1 / 48

Razvoj brodskih pogonskih strojeva

Razvoj brodskih pogonskih strojeva. Mirko Grljušić. Udruga pomorskih strojara Split Split, 02. ožujka, 2011. Pogon na jedra. Povijest plovidbe stara je koliko i ljudski rod. Čovjek je zaplovio najprije na kakvom trupcu, pa splavi, a tek kasnije došao na misao da izdubi čamac i izradi vesla.

zinna
Download Presentation

Razvoj brodskih pogonskih strojeva

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Razvoj brodskih pogonskih strojeva Mirko Grljušić Udruga pomorskih strojara SplitSplit, 02. ožujka, 2011.

  2. Pogon na jedra • Povijest plovidbe stara je koliko i ljudski rod. Čovjek je zaplovio najprije na kakvom trupcu, pa splavi, a tek kasnije došao na misao da izdubi čamac i izradi vesla. • Prvi narod za koji se zasigurno zna da se bavio brodogradnjom i pomorstvom bili su Egipčani, što potvrđuju reljefi na egipatskim spomenicima iz doba 4000 godina prije Krista. Plovili su po rijeci Nil, ali i po moru sve do Cipra i Krete. Izumili su jedro pa čak i kormilo koje se sastojalo od dva, tri ili četiri oveća vesla. Trgovački brod drevnog Egipta 2550 god. prije Krista Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  3. Pogon na jedra • Prvim istinskim pomorcima smatraju se Feničani, koji su se usudili ploviti i otvorenim morem. • Tijekom 3. stoljeća prije Krista stvorili su Rimljani na Apeninskom poluotoku moćnu državu. Svoje brodove počeli su graditi po uzoru na jednu veliku i tešku kartašku penteru. Kasnije su ove teške brodove zamijenili novim tipom broda, liburnom. Taj su tip broda Rimljani preuzeli od vještih brodograditelja i pomoraca, ilirskog plemena Liburna s naše obale Jadrana. Liburna je najbolje opisani brod antike. Model rimske Liburne Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  4. Pogon na jedra Kliper “Ship Lighting” Tisućama godina koristio se pogon na jedra i u 19. stoljeću doživio je svoj vrhunac i pad. Sredinom 19. stoljeća Amerikanci na pacifičkoj obali grade vrlo brze brodove dugog i vitkog trupa s jedriljem svih vrsta: brikova, škuna i križnjaka. Tako je nastao najsavršeniji tip jedrenjaka - kliper, koji je postizavao maksimalne brzine i do 17 uzlova, a uz povoljne vjetrove prelazio je velike udaljenosti s prosječnom brzinom i do 13 uzlova. Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  5. Parni stapni stroj • Začetnik industrijske revolucije Thomas Newcomen (1663-1729) je u Tiptonu, Staffordshire 1712. konstruirao prvi parni stroj koji je radio u praksi. James Watt rođen 19. siječnja 1736. godine u Greenock-u Škotska, izumio je značajno usavršeni parni stroj s ekspanzijom pare u cilindru i automatskim razvodom koji je imao kondenzator i uređaj za isisavanje zraka i kondenzirane pare. 1769. godine patentirao je svoj parni stroj koji je za osiguranje broja okretaja imao centrifugalni regulator. 1781. izrađuje prvi stroj kojemu je izlazni pogon bio rotacijski. Time se pojavljuje mogućnost brodskog strojnog pogona. Watt-ov parni stroj iz 1788. god Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  6. Parni stapni pogon • Prvi brodovi na parni pogon bili su William Symington-ov remorker s krmenim lopatičnim kolom "Charlotte Dundas" na kanalu Forth & Clyde u Škotskoj 1802. godine i Robert Fulton-ov "Clermont" koji je plovio rijekom od New York-a do Albany-ja od 1807. godine. • Istovremeno započinje uvođenje željezne konstrukcije trupa. Fulton-ov parni brod Clermont Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  7. Parni stapni pogon • Prvi parobrod koji je prešao Atlantik isključivo strojevima bio je "Great Western", 1838. godine. Brod je imao 1320 t dužine 72 m i pogonski parni stroj od 300 kW. Konstruirao ga je i sagradio britanski