OSTALI OBLICI UDRUŽIVANJA ZEMALJA

1. OSTALI OBLICI UDRUŽIVANJA ZEMALJA SREDNJOEUROPSKA INICIJATIVA PROCES SURADNJE U JUGOISTOČNOJ EUROPI RADNA ZAJEDNICA ALPE-JADRAN

2. SREDNJOEUROPSKA INICIJATIVA • CEI je međudržavna regionalna asocijacija koja okuplja sedamnaest zemalja članica: Albaniju, Austriju, Bjelarusiju, BiH, Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Makedoniju, Moldovu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, SRJ i Ukrajinu. • Temelji SEI ustanovljeni su 1989. godine, kada su ministri vanjskih poslova Austrije, Italije, bivše Jugoslavije i Mađarske na sastanku u Budimpešti formulirali i prihvatili Zajedničku deklaraciju o formiranju "Kvadrigonale".

3. Kvadrigonala + Čehoslovačka,1990.godine formirana je "Pentagonala", • Pentagonala + Poljska 1991.godine transformirala se u "Hexagonalu". • Na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica održanom u ožujku 1992. godine u Klagenfurtu uveden je naziv "Srednjoeuropska inicijativa".

4. 1996.godine u punopravno članstvo primljene su Albanija, Bjelorusija, Bugarska, Rumunjska i Ukrajina (od 1994. bile su okupljene u Vijeću pridruženih zemalja) • Krajem 1996.godine Moldova postaje punopravna članica • Ukupnim aktivnostima SEI predsjeda svaka zemlja članica po godinu dana • Smjernice djelovanja SEI dogovaraju se i utvrđuju na redovitim sastancima predsjednika vlada zemalja članica i na sastancima ministara vanjskih poslova zemalja članica, koji se održavaju jednom godišnje

5. Temeljne su smjernice određene načelima Povelje UN-a, dokumentima Helsinškog procesa (OSCE, Final Act, Paris Charter, Pact on Stability in Europe), završnim dokumentima sastanaka predsjednika vlada i ministara vanjskih poslova Kvadrigonale, Pentagonale, Hexagonale i SEI. • Glavna područja suradnje u okviru SEI su sljedeća: • ·       ekonomska i tehnička suradnja, • ·  razvoj prometne, energetske, telekomunikacijske i poljoprivredne infrastrukture, • ·izgradnja demokratskih institucija i poštivanje ljudskih i manjinskih prava, • ·      zaštita okoliša, • ·     suradnja u području znanosti i tehnologije, medija, kulture, obrazovanja, razmjene mladih i turizma, • ·      prekogranična i međuregionalna suradnja, • ·      razmatranje političkih pitanja od zajedničkog interesa.

6. SEI surađuje s OESS-om, Europskom unijom i Vijećem Europe • Organizacijska struktura SEI • Odbor je nacionalnih koordinatora • Temeljna financijsko-kreditna potpora projektima u okviru SEI osigurava se u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).

7. Praktične aktivnosti zemalja članica SEI ostvaruju se provedbom konkretnih projekata u okviru 15 djelatnih skupina: poljoprivreda; civilna zaštita; kultura, obrazovanje; energija, zaštita okoliša; informiranje; migracije; znanost i tehnologija; mala i srednja poduzeća; statistika; turizam; transport; obnova BiH i RH, manjine i stručna obuka. • Suradnja u SEI usmjerena je : • intenziviranju međusobnih odnosa u funkciji poticanja razvoja zemalja članica • podršci procesu tranzicije u većini zemalja članica, • razmjeni znanja i informacija, • pripremi infrastrukturnih i drugih razvojno-komercijalnih projekata, • te projektima u svezi s prilagodbom i pridruživanjem zemalja članica SEI Europskoj Uniji, uz posebne poticaje Italije i Austrije, kao zemalja koje su usporedno u članstvu Europske unije i SEI.

8. Proces suradnje u Jugoistočnoj Europi (South- East european cooperation proces- SEECP • pokrenut je na bugarsku inicijativu 1996. godine • regionalna suradnja s ciljem stvaranja klime povjerenja, dobrosusjedstva i stabilnosti • Temeljna značajka je da je ovaj oblik suradnje država regije nastao na njihov poticaj, a ne na temelju inicijativa od strane drugih međunarodnih organizacija ili država.

9. Osnovni ciljevi regionalne suradnje u okviru SEECP-a: • jačanje sigurnosne i političke suradnje, • intenziviranja gospodarskih odnosa • te suradnje na području ljudske dimenzije, demokracije, pravosuđa i borbe protiv ilegalnih aktivnosti. • Namjera je SEECP-a da se jačanjem dobrosusjedskih odnosa, preobrazbom regije u područje mira i stabilnosti omogući približavanje članica Procesa europskim i euroatlantskim strukturama. 

10. Članice SEECP-a su:Albanija, BiH, Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska, SRJ i Turska.

11. Radna zajednica Alpe-Jadran • Radna zajednica kantona, pokrajina, županija, regija i republika istočnoalpskog područja. • Članice (19): Gradišće, Koruška, Gornja Austrija i Štajerska (Austrija); Republika Hrvatska; Furlanija – Julijska krajina, Lombardija, Trentino-Alto Adige, Veneto (Italija); Baranja, Gyor-Moson-Sopron, Somogy, Vas, Zala (Mađarska); Bavarska (Njemačka); Republika Slovenija; Ticino (Švicarska).

12. Obuhvaća oko 40 milijuna stanovnika na površini od oko 300.000 četvornih kilometara. • Utemeljena je 1978. u Veneciji potpisivanjem Zajedničke izjave predsjednika vlada regija, kao udruga pograničnih regija u području istočnih Alpa i sjevernog Jadrana. Nema pravnu osobnost. • Hrvatska sudjeluje od početka, od 1978., kao osnivač, tada kao federalna republika bivše SFRJ, a od 1992. kao samostalna država (jednako kao i Slovenija).

13. Ciljevi djelovanja: • zajedničko informativno–stručno raspravljanje i koordiniranje pitanja koja su u interesu njezinih članica; • razvijanje suradnje i razmjene na istočnoalpsko–jadranskom području; • jačanje srednjoeuropskoga kulturnog identiteta; • uključivanje u procese europske suradnje i integracije; • potpora ulasku država kandidata s područja Radne zajednice u EU i • kandidiranje nekih zajedničkih projekata za sufinanciranje iz programa pomoći EU-a.

14. Glavna područja suradnje: • prekoalpske prometne veze i lučki promet; • proizvodnja i prijenos energije; • poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda; • turizam; • zaštita okoliša, • prostorno planiranje i razvoj naselja; • povezivanje gradova; • očuvanje kulturnog i rekreacijskog prostora; • kulturne i znanstvene veze; • informiranje; • europske integracije.

15. Tijela: • Plenarna skupština predsjednika vlada članica. • Radni odbor (RO), glavno izvršno tijelo. • Komisije. I. komisija: za prostorno uređenje i zaštitu okoliša; ima četiri radne skupine: II. komisija: za gospodarstvo, promet i turizam; ima pet radnih skupina: III. komisija: za kulturu i šport; ima šest radnih skupina: IV. komisija: za zdravstvo i socijalna pitanja; ima dvije radne skupine: V. komisija: za poljoprivredu i šumarstvo; ima tri radne skupine: