MENADŽMENT POSLOVNIH FUNKCIJA U MSP Doc. dr Saša Petković s asa.petkovic @ efbl

1. MENADŽMENT POSLOVNIH FUNKCIJA U MSPDoc. dr Saša Petkovićsasa.petkovic@efbl.org Ekonomika i upravljanje MSPAkademska 2013/2014. godina

2. Cilj predavanja • Analiziratiuticajizboralokacije za uspjehmalogbiznisa • Upoznati se saosnovnimnačelima planiranja i vrstama planova • Analizirati mogućnosti nabavnog poslovanja u MSP • Upoznati se sa načinima organizovanja proizvodnje Literatura: Petković, S. i Berberović, Š. (2013). Ekonomika i upravljanje malim i srednjim preduzećima. Principi i politike.Banja Luka: Ekonomski fakultet.

3. IZBOR LOKACIJE BIZNISA • Rezultatibiznisa u mnogomezaviseiodlokacijebiznisa. • Lokacijautičenarezultatebiznisapreko: “Obimamogućeprodajeproizvodaiusluga, nivoatroškovanabavke, mogućnostiobezbjeđenjapotrebnihkadrova, različitihporeskihopterećenja, komunalnihidrugihuslovaokruženja" (Božić, 1996, p.45)

4. Izbor lokacije biznisa u 21. vijeku • Međutim, danas, u XXI vijeku, u razvijenimzemljamasvijetapresudnifaktorizaizborpodesnelokacijezabiznissulokacije u bliziniuniverziteta, lokacijekoje nude brzipristupinternetuipristupačnostautoputevimaiaerodromima.

5. Lokacija objekata trgovine na malo i veleprodaje Za lociranje objekata trgovine na malo i uslužnih servisa, po pravilu se polazi od sljedećeg: (1) brojaistrukturestanovništvainjegovekupovnemoći, (2) brojairasporedaobjekatakonkurencije, (3) pristupačnostilokacijepotrošačima, (4) raspoloživogparkingaidrugihkomunalnihinstalacija, (5) propisanihuslovarada, i (6) uslovaprodaje u trgovinskimcentrima. Lokacijaobjekataveleprodajezahtijeva, pored ostalihuslova, prijesvegapovoljnetransportneusloveod dobavljača do skladišta i odskladišta do kupaca. Ovdje je veomabitnodatroškovitransportabuduminimalni.

6. Lokacija malih fabrika Lokacijamalihfabrika u mnogome je uslovljenavrstombiznisa. One se popravilulociraju u: - za to određenimindustrijskimzonama, - prigradskimnaseljima, i - seoskimpodručjima. Za lokacijumalihfabrika i organizovanje proizvodnje neophodno je pribavitisaglasnostnadležnihorgana, kaošto su službe za urbanizam, ekologiju, komunalneposlove i dr.

7. mogućnosti plasmana proizvoda, • nabavka materijala, transport, • komunalna infrastruktura, • mogućnost anagažovanja odgovarajuće radne snage, • poreske i druge obaveze. Kodizboralokacije male fabrikepotrebno je uzeti u obzirsvefaktore koji utičunauspješanradfirme. Tu se prijesvegamislina:

8. MENADŽMENT POSLOVNIH FUNKCIJA Menadžment u malom i srednjem biznisu treba da ima i adekvatnu organizaciju, koja bi sadržavala sažete organizacione forme u kojima se traženi zadaci mogu ostvariti s manjim brojem radnika. Međutim, menadžment treba da obezbijedi pokrivanje i kontrolu svih faza ciklusa reprodukcije u malom biznisu, kao štu su: • planiranje, • funkciju razmjene - prodajno i nabavno poslovanje, • finansiranje procesa i računovodstvenu evidenciju, • fazu proizvodnje - tehnološku fazu (rad fabrike).

9. PLANIRANJE BIZNISA Ciljevi planiranja se mogu izraziti preko sljedećih predviđanja: Planiranje obuhvata poslove utvrđivanja ciljeva i očekivanih rezultata, zatim utvrđivanje i definisanje budućih zadataka.