inženjer, po ocu francuskog porijekla, Isambard Kingdom Brunel. "Great Western" je potrošio svega tri četvrtine zaliha ugljena na brodu, raspolagao je s dovoljno tovarnog prostora i snažnim pogonom koji je jamčio doseg za prekooceansku plovidbu, a istovremeno je imao mjesta za putnike. • U to vrijeme dolazi do praktične primjene brodskog vijka koji je posebno za pomorske brodove bio mnogo pogodnji od osjetljivih i glomaznih bočnih kotača. Prvi brod s brodskim vijkom kao propulzorom bio je engleski trgovački brod "Archimedes", a koji je zaplovio 1839. godine. SS Great Western Skica Resselovog vijka Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  8. Parno turbinski pogon Brzi razvoj broda započet u 19. stoljeću nastavlja se još intenzivnije u 20. stoljeću. Englez Charles Parsons konstruira prvu brodsku parnu turbinu i 1897. godine sa brodom "Turbinia", kojeg je također sam konstruirao, postiže i za današnje relacije izuzetnu brzinu od 34 uzla. Turbinia - prvi brod pogonjen parnom turbinom Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  9. Diesel motor • Izumom motora s kompresijskim paljenjem kojeg Rudolf Diesel patentira u veljači 1892. i studenome 1893., započinje razvoj ovog jedinstvenog motora između 1893. i 1897. godine u tvornici Maschinenfabrik Augsburg uz financijsku pomoć Fried. Krupp iz Essena. • U veljači 1897. uspješno je predan jednocilindarski Diesel motor snage 17.8 KS pri 154 min-1 pri punom opterećenju. Pri ovom opterećenju motor je imao ukupnu efikasnost od 26.2% što je bilo dvostruko više od najboljih parnih stapnih strojeva u to doba. Prvi Diesel motor pušten u probni rad 26.06.1895. Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  10. Diesel motorni pogon • Prvi brod pogonjen Diesel motorom bio je ruski tanker "Vandal" dug 75 m s tri brodska vijka. Brod je bio u vlasništvu tvrtke Nobel Petroleum Co. iz Sankt Peterburga a plovio je rijekom Volgom i Kaspijskim morem. Prvo putovanje bilo je u proljeće 1903. Tri trocilindarska Diesel motora isporučila je na jesen 1902. Ludwig Nobel Machine Co. također iz Sankt Peterburga. Isporučeni motori razvijali su 120 KS pri 250 min -1 i omogućili plovidbu "Vandala" brzinom do 8 uzlova. Budući da motori nisu bili reverzibilni, pogonili su DC generatore od 87 kW pri 500V, koji su proizvedenu električnu energiju isporučivali elektromotorima snage 75 kW svaki, spojenih na propelerne osovine. Dakle, radilo se o Diesel električnom pogonu. Ruski riječni tanker Vandal prvi brod na Diesel motorni pogon Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  11. Diesel motorni pogon • MS "Selandia" 6800 tdw je bio prvi oceanski brod na Diesel pogon, zaplovio je u veljači 1912. godine s dva Burmeister & Wain osam cilindarska motora, svaki s 1250 bhp. Krenula je na svoju službu Danska – Daleki istok da bi uvjerila brodarske kompanije u ekonomičnost i pouzdanost Diesel motorne propulzije za brodove oceanske plovidbe. Oba 4-t motora s križnom glavom tog broda s dva propelera, trošila su dnevno 10 do 12 tona gorivog ulja. Parni brod jednake veličine trošio je 40 do 45 tona ugljena dnevno. MS Selandia prvi oceanski brod na motorni pogon Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  12. Diesel motorni pogon Prvi B&W Diesel motor DM8150X za MS Selandia Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  13. Turbinski pogon • Prvi brod pogonjen plinskom turbinom je topovnjača "MGB 2009", 1947. godine u Velikoj Britaniji. • 1954. godine zaplovila je i prva podmornica na nuklearni pogon "Nautilus" izgrađena u USA, gdje se parna turbina pokreće parom dobivenom isparavanjem vode toplinom iz nuklearnog reaktora. Nuklearni reaktor tipa PWR u brodskoj propulziji Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  