55 PREPORUKA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKE

1. 55 PREPORUKA ZA POVEĆANJEKONKURENTNOSTI HRVATSKE Prof.dr.sc. Slavko Krajcar Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu (član Nacionalnoga vijeća za konkurentnost)

3. IZAZOVI NOVE EKONOMIJE GLOBALNA UTAKMICA TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE SVE ZEMLJE SU U TRANZICIJI !! EKOLOGIJA I ODRŽIVI RAZVOJ IT I GLOBALNA KOMUNIKACIJA

4. Model mjerenja konkurentnosti • Tko? • Svjetski gospodarski forum i Sveučilište Harvard (od 1979. godine izdaje Global Competitiveness Report) • Za koga? • «Konkurentnost nije više ograničena samo na one s prestižnim nasljeđem.» (M. E. Porter) • Kako? • «Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i institucije koji podupiru rast produktivnosti» (M. E. Porter) • Što? • “Nije važno što proizvodiš već kako”

5. Zašto? Odrednice konkurentske prednosti nacije (Porterov «dijamant»)

6. Nacionalno vijeće za konkurentnost www.konkurentnost.hr/nvk

7. Nacionalno vijeće za konkurentnost* (1) Misija “Trajno promicanje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti hrvatskog gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnog standarda građana Hrvatske” Ciljevi i ključne funkcije • Međunarodno rangiranje Hrvatske – “Benchmark” • Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske • Preporuke za povećanje konkurentnosti • Dijalog privatnog i javnog sektora (*NVK osnovano odlukom Vlade RH pred dvije godine)

8. Nacionalno vijeće za konkurentnost (2) • Razlozi utemeljenja - osiguranje dugoročno održivog rasta gospodarstva i životnog standarda • Svrha djelovanja - svojim radom promovira ideje i načela koja trebaju omogućiti dugoročni gospodarski razvoj i održive dugoročne rezultate • Načelo radai sastav - gospodarstvo, Vlada, sindikat te znanost i obrazovanje, međusobna suradnja osigurava cjelovito sagledavanje razvojnih problema i mogućnosti razvojnih politika • Ciljevi rada - međunarodna mjerljivost i usporedivost konkurentnosti Hrvatske

9. Tri glavna izazova za Hrvatsku • Završiti transformaciju u tržišno gospodarstvo • Izraditi model održivog gospodarskog razvoja u uvjetima globalnog tržišta • Uskladiti ukupnu regulativu sa zahtjevima EU te ispuniti Kopenhaške kriterije

10. Sedam velikih zabluda • Hrvatska je atraktivna za strana ulaganja, ali ulagači samo zbog političke situacije čekaju na granicama • Lako ćemo smanjiti poreze i povećati prava • Imamo visoko obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu • Ulazak u EU će riješiti sve ekonomske probleme • Može se voditi ekonomska politika bez uzimanja u obzir tečajne politike • Radna mjesta će otvoriti država • Vlada u jednom mandatu može riješiti većinu problema

11. Global Competitiveness Report • Growth Competitiveness Index (indeks mogućnosti rasta): “The set of institutions and economic policies supportive of high rates of economic growth in themedium term (over the coming five years).” • Business Competitiveness Index (indeks poslovne konkurentnosti): “The set of institutions, market structures, and economic policies supportive of high current levelsof prosperity.”

12. GLOBALNO IZVJEŠĆE O KONKURENTNOSTI 2003/04: Indeks mogućnosti rasta (GCI) i Indeks poslovne konkurentnosti (BCI) 1. Finska 2. SAD 3. Švedska 4. Danska 5. Njemačka ..... 30. Slovenija 35. Češka 38. Mađarska 43. Slovačka 47. Poljska .... 59. Panama 60. Indonezija 61. Dominikanska Republika 62. HRVATSKA 63. El Salvador 64. Filipini 65. Rusija ... 73. Rumunjska 74. Bugarska .... 95. Angola 1. Finska 2. SAD 3. Švedska 4. Danska 5. Tajvan ..... 31. Slovenija 33. Mađarska 39. Češka 43. Slovačka 45. Poljska ..... 50. Urugvaj 51. Kostarika 52. Namibija 53. HRVATSKA 54. Brazil 55. Gambija 56. Indija .... 64. Bugarska .... 75. Rumunjska 77. Srbija 81. Makedonija ... 102. Haiti Izvor: “Globalno izvješće o konkurentnosti 2003/04”, Svjetski gospodarski forum

13. Izvješće o globalnoj konkurenciji

14. REZULTATI POKAZUJU • Hrvatska zaostaje za zemljama Srednje i Istočne Europe • Zaostajanje u tehnološkom razvoju i razvoju inovacija • Nedovoljno obrazovana radna snaga • Visoke cijene i troškovi rada • Izvoz u EU stagnira • Slaba efikasnost i transparentnost javne uprave, posebno pravosuđa

