STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE Geološke strukture

1. STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE Geološke strukture

2. TEKTONSKI ELEMENTI LITOSFERE TEKTONIKA – procesi koji dovode do deformacija i znanost koja ih proučava • borani i rasjedani izdanak sedimentnih stijena, • u blizini Palmdale, Kalifornija Zelovo, Sinj, Hrvatska

3. Dinara

4. SEKUNDARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE – nastali nakon formiranja stijena zbog tektonskih poremećaja različite vrste • PRIMARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE • osnovna jedinica građe litosfere – SLOJ (izuzevši magmatske stijene – primarni pojavni oblici magmatskih stijena!) – izgrađen od sedimentnih stijena definiran debljinom, omeđen s dvije slojne plohe, gornjom i donjom slojnom plohom • slojne plohe su posljedica u prekidima stvaranja stijena (taloženja sedimenata) • kako znati što je gore, a što dolje???

5. na gornjoj slojnoj plohi možemo naći: tragove kišnih kapi pukotine isušivanja valne brazde (riplove) tragove ubušavanja odozgo u sloju možemo vidjeti: sastav čestica veličinu i pakiranje čestica teksture (laminacija, graduiranje, imbrikacija i sl.) na donjoj slojnoj plohi možemo naći: tragove vučenja (nekog predmeta) tragove vrtloženja tragove isušivanja (u negativu!) GORE = KROVINA DOLJE = PODINA

6. valne brazde (riplovi) tragovi kišnih kapi tragove ubušavanja odozgo pukotine isušivanja

7. tragovi poskakivanja tragovi tečenja tragovi tečenja

8. ISKLINJAVANJE – horizontalni prestanak sloja - horizontalno protezanje sloja odražava površinu prostora u kojem je nastao kao produkt određenih uvjeta preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

9. IZDANAK– mjesto gdje se stijena pojavljuje na površini (gdje “izdanjuje”) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology - omogućava određivanjepoložaja sloja širina izdanka? preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

10. POLOŽAJ SLOJA • mjerenje na izdancima • pružanje sloja • smjer nagiba (azimut) • kut nagiba preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

11. MJERENJE POLOŽAJA SLOJA pružanja sloja - sjecište sloja s vodoravnom ravninom smjer nagiba - na koju je stranu svijeta sloj nagnut azimut smjera nagiba - kut kojeg zatvara smjer nagiba sloja sa smjerom sjevera kut nagiba - kut što ga sloj zatvara s vodoravnom ravninom preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

12. geološki kompas

13. razlika između geografskog i geološkog kompasa geološka skala - inverzna – stupnjevi rastu suprotno od smjera kazaljke na satu, pa su oznake za istok i zapad zamijenjeni!

14. mjerenje položaja sloja na terenu preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

15. preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

16. prikazivanje položaja sloja na karti položaj sloja se zapisuje; azimut smjera nagiba / kut nagiba; npr. 90/45 smjer nagiba 90/45 -sloj je nagnut prema istoku pod kutom 450 45 pružanje kut nagiba položaj sloja se prikazuje na karti dva karakteristična slučaja: horizontalni sloj – nema ni smjera ni kuta nagiba, oznaka je 0/0, a na karti se prikazuje vertikalni sloj azimut s.n. = 00 - 3600 kut nagiba = 00- 900

17. mjerenje i oznaka za položaj sloja mjerenje položaja slojeva na terenu preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology geološki profil A-B - na temelju podataka s geološke karte preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology geološka karta s tri različita tipa sedimentnih stijena (tri formacije) - svaku čine slojevi, smjer nagiba slojeva je jugozapad, a kut nagiba je 300

18. - slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja zovu se KROVINA, a slojevi ispod su PODINA PODINA I KROVINA mogu biti: a) TOPOGRAFSKA podina i krovina određuje se s obzirom na položaj slojeva u prostoru, bez obzira na njihovu starost b) STRATIGRAFSKA podina i krovina određuju se s obzirom na starosni slijed naslaga starije naslage su ispod mlađih starije naslage su iznad mlađih

19. U skupini superponiranih slojeva bez većih poremećaja koji bi izazvali duži prekid sedimentacije, slojevi su međusobno paralelni, bez obzira jesu li vodoravni, nagnuti ili borani – KONKORDANTNI SLOJEVI preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija a - vodoravni, b - borani, c - uspravni, d - prebačeni

20. konkordantni, horizontalni slojevi, Grand Canyon

21. A – područje tijekom taloženja sedimenata ispod morske razine B – izdizanja C – nagnuti (ukošeni) slojevi sedimentnih stijena, strelice pokazuju mogućnost razmještaja sila, a njihova dužina ukazuje na relativnu snagu sila preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

22. prividno konkordantni (pseudokonkordancija) - erozijska diskordancija! stratigrafska praznina, hijatus preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology označava vremenski raspon koji nije zabilježen u stijenama

23. kutna diskordancija

24. - često su slojevi ili skupine slojeva međusobno položeni pod nekim kutom divergencije – DISKORDANTNI SLOJEVI • - uzrok– različit, svodi se na izdizanje i poremećaje vezane za prekid sedimentacije, a zatim spuštanje i nastavljanje sedimentacije • - u prekidu sedimentacije može doći i do erozije jednog dijela naslaga – između donje i gornje skupine slojeva postoji STRATIGRAFSKA PRAZNINA (hijatus) (prilog a) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija a -prividno konkordantni (pseudokonkordancija) i b-d diskordantni slojevi; b - erozijska diskordancija; c, d kutna diskordancija: A i C - morski sedimenti, B - kopneni sedimenti

25. preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

26. SEKUNDARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE – nastali nakon formiranja stijena zbog tektonskih poremećaja različite vrste primarni položaj slojeva – manje–više u vrijeme taloženja naslage horizontalne i paralelne nagnutost ili savijenost lojeva – najčešće posljedica naknadnih tektonskih poremećaja pretpostaviti primaran položaj – ocijeniti stupanj poremećenosti odrediti položaj slojeva na površini krovina, podina preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

27. BORE -strukturne jedinice litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najčešće pod utjecajem sila kompresije – bočni pritisak dva načina kako sile mogu deformirati – posljedica su bore preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

28. elementi bore: antiklinala – tjeme (najizbočeniji dio), jezgra (najstariji dio), krila (2 krila, nagnuti dio bore); sinklinala – dno (izbočeni dio), jezgra (najmlađi dio), krila (2 krila, nagnuti dio bore) osna ploha bore – zamišljena ravnina - razdvaja antiklinalu i sinklinalu na dva krila os bore – zamišljeni pravac - prolazi sjecištem osne plohe s bilo kojim slojem sinklinale ili antiklinale preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija srednji krak – dio bore zajednički antiklinali i sinklinali

29. preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

30. antiklinala i sinklinala, Calico Mt., jugoistočna Kalifornija S – osna ploha sinklinale A – osna ploha antiklinale preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology osna ploha i os bore preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

31. antiklinala i sinklinala u profilu i tlocrtu pogrešno! – zašto???

32. prema odnosu dužine i širine razlikujemo 3 tipa bora: d/š = 1:3 tri puta duža nego šira – BRAHIANTIKLINALA (d>>š) BRAHISINKLINALA d/š<1:3 d/š = 1:1 doma (antiklinala) bazen (sinklinala) preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

33. preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

34. preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

35. blok dijagram – vrh predstavlja površinu zemlje i dva vertikalna profila; površina je erodirana gotovo do horizontalne ravnine - profili su interpretirani / rekonstruirani s obzirom na zapažanja geologa na površini preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

36. bore prema položaju osne plohe prema horizontali • uspravna (normalna) - osna ploha vertikalna; krila padaju na suprotnu stranu od jezgre • kosa – osna plohanagnuta, ali se krila mogu razlikovati • prebačena - oba krila padaju na istu stranu (ne nužno pod istim kutom, krila su više-manje paralelna) • polegla - krila se približavaju horizontali; osna ploha približno u horizontalnom položaju • utonula - krila nagnuta suprotno od prebačene bore, položaj slojeva nije mjerodavan za razlikovanje sinklinala od antiklinala; jedino mjerilo je poredak slojeva po starosti

37. preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija Tipovi bora s obzirom na položaj osne plohe prema horizontali: 1 – uspravna, 2 – kosa, 3 – prebačena, 4 – polegla, 5 – utonula bora prebačena polegla preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

38. uspravna/normalna bora preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology prebačena bora kosa bora

39. preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology prebačenasinklinala sinklinala, Španjolska polegla bora, Kanada

40. preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

41. bore s obzirom na položaj krila prema osnoj plohi normalne - krila pravilno divergiraju izoklinalne – krila paralelna s osnom plohom (prebačena, polegla, utonula) lepezaste – krila savijena u obliku lepeze

42. MONOKLINA -bora sa samo jednim krilom preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology FLEKSURA – jedan dio prostora se spušta u odnosu na drugi dio – povijanje – sve veća deformacija slojeva, istezanje – koljenasta bora preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

43. DIJAPIR glina, sol, gips – pod pritiskom (geostatski) – plastične supstance dijapir – masa koja prodire prema površini krovinske naslage predstavljaju zapreku – izdiže ih i usvođuje – dijapirska bora pokrovnih naslaga preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija koncentracija iz tankog sloja u veću nakupinu

44. MIKROBORE – sekundarne bore • kod izmjene krtih i plastičnih slojeva • krti slojevi u podini i krovini – različito relativno kretanje – odražava se na plastični sloj – mikrobore preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija SLIKA - MARJANAC

45. sustav bora antiklinorij i sinklinorij – posjeduju elemente analogne sinklinali i antiklinali (tjeme, osna ploha, jezgra, krila i čela) - velikih dimenzija, odnosi kompleksniji, krila sekundarno borana

46. odnos bora i morfologije terena: A – normalni reljef B – inverzan reljef preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

47. rasjed! preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

48. RASJEDI preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

49. rasjed – strukturna jedinica litosfere, nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem dijelova litosfere duž pukotine koju nazivamo paraklaza • posljedica ekspanzije, gravitacije i kompresije / njihovom kombinacijom • krte deformacije - lomljenje skok(iznos za koji se krilo spustilo) + hod (pomak u horizontalnoj ravnini u odnosu na prethodni položaj) = ukupan pomak paraklaza blokovi stijena koje se pomiču – krila (krovinsko i podinsko)

50. dvije vrste rasjeda ovisno o pomaku krila: NORMALNI – krovinsko krilo se spušta REVERSNI – krovinsko krilo se izdiže pomiču se u vertikalnoj ravnini paraklaza može biti okomita ili kosa (različiti nagibi)