14. Suvremena brodska postrojenja • 1903. zaplovio je riječni tanker Vandal, prvi brod na Diesel motorni pogon. • Danas, oko 97% brodova pogoni se Diesel motorima. • Samo najveći LNG tankeri koriste za pogon parne turbine. Zadnjih godina u LNG tankere uglavnom se ugrađuju dual-fuel Diesel motori. • Samo veoma brzi ferries i moderni cruise vessels ponekad se pogone plinskim turbinama. • (Gore izloženo ne odnosi se na ratne brodove) Rolls-Royce Marine Spey plinsko turbinski modul Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  15. Razvoj motora s unutrašnjim izg. Razvoj motora kroz povijest (prof. dr. V. Medica) Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  16. Razvoj motora s unutrašnjim izgaranjem U razvoju Diesel motora, kao dominantnog primarnog stroja današnjice, najveću zaslugu imaju izumitelj načela dr. Rudolf Diesel i tvrtka MAN koja izrađuje prvi uspješni motor. Također, velike zasluge imaju F. Rundlof koji prvi ostvaruje dvotaktni Diesel motor, te Alfred Büchi, bez čijeg izuma turbonabijanja, Diesel motor ne bi mogao konkurirati plinskoj turbini. Uvođenje međuhlađenja također zaslužuje posebnu pažnju jer značajno povećava litarsku snagu motora. Ovako visoko efikasan stroj ne bi bio moguć ni bez izuma visokotlačne pumpe JamesMcKechnie-ja, te njenog usavršavanja posebice u tvrtki Bosch. Visoko efikasan rad Diesel motora i čist ispuh pri raznim opterećenjima, omogućen je u novije vrijeme primjenom common rail tehnologije i elektronike. Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  17. Diesel motorni pogon - podjela Po nominalnoj brzini vrtnje Diesel motori se dijele na: • sporohodne < 250 min-1 snage do 97 300 kW • srednjehodne 250 - 1 200 min-1 snage do 24 600/35 000 kW • brzohodne > 1 200 min-1 snage do 9 100 kW • Sporohodni motori su 2-t motori i direktno se spajaju na propelernu osovinu. • Srednjehodni i brzohodni Diesel motori su 4-t i uobičajeno se spajaju na propelernu osovinu preko kopče/reduktora ili kao Diesel električna propulzija. • Proizvođači brzohodnih Diesel motora imaju pak svoju podjelu po brzohodnosti; brzine ispod 1200 min-1 su sporohodni motori (750 ÷ 1200), od 1200 do 1800 min-1 su srednjehodni motori, a oni iznad 1800 min-1 (do 5500 min-1) su brzohodni. Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  18. Diesel motorni pogon - proizvođači • Samo tri firme razvijaju sporohodne 2-t Diesel motore: MAN-B&W, Wärtsilä i Mitsubishi • Najveći proizvođači 4-t srednjehodnih Diesel motora su: Wärtsilä, MAN, Caterpillar/MAK, Mitsubishi, MTU, Nigata, Rolls-Royce, Hyundai... Ship Power market Low speed engines Q4/2007 Total volume 38 100 MW Marine Diesel Power orders June 2005 ÷ May 2006 (for engines > 500 kW) Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  19. Sporohodni 2-t Diesel motori 2007. MAN Diesel proizvodi 14K108ME-C najveći Diesel motor na svijetu. 14 cilindara promjera 108 cm pri 94 rpm razvijaju snagu od čak 97300 kW ili 130 000 BHP. Poprečni presjek 2-t motora Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  20. Srednjehodni 4-t Diesel motori Wärtsilä W64 4-t srednjehodni Diesel motor Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  21. Brzohodni 4-t Diesel motori • Brzohodni motori su 4-t brzine vrtnje >1200 min-1, ali se često uzimaju > 750 min-1 • Kod nas su prisutni: Caterpillar, Cummins, John Deere, MTU, Iveco, Fiat, Yanmar, MAN, Isuzu, Volvo, Scania, Daewoo Doosan, Perkins, Nany... Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  22. Vrste propelera i propulzije Danas postoji nekoliko tipova brodskih propulzora koji se međusobno znatno razlikuju po načinu djelovanja, smještaja na brodu i konstrukcijskoj izvedbi. To su: • vijčani propulzor (propeler) ili brodski vijak • cikloidni ili Voith-Schneiderov propeler • vodomlazni propulzor • zračni turbopropelerni propulzor. Voith-Schneiderov propeler i vodomlazni propulzor, osim što stvaraju porivnu silu, služe i za kormilarenje (Steering Propulsion Unit). Brodski vijak je i dalje dominantan propulzor, ali postoje brojne različite izvedbe. Također, brodski vijak može biti s nepromjenjivim usponom FPP, ili s promjenjivim usponom krila CPP. Nadalje, veza propelerne osovine i motora može biti direktna kao što je slučaj kod sporohodnih brodskih motora, ili preko reduktora, kao što je slučaj srednjehodnih i brzohodnih motora. Direktan spoj motora i propelerne osovine Motor – kopča/reduktor – propelerna osovina Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  23. Propelerna propulzija Propeler u sapnici ( do 5% do 20knts) Wärtsilä Energopac (2...6%) Becker Mewis Duct (2...9%) Propeler s Winglets krilcima ( do 4%) Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  24. Propulzijsko upravljački sustavi Voith-Schneider propulzija Arneson djelomično uronjeni propeler Vodomlazna propulzija LIPS Modular Thruster Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  25. Visokoefikasna propulzija Podded CRP Wing pod machinery Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  26. Izbor propulzora Prema RENK Symposium 2004 Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  27. Tipovi formi brodova Hidrodinamički uzgon Hidrostatički uzgon Aerodinamički uzgon Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  28. Suvremene izvedbe plovila Lebdjelica – zračni turbopropelerni propulzor Voith Water Tractor Katamaran - vodomlazni USN experimental SLICE (SWATH >) Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  29. Suvremene izvedbe plovila “Hrvatska” Suezmax Oil Tanker “Trein Maersk” Container ship “Isabella” Car/Passenger Ferry “Split” Handy Bulk Carrier Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  30. Proračun efikasnosti propulzije ηT = ηb∙ηGB∙ηS∙ηP = 0.4 ∙ 0.97 ∙ 0.995 ∙ 0.55 = 0.21 PT = 0.21 Pfuel u slobodnoj plovidbi(PT = T ∙ vA) ηT = ηb∙ηGB∙ηS∙ηP = 0.4 ∙ 0.97 ∙ 0.995 ∙ 0.4 = 0.15 PT = 0.15 Pfuel u režimu vuče (PE = RT∙ v) Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  31. Propisi emisija ispušnih plinova s brodova Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  32. Propisi emisija ispušnih plinova s brodova Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  33. Propisi emisija ispušnih plinova s brodova Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  34. Razvoj brzohodnih Diesel motora i Common Rail • Prva naftna kriza 1973. potvrdila je da je vrijeme jeftine nafte prošlo. Zbog toga su proizvođači motora morali razvijati motore što manje potrošnje pri svim režimima rada. • Većina svjetskih proizvođača Diesel motora odlučila se za elektronski upravljane motore i primjenu ubrizgavanja goriva pri konstantnom tlaku – common rail. • Razvija se elektromagnetsko upravljanje ventilima, što će omogućiti promjenjivo otvaranje i zatvaranje ventila i poboljšanu izmjenu radne tvari u svim područjima rada motora. • Električne instalacije bi trebale priječi na 42V. • Očekuje se daljnje povećanje tlaka ubrizgavanja, ali veći i promjenjivi tlak prednabijanja. • Moguće je bolje optimiranje omjera zrak/gorivo, a pokušava se uvesti motor s promjenjivim kompresijskim omjerom. Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  35. Razvoj 2-t Diesel motora (Inteligentni motori) Proizvođači velikih 2-t i 4-t motora također su prišli razvoju motora sa sustavima elektronske automatizacije: • precizno ubrizgavanje (common rail + elektronika) • kontrola rada ispušnog ventila Prvi takav motor MAN B&W 7S ME-C ugrađen je na Chemical tanker “Bow Cecil” Oct, 1998. Prvi Wartsila RT-flex 58T-B ušao u pogon Sep, 2001. 