10. Planiranjem se predviđaju:

11. Sadržaj funkcije planiranja u osnovi se svodi na aktivnosti menadžmenta i na zadatke planske službe. Kod ovoga, funkcija menadžmenta u procesu planiranja poslovanja kao fazi upravljanja obuhvata sljedeće aktivnosti:

12. Funkcijaplaniranjaianalizeobavljazadatkeinstrumentizovanjaplanskihodlukamenadžmentaiocjenenjhovogizvršenja. Oviposlovi se svodenasljedećeaktivnosti:

14. Načela planiranja • realnosti; • homogenosti; • istovremenosti; • kontinuiteta; • elastičnosti; • verifikacije. Nosiociaktivnosti u procesuplaniranja, prilikomutvrđivanjaplanskihciljevaipriizradiplanova, morajupridržavatisljedećihnačela:

15. Definisanje plana kao dokumenta • istorijabiznisaisadašnjasituacija; • istraživanjetržišta; • konkuretskaposlovnastrategija; • funkcionisanjeprodaje; • rezultatiprivređivanja; • kontrolabiznisa; • pisanjeiprezentacijaplana. Faze izrade plana:

16. Klasifikacija planova Planovi kao instrumenti procesa planiranja donose se za kraće ili duže vremenske periode, u zavisnosti od ciljeva koji se u njima predviđaju. Tako se razlikuju: (1) strateškiplanovi (5 god., 10 god. i više); (2) osnovniplanovi (1 god.); (3) operativniplanovi (mjesec ili kvartal). U ekonomskoj teoriji i u praksi poslovanja firme iskristalisali su se, uglavnom, sljedeći kriteriji klasifikovanja planova: vremenski period; elementiproizvodnje; poslovnefunkcije.

17. Podjela planova prema elementima Proces poslovanja se odvija kroz odgovarajuću, planski usmjerenu, kombinaciju elemenata proizvodnje: (1) radnesnage, (2) materijala, (3) sredstava za rad. (1) Plan radnesnage je ustvari plan ljudskihpotencijala, koji obuhavatautvrđivanjepotrebnihljudskihpotencijalapoodređenimkvalifikacionimprofilima.

18. Podjela planova prema elementima (2) Plan materijalasadržirazraduutrošakaovogelementa proizvodnje icijenapokojima se pojedinevrstenabavljanja. Tako, se posebno sastavljaju: (a) plan osnovnogmaterijala; (b) plan pomoćnogmaterijala; (c) plan režijskogmaterijala.

19. Podjela planova prema poslovnim funkcijama Plan firme kao cjeline razrađuje se i po pojedinim poslovnim funkcijama. Tako se razlikuju planovi: (1) marketinga; (2) proizvodnje; (3) finansiranja. Pored planova poslovnih funkcija, donose se i planovi pojedinih organizacionih jedinica ( u zavisnosti od veličine preduzeća), kao što su planovi: • pogona, • poslovnica, • predstavništava; • stovarišta; • prodavnica, i sl.

20. Pojam i značaj nabavnog poslovanja • Predmetnabavkezavisioddjelatnostibiznisa. U proizvodnimfirmama, nabavnoposlovanje se odnosinaobezbjeđenjesredstava za proizvodnju, s timšto se ovdjemisli, prijesvegananabavkereprodukcionogmaterijala: osnovniipomoćnimaterijal, pogonskogorivoirazneuslugekojeimajukaraktersvakodnevnihpotreba.

21. Pojam i značaj nabavnog poslovanja Nabavke u proizvodnim firmama Drugi pravac nabavki za proizvodne firme je usmjeren na snabdijevanje mašinama, uređajima i drugom opremom, kao i materijalima u cilju održavanja funkcionalne sposobnosti sredstava za rad.

22. Pojam i značaj nabavnog poslovanja Nabavke u trgovinskim firmama U firmama trgovinske djelatnosti predmet stalnog nabavljanja je roba za trgovinske svrhe, tj. namijenjena je prodaji, dok se povremene nabavke odnose na osnovna sredstva potrebna za obavljanje trgovinske djelatnosti.

