Posljedice krize na zapošljavanje Predrag Bejaković , Institut za javne financije

1. PosljedicekrizenazapošljavanjePredragBejaković, Institutzajavnefinancije Časopis Banka, Institut za javne financije i Radno pravo Okrugli stol: Tržište rada i kriza, Zagreb, 14. svibnja 2012.

2. Sadržaj prezentacije • Gospodarska kretanja • Aktivnost, zaposlenost i nezaposlenost • Opasnost dugotrajne nezaposlenosti • Provedene mjere u gospodarskoj politici • Aktivna politika tržišta rada • Zaključak i prijedlozi

3. Polazište za prezentaciju • Tekst Viktora Gotovca i Predraga Bejakovića: Aktivnosti na gospodarskom oporavku u Hrvatskoj s naglaskom na tržište rada – Revija za socijalnu politiku 3/2011. • Izvješće o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM) u 2011. godini.

4. Najkraće o gospodarskim kretanjima • Značajni porast gospodarskih aktivnosti: prosječan godišnji rast bruto domaćeg proizvoda preko 4%. od 2005. do 2007. • Porast BDP-a u 2008. bio značajno manji nego 2007., ali još uvijek pozitivan, u 2009. godini pad BDP-a iznosio je 6%. • Ublažavanje pada BDP-a u 2010. na -1,2%, a u 2011. godini zabilježena je nulta stopa rasta BDP-a. • Izostanak rasta BDP-a nepovoljno je utjecao na kretanje zarada zaposlenih i na situaciju na tržištu rada.

6. Najvažnija obilježja aktivnosti • Visoka stopa aktivnosti muškaraca u dobi 25-49 godina starosti (oko 83%), ali vrlo nisku stopu aktivnosti muškaraca u dobi od 50 do 64 godine (ispod 50%) i mladih 15-24 godine (samo oko 27%). • Stopa aktivnosti žena je oko 42%, odnosno znatno niže nego kod muškaraca (prosjek 56%): vrlo niska za mlade žene u dobi 15-24 godine starosti (29,6%) i za žene starije od 65 godina (5%), dok je bila prilično visoka (80%) za žene starosti od 25-49 godina.

7. Stope zaposlenosti • Zaposlenosti je visoka za muškarce u dobi od 25-49 godina (iznad 80%) i niska za mlade (30%) i osobe u dobi od 50 do 64 godine starosti (ispod 60%). • Prosječna stopa zaposlenosti za žene u dobi 25-49 godina bila je oko 71%, a znatno su niže stope zaposlenosti za mlade (15-24) i starije žene (65+) - oko 25% i 5%.

8. Smanjene mogućnosti zapošljavanja • Kao odgovor na pad potražnje za proizvodima, broj slobodnih radnih mjesta tijekom krize opao je za oko trećinu. • Osjetno se pogoršao, udvostručio, omjer broja nezaposlenih i broja slobodnih radnih mjesta, odnosno broj tražitelja posla na jedno slobodno radno mjesto. • Dok je prije krize taj omjer iznosio samo 11, početkom 2010. godine bilo 22 novonezaposlenih na svakih 10 novih slobodnih radnih mjesta za gotovo 55% novonezaposlenih nema slobodnih radnih mjesta.

9. Najviše pogođeni sektori • Prerađivačka industrija, trgovina, turizam i graditeljstvo. • Slijedom navedenoga, najviše su trpjele regije gdje ti sektori imaju dominantnu ulogu. • Općenito više su pogođene muške gospodarske grane pa se nešto više i povećao udio muškaraca u ukupnoj nezaposlenosti.

10. Ukupne stope nezaposlenosti (plavo registrirana, crveno anketna)

11. Ukupna registrirana nezaposlenost Udio muškaraca u ukupnoj nezaposlenosti povećao se s 37,8% na 46,3%.

12. Visoki udio dugotrajno nezaposlenih

13. Opasnost dugotrajne nezaposlenosti • Oko polovica svih nezaposlenih osoba čeka posao duže od godinu dana odnosno više od jedne trećine čeka na posao duže od tri godine. • Dugotrajna nezaposlenost više pogađa žene nego muškarce. • Razina obrazovanja u velikoj mjeri određuje trajanje nezaposlenosti time da se trajanje nezaposlenosti skraćuje s višom razinom obrazovanja.