7S ME-C prvi komercijalni inteligentni motor Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  36. Razvoj 2-t Diesel motora(smanjenje NOx emisija) 1 SCR reaktor 2 Zaobilazni vod turbopunjača 3 Osjetnik temperature nakon SCR reaktora 4 El. motori za pomoćne turbo punjače 5 Ubrizgač uree 6 Zaobilazni vod SCR reaktora 7 Osjetnik temperature prije SCR reaktora 8 Dodatna prirubnica na sabirniku ispušnih plinova (SCR smanjuje NOx za 85 do 95%) 4NO+4NH3+O2→4N2+6H2O 2NO2+4NH3+O2→3N2+6H2O NO+NO2+2NH3→2N2+3H2O Selective Catalytic Reduction Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  37. Razvoj 2-t Diesel motora(smanjenje NOx emisija) Recirkulacija ispušnih plinova Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  38. Razvoj 2-t Diesel motora(smanjenje potrošnje i CO2 emisija) WHR sustav Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  39. Razvoj 2-t Diesel motora(smanjenje emisija i potrošnje) Uvođenje LNG goriva na Container brodove Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  40. Razvoj 2-t Diesel motora(na prirodni plin) • Najveći 2-t motori za brodove za prijevoz kontejnera su ujedno i najveći motori. Kako bi se smanjile emisije, razvijaju se 2-t motori na prirodni plin, koji je veoma čisto gorivo. Time se smanjuju emisije, posebice CO2 i SOx. • Da ne bi došlo do gubitka goriva s ispirnim zrakom, gorivo se ubrizgava pri visokom tlaku tijekom stapaja kompresije. Zapaljenje se postiže ubrizgavanjem manje količine MDO u potrebnom momentu. Ubrizgavanje prirodnog plina i Diesel pilot goriva Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  41. Primarna energija - Shell Blueprint U svijetu koji je 2005. godine trošio proračunato 80 miliona barela nafte dnevno, utjecaj svih alternativnih goriva ostaje na razini jedne kapljice po barelu (1 barel = 159 lit.). Glavni razlog je u visokoj cijeni proizvodnje alternativnih goriva. Shell Blueprint • Održivi razvoj • Umjereni porast potrošnje energije • Usklađenost na globalnoj razini • Razvijena nova infrastruktura, CCS • Ekonomski rast uz smanjenje CO2 emisija • Konvencionalna goriva ostaju primarni izvor energije • Povećanje efikasnosti strojeva • Uvođenje alternativnih goriva: GTL, CTL, biogoriva, vodik, CNG,… Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  42. Potrošnja energije u transportu ExxonMobil: Outlook for Energy Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  43. Goriva – cestovni transport(Shellenergy scenarios) Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  44. Projekcija potrošnje nafte Potrošnja nafte u svijetu – ExxonMobil’s view Razvoj brodskih pogonskih strojeva Razvoj brodskih pogonskih strojeva Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  45. Budućnost koja dolazi? Hoće li brodovi budućnosti biti pogonjeni isključivo energijom Sunca? • MS Turanor PlanetSolar, katamaran izrađen iz ugljičnih vlakana, dužine 31 m, s 537 m2 solarnih panela efikasnosti 18,8%. Instalirana snaga 93,5 kW, Litij ionske baterije težine 13 t. Dva el. motora pogone dva propelera iz ugljičnih vlakana, s 5 lopatica svaki. (Kiel, Njemačka) • Max. brzina 14 knots, brzina krstarenja 8,5 knots • Inicijator projekta: Raphaël Domjan Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  46. Budućnost Diesel motora Diesel motor – 97% u brodarstvu • najefikasniji i najpouzdaniji prime mover u brodskom transportu, • niska potrošnja goriva, • može izgarati tekuća goriva najlošije kvalitete, • sporohodni ne treba reduktor, • održavanje i popravci nisu zahtjevni, • zbog visoke efikasnosti nizak je sadržaj CO2 u ispuhu, • zbog visokih