23. Plan nabavki u osnovi predstavlja skup određenih zadataka i po pravilu sadrži:

24. Osnovna načela politike nabavki

25. Poznavanje tržišnih prilika Od posebnog je značajaispitivanjatržištanabavkionihartikala koji imajuvećuvrijednost, odnosno koje se nabavljaju u većimkoličinama. Kako je mogućnostnastajanjarizika u obrnutojsrazmjerisastepenompoznavanjatržišnihprilika, to se bezodgovarajućegpoznavanjatržištanabavki, ne možezamislitidobrovođenjenabavnepolitike.

26. Poznavanje tržišnih prilika Pored količineikvaliteta robe, svakakotu je ipitanjenabavnecijene, a da bi se moglopravilnopratitikretanjecijena, potrebno je posmatrati:

27. Politika izbora dobavljača Iz mase mogućih dobavljača u obzir dolaze vrijedni pažnje kupca i povjerenja samo oni:

28. Politika izbora dobavljača Za uspješnonabavnoposlovanjevažno je uspostavljanje i gajenjeprijateljskihodnosasadobavljačima. Srdačniodnosisadobavljačima su posebnokorisni u situaciji kada smoprimoranidatražimoizmjene u većutvrđenimnabavnimaranžmanima.

29. Selekcija dobavljača • Argumenti koji upućuju za izbor samojednog dobavljača za određeni artikal su sljedeći: U situacijama, da se ne može snabdijevati određenom robom kod dva ili više dobavljača, a što je čest slučaj, postavlja se pitanje da li koncentrisati nabavke kod jednog od njih, ili se odlučiti na podjelu porudžbina na više dobavljača. I jedno i drugo rješenje imaju dobre i loše strane. • kada dobavljačznatnoodstupaoddrugih u pogleduuslovanabavki (kvalitet, cijena, usloviplaćanja i dr.) • kada je u pitanjutakvakoličina robe da se nijemoglonaćiopravdanje za njenocijepanjenavišedobavljača, ilikada se koncentracijomnabavkepostižuznatnoboljiuslovikupovine (cijena, transportnitroškovi i dr.)

30. Argumenti koji upućuju za izbor samojednog dobavljača za određeni artikal su sljedeći: • kada dobavljačuslovljavapružanje za nasznačajnihuslugapovjeravanjemisključivogsnabdijevanjaizvjesnimartiklima. • snabdijevanjekodviše dobavljača neminovno prate odstupanja u kvalitetu, štozavisnoodprirode i pripreme robe možedabuderazlog za orijenatcijunajednog dobavljača.

31. Argumenti koji upućuju za izbor više dobavljača za određeni artikal ima više sljedbenika, a radi se o sljedećim argumentima: • oslonacnajednog dobavljača lišavakupcaekonomskihprednostikoje mu pružaslobodnotržište. • Nestašica robe kodjednog dobavljača ne pogađakupca kada imaaktivneposlovneodnosesavišenjih. • Korisno je razbijanjekontigentanabavkekada se razdvojenimporudžbinamapostignezapošljavanjeslobodnihkapacitetajednogilivišedobavljača, spremnih za pružanjepovoljnijihuslovaisporuke.

32. Na koji načinkvantitativnoizvršitipodjelu porudžbina?Praksa je izbacila tri metodaraspodjeleporudžbina: • Prvi metod: ravnomjerne podjele čitavog kontigenta na izabrani broj dobavljača. • Drugi metod: pretežni dio potreba se povjerava jednom (najbolje ocijenjenom dobavljaču), a ostatak se povjerava ostalim dobavljačima. • Treći metod: je kompenzacija. To znači da jednom određeni dobavljač dobija veću porudžbinu, a drugi put drugi, itd.

33. Međutim, i snabdijevanje od trgovine na veliko može da pruži izvjesne koristi, koje se svode na sljedeće: • Proizvodna preduzeća, popravilu se ne baveprodajommalihkoličina. • Trgovinskamreža je, popravilu, lociranabližekupcuodproizvodnihfirmi. U slučajevima kada se radi o izboru dobavljačaproizvođačilitrgovina, pravilo je da se za dobavljača biraproizvođač robe, jer je normalnoočekivatipovoljnijenabavnecijene.