14. Najvažnije aktivnosti u ublažavanju krize

15. Aktivna politika tržišta rada – APTR (1) • Većina mjera APTR-a provedenih u vrijeme krize je jednostavno proširenje onoga što je postojalo ranije. Nije bilo značajnih promjena u oblikovanju pojedinih mjera koje bi udovoljile novonastalim izazovima na tržištu rada. • U godinama prije krize, stopa pokrivenosti (obuhvata) mjera APTR-a iznosila je nešto preko 3 posto te je pala na 2,5 posto u 2009. godini. U 2010. godini je narasla na 4,4 posto. • Mjere APTR-a u Hrvatskoj bile su usmjerene na razmjerno mali dio nezaposlenih i nisu se koristile kao programi velikih opsega za smanjivanje nezaposlenosti.

16. Aktivna politika tržišta rada – APTR (2) • U posljednje dvije godine opseg pojedinih mjera se osjetno povećao. • Na primjer, prošireni su programi poticanja poduzetništva među ženama. • Također se povećao broj sudionika i zapošljavanje kroz program osposobljavanja i usavršavanja za nepoznatog poslodavca. • Znatno je bolje usmjeravanje mjera prema osobama s nižom zapošljivošću i dužim trajanjem nezaposlenosti, a započelo je i s evaluacijom mjera.

17. Zaključak i prijedlozi (1) • Iako je svjetska gospodarska kriza nešto kasnila u Hrvatskoj i njezin utjecaj na zaposlenost u početku bio umjeren, s vremenom se povećavala brzina uništavanja radnih mjesta. • To je vodilo prema brzom pogoršanju stanja na tržištu rada na kojem je došlo do pada zaposlenosti (stopa zaposlenosti je pala sa 44,4% u 2008. godini na 41,3% u 2010. i 39,1% 2011. godine) i rasta stope nezaposlenosti (sa 8,4% u 2008. godini na 11,7% u 2010. i 13,9% krajem 2011. godine).

18. Zaključak i prijedlozi (2) • Pad u potrebi za radom se očitovao prije svega u usporavanju rasta realnih plaća, dok je prilagođavanje radnog vremena imalo samo ograničenu ulogu. • Kriza je zahvatila, prije svega, sektore prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva, u kojima pretežito dominiraju muški radnici.

19. Zaključak i prijedlozi (3) • Najbolja brana protiv siromaštva i socijalne isključenosti su rad i zapošljavanje. • Poseban problem predstavlja dugotrajna nezaposlenost jer nakon neuspješnog traženja posla, dugotrajno nezaposlene osobe stvarno gube mogućnost zapošljavanja. • Zadaća je smanjiti priliv u dugotrajnu nezaposlenost i smanjiti broj već dugotrajno nezaposlenih. • Problemi koje susreću mnogi dugotrajno nezaposleni većinom su vrlo složeni i uključuju nisku razinu obrazovanja i motivacije.

20. Zaključak i prijedlozi (4) • Potrebno je što prije utvrditi i riješiti ograničenja i na strani ponude i potražnje znanja i sposobnosti. Izgleda kako u Hrvatskoj postoji zabrinjavajuća neusklađenost između znanja i sposobnosti koji se radnicima daju obrazovanjem i osposobljavanjem i onih koje poslodavci traže i trebaju. • Procjena postojećih znanja i sposobnosti, potreba poslodavaca i ustrojstva sustava obrazovanja i osposobljavanja mogla bi pomoći u identifikaciji takvih neusklađenosti i načinima njihovog rješavanja.

21. Zaključak i prijedlozi (5) • Kriza na tržištu rada pogodila je mlade osobe snažnije nego bilo koju drugu dobnu skupinu. To se, prije svega, vidi kao nezaposlenost, duža razdoblja traženja posla, obeshrabrivanje i produžena neaktivnost. • Dugotrajna nezaposlenosti s kojom se suočavaju mlade osobe kada ulaze na tržište rada za vrijeme recesije imaju dugotrajne učinke u pogledu budućeg zaposlenja i plaća.

22. Zaključak i prijedlozi (6) • Kratkoročne mogućnosti poboljšavanja utjecaja programa APTR-a uključuju povećavanje razine onih programa koji su troškovno učinkoviti i opravdani u ublažavanju niske potražnje za radom (subvencioniranje zapošljavanja, programi pripravništva i stručnog osposobljavanja i javni radovi). • Programi APTR-a su uspješniji kada su preciznije usmjereni, odgovaraju potrebama na tržištu rada i uključuju inicijative socijalnih partnera u njihovom osmišljavanju, nadziranju i evaluaciji.

23. Zaključak i prijedlozi (7) • Izazov da se zapošljavanje učini ključnim ciljem ekonomskih politika zahtjeva usuglašenost i usklađivanje više ministarstava i institucija tržišta rada. • Sustav industrijskih odnosa i kolektivnog pregovaranja, imaju važnu ulogu u vezi sa djelovanjem prema izazovima krize. HVALA NA POZORNOSTI, sva drugačija razmišljanja i stavovi su dobro došli.