temperatura visok je sadržaj NOx, • kod korištenja goriva visokog sadržaja S, visok je i sadržaj sumpornih oksida, • moguće korištenje B20, sintetičkog Diesela i prirodnog plina (DNV razvija VLCC na LNG), • max. snaga 97 300 kW uz efikasnost od 50% Plinske turbine se koriste na ratnim brodovima, na veoma brzim trajektima i ponekad na modernim cruising brodovima. • Koristi goriva visoke kvalitete – skupa goriva. • Premda zahtjeva reduktor, od 2-t Diesel motora lakša je 20×, a od srednjehodnog 4-t motora oko 5×. • Max. snaga brodske jedinice 145 410 kW, na kopnenim turbinama oko 400 000 kW uz efikasnost 40% Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  47. Budućnost Diesel motora Parne turbine • parametri 70 bar i 560°C postižu efikasnost do 35% (LNG tankeri) • superkritične parne turbine na kopnu 285 bar i 620°C postižu efikasnost do 46% • razvijaju se superkritične parne turbine 350 bar 700°C s η iznad 50%. • Mogu koristiti bilo kakvo gorivo, uključujući ugljen, tako da dugoročno ih ne treba isključiti iz razmatranja. • Daljnjim razvojem nuklearnog reaktora očekuje se primjena i u trgovačkoj mornarici Kombinirana plinsko/parna turbinska postrojenja imaju efikasnost od 40 do 47% na brodovima ali zahtijevaju kvalitetno gorivo. Kopnena Combi postrojenja postižu efikasnost od 60%. Gorivni članci zbog visoke efikasnosti, tihog rada i čistog ispuha su veoma interesantni (Njemačka ih ugrađuje u podmornice) • kratkoročno moguća je primjena samo umjesto Diesel agregata + specijalni slučajevi • najpovoljnije su kad koriste vodik kao gorivo (skupo gorivo) • kada rade na druga goriva zahtijevaju reformer postrojenje koje dodatno poskupljuje ali i snizuje efikasnost postrojenja • kod korištenja Diesel goriva efikasnost im je ispod efikasnosti Diesel motora. • današnja cijena gorivnih članaka je 20× viša od cijene Diesel postrojenja. Solarni paneli • za proizvodnju el. energije za brodske potrebe, ili kao buster Diesel motoru. Razvoj brodskih pogonskih strojeva

  48. Literatura • Aabo, Kjeld: Large Marine Diesel in Challenging Times – CIMAC Circle, Marintec 2009. • Bonafoux, John: Propulsion System Requirements For High Speed Naval Ship Designs, RENK Symposium 2004. • Diesel & Gas Turbine Worldwide: 2006 Marine Propulsion Order Survey • Diesel & Gas Turbine Worldwide: 2009 Annual Marine Propulsion Order Survey • ExxonMobil: Outlook for Energy, A View to 2030. Dec 2009. ST-124 • Gee, Nigel: Viable Propulsive Power for Future High-Speed Vessels, Ship Propulsion systems 2003 Conference • Gee, Nigel: Recent Trends In the Design of Fast Ships & Boats, International Workshop – New Challenges in Shipbuilding & Offshore Industries, 20 April 2004. • Gatjens, H., J.: Prime Mover – Are there alternatives to the diesel engine?, Bureau Veritas S.A., Hamburg • Grljušić, Mirko: Brodska postrojenja, interna skripta FESB Split, 2009. • Grljušić, Mirko: Motori s unutrašnjim izgaranjem, FESB Sveučilište Split, 2000. • Levander, Oskar: Advanced Machinery Solutions for RoPax Vessels, May 26th, 2004. • Macleod, Duncan: Hydrogen & Future Fuels in a changing world, SHELL, Brač – Oct. 2008. • Mader, H., von Bischopinck, R.: Global Exhaust Emission Legislation for Marine Application, Tognun AG, Friedrichshafen, 16th July 2010. • Rolls-Royce: Marine Spey for fast ferries, Ref: MP/38/00 • Sambolek, Miroslav: Od vesla do Queen Marry II, Brodarski institut, Zagreb • Toivila, Sakari: The future of energy . ExxonMobil’s view, The Ship Supplier, 2.2005. • Wettstein, R.: Ship machinery solutions for environmental friendly ships, W ä rtsilä Seminar Rijeka, Sep. 24, 2009. • ***: A ship powered by the Sun, Marine Log, January 2011. Razvoj brodskih pogonskih strojeva

More Related