34. Izbor najpovoljnijeg dobavljača Jedan od najviše korišćenih metoda za izbor dobavljača je tzv. analitički metod. Klasifikacija dobavljača po ovom metodu se može vršiti na dva načina: (1) stvaranjem rang listedobavljačaporelativnojvrijednostiodbijene robe, i (2) izračunavanjemprosječnogprocentavrijednostiodbijene robe pa zatimklasifikacijom dobavljača u odnosunaovajprosjek.

36. Politika zaliha Održavanje kontinuiteta proizvodnje, odnosno kontinuiranog snabdijevanja potrošača trgovinskom robom, nalaže postojanje određenih zaliha Ovo je naročito izraženo kada se snabdijevanje reprodukcionim materijalom i potrošnom robom vrši iz prirodnih izvora sezonskog karaktera, kao i slučajevima kada se ponuda sučeljava sa promjenjljivom, ili neizvjesnom tražnjom.

37. Za utvrđivanje politike zaliha robe, odnosno pojedinih grupa artikala, od značaja je više faktora: • Potrebefirme za robom(obim i učestalosttražnje, ravnomjernostpotreba u vremenu i dr.); • Uslovinabavke (odnosponude i tražnje, porast, stagniranjeili pad cijena, količinskirabat, rokoviisporuke, načinpakovanja robe, troškovinabavke i sl.); • Cijenauloženogkapitala - finansiranja (kamata); • Uslovitransporta (putevi, sredstva, osoblje, transportnitroškovi, i dr.); • Priroda robe.

38. Na likvidnost firme, zalihe materijala, odnosno robe djeluju trojako: (1) Prekovisineangažovanihsredstava; (2) Troškovaposjedovanjazaliha robe; (3) Rizikomposlovnoggubitka.

39. (2) Zalihe , ne samo da imobilušu finansijska sredstva koja su u njima angažovana, nego predstavljaju izvor i drugih troškova. Ovdje se po pravilu radi o sljedećim troškovima: (a) Kamatenauloženasredstva; (b) Troškoviosiguranja; (c) Gubicinamaterijalu i robi; (d) Troškoviskladišnogprostora; (e) Troškoviradnesnage.

40. Oblici i načini nabavke Kodizboraizmeđudirektnogiliindirektnognabavljanja, firma se opredjeljuje za onaj koji je povoljniji. To je popraviludirektan put nabavki. Međutim, pogrešna bi bilapolitikanabavkikojaaprioriizbacujemogućnostkorišćenjaposrednika. Kao posrednici kod nabavke mogu da se pojave: (1) komisionari, (2) trgovačkeagencije i posredničkefirme, (3) zastupništvainostranihfirmi.

41. Organizacija proizvodnje U organizacionojstrukturifirme - biznisakoje u svojojdjelatnostiimajuizraduproizvodauspostavlja se poseban segment u vidufunkcije proizvodnje. Zbogsvojesloženostipotrebno je formiratiposebnenosioceaktivnostipofazamaprocesa proizvodnje, kaošto su: pripremaproizvodnje, proizvodnoizvršenje, kontrolaproizvodnje.

42. Organizacija pripreme proizvodnje Aktivnosti na pripremi proizvodnje obuhvataju niz aktivnosti koje se preduzimaju u cilju stvaranja uslova za normalan tok procesa proizvodnje. One se mogu svrstati u dvije osnovne grupe i to: (1) mjeretehničkepripreme, (2) mjereorganizacionepripreme (1) U mjere tehničke pripreme, koje se mogu izvoditi nezavisno od toka proizvodnje, ovdje spadaju: • projektovanje,tj. konstruisanjeproizvoda, tj. svemjerekojima se određujukarakteristikebudućegproizvoda; • mjerekoje se odnosenapripremutehnološkogprocesa, kojima se precizirajuuslovibudućegrada.