15. Sadašnji model rasta neodrživ • Rast BDP-a generiran domaćom potrošnjom • Velik dio potrošnje financiran zaduživanjem (vanjski dug: cca 24,0 mld USD) • Izvoz usredotočen na turizam i snažno subvencioniranu brodogradnju • Turizam obilježen niskom dodatnom vrijednošću • Nedovoljno otvaranje novih radnih mjesta • Izostanak izravnih stranih ulaganja u izvozni sektor • Niska ulaganja u obrazovanje, inovacije, IR i tehnologiju

16. Struktura zaposlenih u 2002. godini

17. Strateški ciljevi – osnova za konsenzus • Ostvarivanje održivog rasta BDP-a(dva puta u 10 g.) • Smanjivanje nezaposlenosti / povećanje zaposlenosti(s 14% na 8% u 10 g, tercijarno obrazovani s 17 na 29%, rast produktivnosti brže od pšlaća itd.) • Povećanje kvalitete življenja(20% najsiromašnijih stječe 10% svih dohodaka, životni vijek sa 74 na 76 i smrtnost novorođenđadi sa t na 5/1000, očuvanje resursa i sl.) • Povećanje stupnja društvene uključenosti(stopa pismenosti, dostupnost obrazovanju, segregacija, učinkovitost države, vladavina prava, korupcija i sl.)

18. Sedam područja povećanja konkurentnosti • Obrazovanje za rast i razvoj • Pravna država sukladna EU • Troškovna i cjenovna konkurentnost • Razvoj inovativnosti i tehnologija • Jačanje malog i srednjeg poduzetništva • Regionalni razvoj i razvoj klastera • Stvaranje pozitivnog stava i liderstva

19. Stvaranje pozitivnog stava prema promjenama • Prezentirati javnosti objektivnu ocjenu stanja • Političko vodstvo mora stvoriti tim za upravljanje promjenama • Kreirati razvojni model zemlje • Stalno obavještavati o promjenama • Koristiti se već provjerenim rješenjima • Stvoriti i održavati partnerstvo vlade, sindikata, gospodarstvenika i akademske zajednice • Ulagati u edukaciju političke elite kako bi ovladala vještinama i znanjima modernog javnog menadžmenta

20. Dijalog Vlade i ostalih sektora može značajno unaprijediti konkurentnost nacionalnog gospodarstva

21. Preporuke za povećanje konkurentnostiOBRAZOVANJE ZA RAST I RAZVOJ “ULAGANJE U OBRAZOVANJE I ZNANOST JE ULAGANJE U BOLJU BUDUĆNOST LJUDI”

22. Dijagnoza stanja u hrvatskom obrazovanju • Niska razina obrazovanosti (7% više i 12% visoko) • Premala izdvajanja za obrazovanje - (4% BDP-a) i države, i lokalnih zajednica, i gospodarstva • Neprimjerenost obrazovnih programa • Nedefiniranost znanja i vještina potrebnih gospodarstvu RH

23. Glavni ciljevi promjena obrazovanja za rast i razvoj • Poboljšavati obrazovnu strukturu radno sposobnog stanovništva, prvenstveno visokoobrazovanih ljudi • Povećavati ukupna izdvajanja za obrazovanje • Trajno osuvremenjivati sadržaje i metode obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava • Sustavno nadgledati kvalitetu obrazovanja - i procesa i rezultata

24. Glavni putovi promjena obrazovanja za rast i razvoj (1) • Povećavati uključenost odraslih u programe dodatnog obrazovanja • Otvarati obrazovni sustav prema društvu • Procjenjivati znanja i vještine za buduća tržišta rada i takvim procjenama prilagođavati obrazovne programe • Osuvremenjivati obrazovanje nastavnika, učitelja i odgajatelja

25. Glavni putovi promjena obrazovanja za rast i razvoj (2) • Povećavati ulogu privatnog sektora u ponudi obrazovnih usluga • Poticati povećanje izdvajanja tvrtki za obrazovanje zaposlenih • Marno unaprjeđivati visoko obrazovanje - ‘Bolonjski proces’

26. Preporuke za povećanje konkurentnostiPRAVNA DRŽAVA SUKLADNA EU

27. Dijagnoza stanja • Pravna nesigurnost • Javna administracija je • nedovoljno obrazovana • skupa • neefikasna • Sudstvo slabo funkcionira • Nedovoljna usklađenost s EU standardima

28. Ciljevi preporuka • Uspostaviti državni sustav i okružje orijentirano na pružanje usluga građanima i poslovnom sektoru • Oblikovati državu dovoljnog institucionalnog kapaciteta za rješavanje javnih problema • načela novog javnog menadžmenta • načelo vladavine prava

29. Ključni pravci aktivnosti Tri ključna područja: 1) Zakonodavstvo 2) Pravosuđe 3) Javna uprava

30. Ključni pravci aktivnosti 1. ZAKONODAVSTVO • Osuvremeniti zakone i regulacije (sukladnost EU) • Ukloniti zakonske prepreke • Unaprijediti slobodno tržišno natjecanje

