OBRAZOVANJE ODRASLIH ZADAĆA ANDRAGOŠKE ZNANOSTI I ANDRAGOŠKIH RADNIKA

1. OBRAZOVANJE ODRASLIHZADAĆA ANDRAGOŠKE ZNANOSTI I ANDRAGOŠKIH RADNIKA Zagreb, 27.01.2011. Pripremila: Rozalija Filipović Baljak prof. filipovicrv@gmail.com

2. USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH SU: • Obrazovanje odraslih mogu provoditi pučka otvorena učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb osoba s posebnim potrebama te penološke i druge ustanove (u daljnjem tekstu: ustanove za obrazovanje odraslih), ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o obrazovanju odraslih. • Osnivaju se temeljem rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, čija služba obavlja upravni i inspekcijski nadzor. • Certifikati koje izdaju Ustanove za obrazovanje odraslih imaju istu snagu kako i certifikati stečeni redovitim obrazovanjem i upisuju se u radnu knjižicu.

3. OBLICI NASTAVE U USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH • Program se može izvoditi: redovitom nastavom, • konzultativno-instruktivnom nastavom, dopisno-konzultativnom nastavom, otvorenom nastavom, telenastavom, nastavom na daljinu, multimedijski te na drugi primjeren način. • Programi obrazovanja odraslih prilagođeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima odraslih.Odrasli mogu dokazati znanja, vještine i sposobnosti, neovisno o načinu na koji su stečena, polaganjem ispita.

4. KOD ODRASLIH OSOBA TRAŽE SE SLIJEDEĆA ZNANJA, VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI: – čitanja, pisanja i računanja,– vladanja materinjim i stranim jezicima,– vladanja informacijsko-komunikacijskom tehnologijom,– za rad u struci,– za poduzetništvo i menadžment,– kreativnog izražavanja i sudjelovanja u kulturnim i umjetničkim događanjima,– za odgovorno obavljanje temeljnih građanskih prava i dužnosti i znanja o aktivnom građanstvu, – za očuvanje i zaštitu okoliša, posebne socijalne vještine i sposobnosti te druga znanja.

5. ULOGA I RAD ANDRAGOŠKIH NASTAVNIKA-MENTORA • Program izvode: učitelji, nastavnici, profesori, stručni suradnici, predavači, treneri, voditelji i drugi (u daljnjem tekstu: andragoški radnici). Andragoški radnici moraju ispunjavati uvjete propisane programom. • Andragoški radnici zasnivaju radni odnos u ustanovama za obrazovanje odraslih sukladno odredbama Zakona o radu ili se sklapa ugovor o djelu. Andragoški radnici imaju pravo i obvezu stručnog i andragoškog usavršavanja.

6. PONUDA OBRAZOVNIH PROGRAMA • Ponuda obrazovnih programa je raznovrsna i odnosi ne na; programe završavanja osnovnog obrazovanja, programe stručnog osposobljavanja, srednjoškolskog obrazovanja, gimnazijskog obrazovanja, usavršavanja, obrazovanja na veleučilištima i sveučilištima. • Sve osobe koje imaju 15 godina mogu se uključiti u obrazovanje odraslih. • Obrazovanje odraslih financira osoba koja se želi obrazovati.

7. OSNOVNO OBRAZOVANJE • Može se završiti • -instruktivno konzultativnom nastavom, • -dopisno i e- učenjem. • Za ovu realizaciju potrebo je imati osobno računalo i obrazovati polaznike za učenje putem interneta i e-mail komunikaciju. • Ustanova koja provodi obrazovanje šalje polazniku upute kao učiti, katalog ispitnih pitanja, stručni materijal i pregled www.adresa na kojima se može naći stručni materijal potreban za učenje.

8. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE • Nakon završenog osnovnog obrazovanja mogu se upisati različiti programi stručnog osposobljavanja za obavljanje jednostavnijih poslova. • Stručno osposobljavanje može trajati od 20-200 sati obrazovanja. • Javna isprava-certifikat upisuje se u radnu knjižicu. • Programi osposobljavanja mogu biti;osposobljavanje za korištenje računala, cvjećar-aranžer, • pomoćni prodavač i drugi.

