Self change - promjena osobnosti

1. Self change - promjena osobnosti Piotr Jabłoński Direktor Nacionalnog Ureda za prevenciju droga

2. „Self” – bit cijele osobe Kada dođe do promjene osobnosti rezidenti • ne usvajaju ponašanja i stavove samo zato da budu u skladu s pravilima TZa • stvaraju temeljne promjene u svom načinu života i vlastite percepcije

3. Self–care (briga o samom sebi): osobne navike i stavovi bitni za provođenje dobre brige o vlastitom fizičkom i mentalnom zdravlju • Self–control (samokontrola): kontrola ili eliminacija impulzivnog ponašanja kao što su psovanje ili prijeteće ponašanje • Self–management (upravljanje samim sobom): uspješno upravljanje osjećajima i stavovima koji utječu na to kako se pojedinac nosi s problemima i izazovnim situacijama • Self–understanding (razumijevanje samoga sebe): sposobnost stvaranja veza između prošlih iskustava i sadašnjih načina ponašanja, stavova i osjećanja • Self–concept (poimanje samoga sebe): pozitivna percepcija samog sebe

4. Promjena osobnosti se omogućava: • Povezivanjem sa zajednicom ili grupom koja cijeni promijenjeno ponašanje • Korištenjem uzorne osobe • Odstranjivanjem iz situacije ili blizine osobe koja je spriječila ostvarenje željene promjene • Obučavanjem kako stvoriti promjenu • Prihvaćanjem nove vrijednosti ili etike koja podupire promjenu • Postajanjem starijim, mudrijim i zrelijim

5. Postajanjem odogovornima za sebe ili druge na način koji zahtijeva ostvarenje promjena • Postajanjem svjesnima o posljedicama ako ne dođe do promjene • Dobivanjem uvida ili postajanjem svjesnima osjećaja koji su spriječili ostvarenje željene promjene • Doživljavanjem općeg osjećaja pozitivnog boljitka ili smanjenja mentalnog stresa

6. Self-care (briga o samom sebi): • Rezidenti moraju naučiti osobnu higijenu, njegovanje vanjštine i prikladno odijevanje. Također moraju naučiti navike i stavove bitne za održavanje oporavka (koristite primjer HALT Programa u 12 koraka: Nemojte dozvoliti da postanete previše Gladni, Ljuti, Usamljeni ili Umorni). • Poboljšana briga o samom sebi predstavlja promjenu u osjećajima i percepciji samo-vrednovanja.

7. Self–control (samokontrola): • Rezidenti moraju naučiti ograničavati impulzivno ponašanje (npr. psovanje, prijeteće ponašanje, napadanje ili učenje) kao odgovor na to što drugi ljudi govore ili rade. • Poboljšana samokontrola predstavlja razumijevanje da naši problemi nisu prouzročeni od strane drugih ljudi.

8. Self–management (upravljanje samim sobom): • Rezidenti moraju naučiti razmišljati o posljedicama prije nego što počnu djelovati. • Rezidenti moraju naučiti odgoditi trenutačno emocionlno zadovoljenje. • Rezidenti moraju naučiti razvijati vještine zdravog načina izlaženja na kraj s emocijama. • Poboljšano upravljanje samim sobom predstavlja razumijevanje da pojedinac posjeduje načine samoobrane za kontroliranje ponašanja.

9. Self–understanding (razumijevanje samog sebe): • Rezidenti moraju razumijeti vezu između njihovih ranijih iskustava i sadašnjeg ponašanja, stavova i osjećaja. • Poboljšano razumijevanje samog sebe predstavlja sposobnost primjećivanja uzoraka u svom životu.

10. Self–concept(poimanje samoga sebe): • Rezidenti moraju razviti pozitivan osjećaj vlastite vrijednosti i osjećaj smisla njihovog života. • Poboljšano poimanje samoga sebe se javlja kad rezidenti shvate da mogu promijenit svoj život i stvoriti promjenju u životima drugih.

11. Self–Identity (vlastiti identitet): Vlastiti identitet = ukupan zbroj svih aspekata samog sebe. Odnosi se na: • Kako pojedinci percipiraju sami sebe • Kako pojedinci smatraju da se razlikuju od drugih • Stupanj vlastite vrijednosti i osjećaja svrhe koju pojedinci osjećaju

12. Internalizacija Internalizacija – proces prihvaćanja, vježbanja i primjene naučenog u TZu na nove situacije unutar i izvan programa. Internalizacija zahtijeva prekid ranijih načina razmišljanja i ponašanja. • borba rezidenta da se oslobodi starih načina ponašanja u njemu izaziva tjeskobu, bijes, skepticizam, otpor ili prkos. • Rezident koji se samo prilagođava TZu možda neće internalizirati promjene. Internalizacija zahtijeva raskid s prijašnjim načinima djelovanja.