31. Ključni pravci aktivnosti 2. PRAVOSUĐE • Racionalizirati organizaciju • Stvoriti profesionalno, učinkovito, etično i nepristrano djelovanje

32. Ključni pravci aktivnosti 3. JAVNA UPRAVA • Reorganizirati i racionalizirati • Modernizirati usluge • Profesionalizirati • Privatizirati pojedine usluge

33. Preporuke za povećanje konkurentnostiTROŠKOVNA I CJENOVNA KONKURENTNOST

34. Ključni problemi troškovne i cjenovne konkurentnosti • Veća razina cijena nego u drugim tranzicijskim zemljama (osim u Sloveniji) ogleda se u skupim inputima proizvodnih procesa • To se odnosi i na visinu jediničnoga troška rada, jer razina i rast proizvodnosti rada ne uspijevaju kompenzirati visinu realnih plaća

35. Realni BDP po stanovniku 2000.* (EU15 = 100) Nacionalna razina cijena (EU 15 = 100) Prosj. bruto plaća u € za 1. polugodište 2003. (Indeks, Hrvatska = 100) Hrvatska ima relativno nizak realni BDP po stanovniku u usporedbi s relativnom razinom cijena i plaća Hrvatska 36 56 100 Slovenija 67 65 145 Bugarska 25 29 19 Mađarska 49 44 72 Poljska 40 50 72 Rumunjska 23 24 34 Rusija 29 29 20

36. Prema rješenju problema • Problem je složen i nije nastao preko noći, pa se ni ne može riješiti preko noći • Rješenje ne treba tražiti u pojeftinjenju rada, jer mnoge niže razvijene zemlje na globalnom tržištu konkuriraju jeftinom radnom snagom – to je utakmica u koju se Hrvatska ne želi i ne može uključiti

37. Ključni pravci aktivnosti • 1. Brži rast proizvodnosti rada od rasta realnih plaća • konsenzus • politika plaća • nova radna mjesta

38. Ključni pravci aktivnosti 2. Jačanje konkurencije i unaprjeđenje regulacije monopola i kvazi-monopola

39. Ključni pravci aktivnosti • 3. Smanjiti porezni teret • smanjenje ukupne državne potrošnje • smanjenje poreza na dohodak • na lokalnoj razini poreze i kvazi poreze učiniti transparentnima

40. Preporuke za povećanje konkurentnostiRAZVOJ INOVATIVNOSTI I TEHNOLOGIJE

41. Ključni problemi slabe inovativnosti: dijagnoza • Najrašireniji oblik ponašanja poduzeća: • pasivno restrukturiranje >aktivno restrukturiranje • slaba potražnja za inovacijama i tehnologijama • Veliko zaostajanje u veličini ulaganja u IR u poslovnom sektoru: • 0,43% BDP vs. EU 1,20% • Slaba orijentacija IR prema poslovnom sektoru • Ne postoje mehanizmi poticanja inovacijske aktivnosti u poduzećima

42. Ciljpreporuka (1) • Inovacijska politika mora biti tržišno usmjerena (inovativnost poduzeća) • Inovacijska politika mora biti usmjerena prema svim komponentama inovacijske sposobnosti • Inovacijska politika mora dovesti do rasta proizvodnosti • Inovacijska politika mora povećati komponentu znanja u novim investicijama

43. Ciljpreporuka (2)

44. Ključni pravci aktivnosti (1) • Reforma i proširenje sustava podrške kvaliteti u tvrtkama (danas samo 65 ISO 9000/1.000.000 st.) • Uvesti sustav potpore aktivnostima povećanja proizvodnosti u poduzećima

45. Ključni pravci aktivnosti (2) • Programi ‘Enterprise Croatia’: • (one stop shop agencija) • Fond za razvoj vještina • Program Tehnointegrator • Programi potpore izravnim stranim • ulaganjima

46. Ključni pravci aktivnosti (3) • Unaprijediti sustav potpore transferu tehnologije i proširiti ga sa shemom potpore “Poduzećima koja uče” • Nacionalna nagrada za inovativnost za pojedincei poduzeća • Uvođenje i modernizacija statističkog sustava ekonomije znanja

47. Preporuke za povećanje konkurentnostiJAČANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

48. Dijagnoza stanja u sektoru MSP • dominantna struktura gospodarstva • jedini izvor novog zapošljavanja • zaposlenost u velikim poduzećima prepolovljena • zaposlenost u malim poduzećima udvostručena • ispodprosječna profitabilnost • velika regionalna neravnoteža (TEA indeks: Istra 4.47 vs. Slavonija 2.11)

49. Uzroci • nedovoljna poduzetnička aktivnost (TEA indeks 3.6) • nedovoljno znanja i vještina za poduzetništvo • nekoordiniranost vladinih politika • administrativne prepreke • nerazvijenost financijskog tržišta

50. Ciljevi • intenzivirati poduzetničku aktivnos (postići TEA indeks od 10.0) • povećati produktivnost MSP (postići profitabilnost od 5 %) • jačati izvoznu orijentaciju MSP