43. (2) Kodprojektovanjaprostornihkapacitetafabrike, trebanastojatidaprostorbudemaksimalnoprilagođenpotrebamanesmetanog i racionalnogfunkcionisanjaprocesa proizvodnje, da se racionalnokoriste i dapozitivnoutičunaprofitabilnostbiznisa. U ciljupostizanjaovihzahtjeva, ovdje se definišu: • radniprostor, (b)skladišniprostor, c) instalacije: grijanja,hlađenja i ventilacije.

44. Projektovanje i konstrukcija proizvoda Ovimaktivnostimautvrđuju se tehničkekarakteristikeproizvoda koji trebadauđe u proizvodni program firme. Stogaveć u ovojfazitrebaodlučiti o momentima koji ćeuticatinaekonomijubudućegproizvoda, a što se svodinasljedeće:

45. Aktivnosti operativne pripreme • Tehnološkipostupakpredstavlja "skupradnjikojima se mijenjasastav, kvalitet, oblikiliveličinamaterijala za izraduda bi se dobioželjeniproizvod”. • Razradapopstupkapostiže se prijesvegaorganizacionimmjeramakojima se obezbjeđujuoptimalnirezultatiuzkonkretnetehničkeuslove. • Mjere organizacione pripreme vrlo tijesno su povezane sa izvođenjem tehnološkog procesa. One se javljaju kao: • operativnoplaniranjeproizvodnje, (2) administrativnosprovođenjeoperativnogplana.

46. Aktivnosti operativne pripreme Operativniplanovi proizvodnje se rade za kraćevremenskeperiode i neophodni su za urednoposlovanjefirme. Prilikom utvrđivanja sadržine operativnog plana, treba poći od sljedećih momenata, kojim se planer rukovodi: • obavezapremakupcima, • potrebaštopotpunijegkorišćenjakapaciteta, • održavanjekontinuitetaradastandardnimorganizacionimprocesom.

47. Aktivnosti operativne pripreme (2) Dobro postavljen operativni plan proizvodnje je jedan od bitnih uslova za efikasno ostvarenje rezultata proizvodnje. • Međutim, od isto tako velikog značaja je sagledavanje toka ostvarivanja planiranih zadataka. Operativna evidencija proizvodnje ima upravo taj cilj. Znači, da je zadatak operativne evidencije stalno praćenje ostvarenih rezultata u onim oblicima i sa onim pokazateljima koji su planom utvrđeni. Najčešći pokazatelji operativne evidencije proizvodnje su: • brojnostanje i dinamikazaposlenih, • pokazatelji proizvodnje

48. Organizacija proizvodnje • Uspješan rad proizvodnog sistema - fabrike, determinisan je: (1) odgovarajućimprostornimuslovima; i (2) organizacijomproizvodnogprocesa.

49. Prostorni uslovi Prostorniuslovipotrebni za organizovanje proizvodnje mogu se obezbijeditikupovinom, izgradnjomilizakupom. Kod dimenzioniranja prostornih uslova za organizovanje proizvodnje polazi se od: (1) planiranogobima i struktureproizvodnje, i (2) organizacijeproizvodnogprocesa. • Kapaciteti koji su predimenzionirani, u odnosunatržišnipotencijal, dovode do njihovogneracionalnogkorišćenja. (b) Međutim, potrebno je kodovoga voditi računa da se na postojećoj lokaciji, a u skladu sa objektivnim potrebama tržišta i drugih faktora, stvori mogućnost kasnijeg proširenja prostornih kapaciteta na istoj lokaciji.

50. Organizacija procesa proizvodnje Kako se pod tehniziranomorganizacijompodrazumijevaorganizacijaprostornihkapaciteta, mašina i opreme u proizvodnomprocesu, to je istupotrebnodefinisativeć u faziizgradnjefabrike. Stoga je potrebnoveć u faziprojektovanjaizgradnjefabrike, obezbijeditidaorganizacionarješenjabudumaksimalnoprilagodjenapotrebamatržišta i profitabilnosti. Kako bi se ovizahtjevipostiglipotrebno je, pored ostalog, definisati: (1) karakteristiketehnološkogaprocesa, i (2) tehničkekaraktersitikeprostornihkapaciteta.