170 likes | 318 Views
Dizajniranje mehanizma za monitoring implementacije Nacionalne strategije održivog razvoja i Nacionalnog plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti. Vlada Crne Gore jul 2007. Uvod.
E N D
Dizajniranje mehanizma za monitoring implementacije Nacionalne strategije održivog razvoja i Nacionalnog plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti Vlada Crne Gore jul 2007.
Uvod Procjena NSOR-a sa aspekta integracije pitanja roda: pitanje roda nije sistematski uvedenou NSOR Izgradnja monitoring mehanizma NAP: Obrazovanje, Zdravstvo, Ekonomija i održivi razvoj, Politika i donošenje odluka, Nasilje nad ženama, Kultura i mediji, Institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti
Sadržaj prezentacije 1) Institucionalni kontekst: Faktori: mogućnosti i izazovi (tabela 1) 2) Institucionalniokvir: Akteri, njihove uloge i odgovornosti, i njihova međusobna povezanost (tabela 2) 3) Metodologija monitoringa • Osnove strateškog planiranja • Logički okvir (primjer iz prioritetne oblasti: obrazovanje) • Lanac rezultata (primjer iz prioritetne oblasti: obrazovanje) • Osmišljavanje rodno senzitivnih indikatora za svaki nivo rezultata • Prikupljanje podataka i Strategija izvještavanja
Ravnopravnost polova u Republici Crnoj Gori: kontekst • Radikalna reforma Vladinog uređenja • Ekonomska reforma • Pravna reforma • Proglašenje Crne Gore ekološkom državom • NSOR : Socijalnapravda… rodna ravnopravnost • Vrijednosti
Ravnopravnost polova u Republici Crnoj Gori: kontekst Motivacija: • Ekološki ispravan, društveno prihvatljiv i održivekonomski razvoj • Poštovanje EU standarda za buduće integracije Međunarodni instrumenti… za društvenu pravdu & RR • Lisbonski Proces, • Deklaracija iz Ria, • Mediteranska strategija održivog razvoja, • UN-ova Milenijumskadeklaracija, • CEDAW itd.
RPu RGC : mogućnosti • Ustav RCG • Zakonski okviri • Mehanizmi za promovisanje rodne ravnopravnosti • Dobra saradnja sa NVO-ima • Postojanje Zavoda za Statistiku Crne Gore • Postojanje finansijskih i tehničkih partnera (EU, PNUD, UNIFEM, USAID…)
RPu RGC : izazovi • Rodna nejednakost • Teško sprovođenje zakona o rodnoj ravnopravnosti • Nedostatak adekvatnih tehničkih, finansijskih i ljudskih resursa • Nejasne uloge i odgovornosti različitih aktera • Nedostatak koordinacije • Nepostojanje mehanizma odgovornosti
Institucionalni okvir za monitoring RG : obrazovanje Fokus tačkaMO prestavniciza CS ? RG : kultura i mediji Fokus tačka prestavniciza CS Vlada Institucionalni mehanizmi zaRP Ministarstvo za lj.p. I manjine RG: nasilje nad ženama, Fokus tačka Ženske organizacije RG : zdravstvo Fokus tačkaMZRS prestavniciza CS Ostali ? Kanc.RP Savjet za ravnopravnost polova RG : ekonomija i OR Fokus tačka prestavnici ME, finansije, CS Ostali? RG : Politika i donošenje odluka Fokus tačka predstavnici CS, poslanici ?
Osnove strateškog planiranja • Šta su problemi u 7 prioritetnih oblasti? • Rodna neravnopravnost, diskriminacija, veća ranjivost • Šta su postojećiuzrociovim problemima ? • Nejednaka dostupnost, rodni stereotipi, slabi kapaciteti, posebne potrebe i interesi koji nijesu uzeti u obzir… • Šta su izazovi ? • Lokalne promjene koje bi se promovisale ili lokalni učinak koji bi se poboljšao
Osnove strateškog planiranja • Zašto? SAN: rodna ravnopravnost u svih 7 prioritetnih oblasti, jednak pristup osnovnim službama, resursi i ekonomska korist, uklanjanje diskriminacije… • Šta? CILJEVI: promjena mentaliteta, jednaka zastupljenost, zastupanje i lobiranje za ženska prava, rodno sezibilna politika i legislativa… ISHODI: nove nadležnosti, rodno senzibilni instrumenti i metodologije, rodno senzibilno okruženje, oslobođenost od stereotipa… • Kako? AKCIJE: kampanja o podizanju svijesti, kvote, specifična izgradnja kapaciteta itd. • Sa kim i čime? ULAGANJE: tehnički, finansijski i ljudski resursi
Lanac rezultata • Očekivani rezultat(ishod)je promjena stanja koja će biti rezultatprojektnih aktivnosti: kratkoročno • Ciljani efekat(ciljevi)je promjena kao logična posljedica serije očekivanih rezultata: srednjeročno • Predviđeni uticaj(opšti cilj)je promjena kao posljedica serije ciljanih promjena: dugoročno
Kako mjerimo domete očekivanih rezultata? Indikator predstavlja kvalitativnu ili kvantitativnu mjeru u procjeni napretka/učinka nekog programa/projekta. On pomaže u utvrđivanju stepena u kojem su program ili strategija došli u postizanju željenih rezultata (ishoda, efekta, uticaja)
Kriterijumi u odabiru seta indikatora S enzitivni za promjene M jerljivi (da li nam dozvoljava mjerenje rezultata?) P ristupačni(isplativi za prikupljanje, analizu, izvještavanje) R elevantni (u donošenju odluka) V remenski (dosljedni)
Kvantitativni Broj Učestalost Procenat % Odnos Razlika (nprizmeđu žena i muškaraca) Kvalitativni Saglasnost sa Prisustvo Kvalitet Polje Nivo Promjena u ponašanju, navikama , Indikatori rezultata
Strategija prikupljanja podataka • Izvor podataka: odakle informacije dolaze? • Metod prikupljanja: kako ćemo prikupiti podatke? • Vremenski okvir: kada i koliko često će se prikupljati podaci? • Organizaciona struktura odgovorna za mjerenje rezultata: ko će prikupljati podatke?
Strategija prikupljanja podataka Izvori podataka: • Administrativnipodaci: već su prikupljani • Glavni podaci: specijalistički podaci (ankete, fokus grupe, studije slučaja, itd.) • Sporedni podaci: u druge svrhe (Monstatovi izvještaji ili israživanja, itd.
Strategija izvještavanja • Nadležni organ za podnošenje izvještaja, naročito kada je više partnera uključeno: • Ko izvještava? • Kakvi će se koristiti mehanizmi? • Godišnji izvještaj o napretku, srednjeročna evaluacija (2 godine), ukupna evaluacija (5 godina) • Kome će se podnositi izvještaj? • Nadležnom odjeljenju/ministarstvu, kabinetu Premijera, Parlamentu