13. Bitna iskustva: Praćenje bitnih iskustava je potrebno za internalizaciju promjena: • Emocionalni oporavak • Povezanost sa društvom i skrb • Subjektivno učenje o samo-učinkovitosti i samopouzdanju

14. Emocionalni oporavak se događa u okruženju koje pruža: • njegu • psihološku sigurnost • fizičku sigurnost

15. Skrb TZ osigurava njegu u obliku obroka, smještaja, medicinske i dentalne brige te socijalnih i zakonskih usluga kako rezidenti • ne bi bili zaokupljeni pritiskom zadovoljavanja vlastitih dnevnih potreba tokom liječenja • bi se osjećali njegovani, čime se smanjuje vjerojatnost da napuste program

16. Psihološka sigurnost Kako bi se osjećali psihološko sigurno, rezidenti moraju iskusiti: • Vjeru u TZ proces • Razumijevanje i prihvaćanje od strane ostalih klijenata i osoblja • Povjerenje u druge koje se razvija kroz razmjenu iskustava na sastancima, diskusije jedan-na-jedan, grupe i individualni sastanci za savjetovanje.

17. Fizička sigurnost Emocionalni oporavak zahtijeva fizičku sigurnost te: • TZ pravila i propise protiv nasilja, seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja koji osiguravaju atmosferu fizičke sigurnosti • Garanciju fizičke sigurnosti rezidenata koja je bitna za potporu procesa psihološke promjene

18. Povezanost sa društvom i skrb • Povezanost sa društvom i skrb su definirani kao osjećaj povezanosti i pripadanja ljudima koji podupiru zdrav, pro-socijalni način života

19. Identifikacija Povezanost sa društvom se događa kada se ljudi identificiraju s drugima kako sljiedi: • Empatija je sposobnost da se nađemo u „tuđoj koži” i doživimo shvaćanje njihovih osjećaja. • Samilost/ suosjećanje/ je osjećaj brige za osobu koja pati. Samilost se iskazuje kada rezident tješi drugoga koji proživljava bolne emocije.

20. Empatija i iskazivanje samilosti pomaže rezidentima da • Postanu manje fokusirani na sebe • Počnu više prihvaćati emocionalnu neugodu • Međusobno poboljšaju društvenu interakciju • Dožive osjećaj zajedništva • Dobiju uvid: iskazivanje senzibiliteta prema osjećajima drugih pomaže rezidentima da dobiju uvid u vlastite osjećaje.

21. Povezivanje Povezivanje – značajno i trajno povezivanje s drugim ljudima. Povezivanje je rezultat: • Iskazivanja samog sebe i spontanog izražavanja emocija koje evociraju naklonost, ponovnu potvrdu sigurnosti i iskreno izražavanje emocija od strane drugih • Odgovorna briga za druge i međusobna samopomoć

22. Subjektivno učenje samoučinkovitosti i samopouzdanja • Samoučinkovitost znači osjećati se sposobnim i imati povjerenja da se možemo baviti novim situacijama. • Sampouzdanje je vjerovanje da smo vrijedni ili dragocjeni; dobro izvršavanje novog načina ponašanja pomaže osobi da popravi samopouzdanje.

23. Bitne percepcije Bitne percepcije potrebne za ozdravljenje Rezidenata: • TZ tretman je učinkovit. • Ja napredujem.

24. TZ tretman je učinkovit Kako bi rezidenti dobili osnovnu percepciju da je TZ tretman učinkovit, moraju: • Biti motivirani. Rezidenti koji su motivirani: • uviđaju da su problem oni (a ne droge ili alkohol) • prihvaćaju da se moraju promijeniti • znaju da trebaju pomoć • vjeruju da će se TZ obratiti njihovim praktičnim problemima (npr. Zakonskim problemima, financijskom ‘zdravlju’, obiteljskim odnosima)

25. Moraju se osjećati spremnima na tretman. Rezidenti koji se osjećaju spremnima za tretman: • Vjeruju da nemaju drugog izbora osim liječenja u TZu • Su možda probali samokontrolu; promjene u zapošljavanjau, vezama ili smještaju; ili dobivanju pomoći od drugih ali bez uspjeha.

26. Napredujem Rezidenti će mnogo vjerojatnije ostati unutar tretmana ako kod sebe primijete poboljšanja i pozitivne promjene. • Promatranje promjena kod ostalih korisnika pomaže rezidentima da imaju vjeru u proces i dozvoljava im da vjeruju da se i oni mogu promijeniti. • Promjena ponašanja se osnažuje kada zaposlenici i ostali korisnici promatraju i potvrđuju promjene kod rezidenta.