9. SREDNJA STRUČNA SPREMA • Srednja stručna sprema može se stjecati u trogodišnjem i četverogodišnjem trajanju. • Programi stjecanja srednje stručne spreme za odrasle osobe ne mogu trajati manje od 6 mjeseci za jednu školsku godinu. • Nakon završenog trogodišnjeg obrazovanja na primjer za elektroničara –mehaničara ne može se polagati državna matura. • Četverogodišnje obrazovanje za ekonomistu daje nam mogućnost polaganja državne mature, prema Vašoj želji, ali nije obvezno. Završnim ispitom stječe se srednja stručna sprema za ekonomista-ekonomisticu. • Doškolovanje je završavanje jednog ili više razreda koje niste završili redovitim školovanjem. U ustanovi za obrazovanje odraslih možete nastaviti školovanje u istom zanimanju ili u drugom zanimanju za koje Vam se priznaju položeni ispiti iz prethodnog školovanja i određuje razlika ispita koju trebate položiti za novo odabrano zanimanje.

10. POLAGANJE DRŽAVNE MATURE NAKON ZAVRŠENOG ČETVEROGODIŠNJEG OBRAZOVANJA U GIMNAZIJI • Obrazovanje odraslih osoba prema gimnazijskom programu može se ostvariti u učilištima ili gimnazijama. Godina školovanja traje najmanje 6 mjeseci po školskoj godini. • Nakon uspješno položenih ispita i godina školovanja polaže se državna matura. • Temeljem rezultata položene državne mature možete odabrati Veleučilište ili Sveučilište na kojem želite studirati.

11. STRUČNA USAVRŠAVANJA • Nakon završenog srednjoškolskog ili gimnazijskog obrazovanja možete se stručno usavršavati. Stručno usavršavanje je peta razina obrazovanja i mogu se upisati različiti programi usavršavanja kao na primjer: Web dizajner, operater na računalu, samostalni knjigovođa … • Programi stručnog usavršavanja traju najmanje 500 sati. • Javna isprava-certifikat priznata je kao i zanimanje koje ste stekli nakon uspješno položenih ispita. • FAKULTETSKO OBRAZOVANJE NA VELEUČILIŠTIMA I SVEUČILIŠTIMA • Nakon državne mature može se upisati sveučilišno obrazovanje sukladno postignutim rezultatima na državnoj maturi. • Odrasle osobe plaćaju troškove Veleučilišnog i Sveučilišnog obrazovanja. • Sve informacije o upisima možete naći na internetu.

12. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO • Socijalno poduzetništvo kao koncept koji integrira stvaranje ekonomske i socijalne vrijednosti, prisutan je u teoriji i u praksi već jedno stoljeće, i to na globalnoj razini. Isto tako i poduzetništvo u privatnom sektoru može djelovati u socijalnom duhu. • Većina poduzeća i organizacija u privatnom sektoru stvara značajne društvene vrijednosti u obliku zaposlenja, poboljšanja uvjeta rada, konkurentskog okruženja, pružanja potrebnih proizvoda i usluga, a i sam porez koji ti subjekti plaćaju dalje se koristi u socijalne svrhe. S konceptom socijalnog poduzetništva hrvatska javnost upoznata je tek nedavno, dok je snažniji razvoj broja socijalnih poduzetnika započeo nakon Domovinskog rata.

13. Socijalni poduzetnici pokreću tvrtke ne radi profita nego zbog socijalne vrijednosti za okolinu u kojoj žive. • Obrazovanje za socijalno poduzetništvo • Vodeće svjetske obrazovne ustanove poput Harvarda i Oxforda, uvode programe obrazovanja iz socijalnog poduzetništva, čak otvaraju i svoje centre za socijalno poduzetništvo. Diplomci vodećih poslovnih škola i visoki manageri počinju gledati na neprofitni sektor kao na privlačnu opciju pri odabiru karijere. • Najčešća neprofitna poduzeća obavljaju slijedeće poslove: • Izdavačke, tiskarske, računalne djelatnosti, grafičko oblikovanje, priprema za tisak, izrada www. stranice i programiranje, digitalni tisak, izrada promidžbenih materijala. • Poduzeća sa osnovnom socijalnom djelatnošću kao na primjer: računovodstveni i knjigovodstveni poslovi, revizijski poslovi, porezno savjetovanje neprofitnih organizacija, vođenje financijske dokumentacije, rad u pismohranama na računalnom evidentiranju dokumenata i specijalizirani servisi.