INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAM

1. INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAM Pripremila: Ivana Kujundžić

2. OBLICI ŠKOLOVANJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU(prema važećem Pravilniku iz 1991.) Školovanje djece s teškoćama u razvoju u Hrvatskoj se odvija u: 1) redovnim osnovnim školama 2) posebnim odgojno - obrazovnim ustanovama. Unutar školovanja u redovnoj osnovnoj školi može se govoriti o: - potpunoj integraciji..čl.4 - djelomičnoj integraciji...čl.7, čl.10

3. Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (1991.) Članak 4. Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se uljučivanjem učenika s lakšim teškoćama u razvoju u razredni odjel osnovne škole, u pravilu od I. do IV. razreda. U razredni odjel mogu se uključiti do tri učenika s teškoćama u razvoju, a takav odjel ne može imati sveukupno više od 25 učenika. Učenik s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka svladava redovne ili prilagođene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoći defektologa odgovarajuće specijalnosti

4. ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA TEŠKOĆA U RAZVOJU Vrste teškoća u razvoju su: l. oštećenja vida 2. oštećenja sluha 3. poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju 4. tjelesni invaliditet 5. mentalna retardacija 6. poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim stanjem 7. autizam 8. postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju.

5. 1. Djeca s oštećenjima vida 2. Djeca s oštećenjima sluha 3. Djeca s poremećajima glasovno-jezično- govorne komunikacije 4. Djeca s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima 5. Djeca sa sniženim intelektualnim sposobnostima 6. Djeca s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti 7. Djeca sa specifičnim teškoćama učenja 8. Djeca s poremećajima u ponašanju i emocionalnim poremećajima 9. Djeca s poremećajima iz autističnog spektra • HNOS predlaže novi termin, umjesto učenici s teškoćama u razvoju, jer je širi od starog i manje stigmatizirajući: učenici s posebnim oo potrebama

6. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (kolovoz 2008) Članak 62. (1) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama. Članak 65. (1) Učenici s teškoćama su:– učenici s teškoćama u razvoju,– učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima,– učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima. .

7. TKO SU UČENICI S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA? • UČENIKOM S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA • SMATRA SE SVAKO DIJETE KOJE IMA TEŠKOĆE U • UČENJU (ZNAČAJNO VEĆE OD SVOJIH VRŠNJAKA) • ZBOG ČEGA TREBA POSEBNU ODGOJNO • OBRAZOVNU PODRŠKU. • (DfEE, Education Act, 1996) • TO SU UČENICI ČIJA INTEGRACIJA U REDOVITI • OSNOVNOŠKOLSKI SUSTAV PODRAZUMIJEVA • PRAKTICIRANJEPOSEBNIH SADRŽAJA, NAČINA, • METODA RADA I VRJEDNOVANJA POSTIGNUĆA. • (HNOS)

8. Do sada smo imali: 1. Školovanje po redovnom programu uz individualizaciju pristupa u radu (za djecu prosječne inteligencije ali s disleksijama, disgrafijama, ADHD-om, raznim kroničnim bolestima i sl.) • Nije se zahtijevala izrada programa 2. Školovanje po prilagođenom programu (za djecu sniženih intelektualnih kapaciteta) • Zahtijevala se izrada prilagođenog programa za svako dijete

9. HNOS uvodi pojam Individualizirani odgojno obrazovni program (IOOP) • izrađuje se za sve učenike s posebnim obrazovnim potrebama, koji su integrirani u redoviti školski sustav (čl.4 Pravilnika, 1991.) • podrazumijeva potrebu izradbe pojedinačnih nastavnih programa • program izrađuje i provodi učitelj uz pomoć stručnih suradnika škole, o čemu roditelji/staratelji učenika s posebnim obrazovnim potrebama trebaju biti upoznati • obavezan i za učenike koji se školuju “po redovnom programu uz individualizaciju i za učenike koji se školuju po prilagođenom programu “

10. HNOS uvođenjem IOOP-a terminološki briše pojmove individualizacija i prilagođeni program, • Spominju se različiti oblici i stupnjevi prilagođavanja, ovisno o potrebama djeteta • Programi imaju različite razine, ovisno o odgojno–obrazovnim potrebama učenika, a sadržavaju ciljeve, sadržaje, metode, rokove, vrjednovanje i osobe zadužene za njegovu provedbu

11. INDIVIDUALIZACIJA Prilagođavanje: Nastavnih postupaka Metoda rada Oblika rada Sredstava rada PRILAGOĐENI PROGRAM Prilagođavanje: Sadržaja Nastavnih postupaka Metoda rada Oblika rada Sredstava rada Što to zapravo znači? INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAM

12. Etape izradbe IOOP-a • INICIJALNA PROCJENA • ODREĐENJE NASTAVNIH PREDMETA I SADRŽAJA • RAZINE USVAJANJA SADRŽAJA • VREMENSKE DIMENZIJE (kratkoročni i dugoročni ciljevi i zadatci), • IZBOR METODA, INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA, SREDSTAVA I POMAGALA • PRAĆENJE I OCJENJIVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA

13. INICIJALNA PROCJENA(Branka Čović, prof. pedagogije) • ·Utvrđivanje sposobnosti – «Što učenik može učiniti?» - Kako utvrditi sposobnosti? Različitim školskim aktivnostima: a) ČITANJE – ispitivanje tehnike čitanja (HJ), razumijevanje pročitanog (u svim nastavnim predmetima) b)SLUŠANJE - koncentrirano slušanje, pamćenje i razumijevanje usmenih uputa c) USMENO IZRAŽAVANJE – vještina razgovaranja d) PISMENO IZRAŽAVANJE – uspješnost prepisivanja, samostalno pisanje e) RAČUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOČAVANJE – pojam broja, relacije među brojevima, računske operacije, poznavanje geometrijskih tijela, tehničko crtanje

14. f) PROSTORNO I VREMENSKO PREDOČAVANJE – snalaženje u užoj i široj okolini, snalaženje na zemljopisnoj karti, poznavanje vremenskih relacija g) RUKOVANJE SREDSTVIMA ZA RAD – pravilno korištenje pribora, alata, instrumenata,… h) STJECANJE RADNIH NAVIKA – osnovne vještine i navike, urednost i preciznost u radu, primjena mjera zaštite od opasnosti Svaka od navedenih aktivnosti može se utvrditi u svakom nastavnom predmetu.

15. ·Utvrđivanje interesa – « Što učenik voli / želi učiniti?» = otkrivanje aktivnosti koje učenik želi raditi, tj. koliko je učenik motiviran za nastavni predmet - Kako utvrditi motivaciju i interes učenika? • Razgovorom s učenikom, roditeljem, ostalim učenicima i učiteljima, • Promatranjem reakcija učenika na poticaje za razne aktivnosti.

16. ·Utvrđivanje potreba – « Što učeniku treba?» = jačanje emocionalne – socijalne stabilnosti - Kako utvrditi učenikove potrebe? • Učenikovo ponašanje na nastavi • Odnos prema vršnjacima • Odnos prema odraslima • Informiranje o obiteljskoj situaciji • Korištenju slobodnog vremena • Zadovoljavanje osnovnih potreba u svezi poticanja samopouzdanja, samopoštovanja, odgovornosti i suradnje

17. ·Utvrđivanje razine znanja = procjena kvalitete znanja Stupnjevi kvalitete znanja: I. ZPR – znanje prisjećanja ( nazivi, godine, simboli, formule,……) II. ZPP – znanje prepoznavanja ( točno prepoznavanje sadržaja bez objašnjenja, pr. prepoznavanje vrsta rečenice,…) III. ZR – znanje reprodukcije ( ponavljanje sadržaja bez primjene u svakodnevnom radu, pr. poznavanje pravopisnih pravila bez primjene) IV. ZO – znanje operativnosti ( poznavanje sadržaja i primjena u svakodnevnim aktivnostima, pr. primjena pravopisnih pravila) V. SZ – stvaralačko znanje ( stvaranje i inovacija na različitim područjima rada)

18. 2. ODREĐENJE NASTAVNIH PREDMETA I SADRŽAJA • Utvrditi s obzirom na teškoću djeteta i inicijalnu procjenu da li je potrebno prilagođavati sadržaj programa djeteta i ako da iz kojih predmeta 3. RAZINE USVAJANJA SADRŽAJA • Slično kao kod inicijalne procjene kad se utvrđivala razina • postojećeg znanja iz pojedinog predmeta, sada utvrditi • očekivanu razinu znanja, koja može varirati od predmeta • do predmeta, ali i u istom predmetu, po temama ili • cjelinama.

19. Utvrditi kratkoročne i dugoročne odgojno – obrazovne ciljeve i zadatke programa postavljanjem kratkoročnih ciljeva lakše se može provjeravati koliko su zapravo zahtjevi prilagođeni djetetu, te eventualno mijenjati i postavljati nove prilagođenije zahtjeve 4. VREMENSKE DIMENZIJE

20. 5. IZBOR METODA, INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA, SREDSTAVA I POMAGALA • Od postojećih nastavnih metoda,načina i oblika rada, te postupaka, sredstava i pomagala potrebno je utvrditi najprimjerenije za svako dijete, i navesti ih u programu. • Prilagođavanje i odabir postupaka: Perceptivno : sredstva predočavanja – slika, karta, crtež, …prilagođavanje tiska Spoznajno: sažimanje teksta, planiranje teksta ( dodatak: pitanja, isticanje riječi, slike,…) Govorno: prilagođavanje glasa, razgovijetnost, razumljivost, govorno usmjeravanje pažnje: «Ovo je važno.» • Prilagođavanje zahtjeva: u odnosu na vrijeme, na načine rada ( češće promjene aktivnosti), samostalnost u radu, provjeravanje

21. Odabir poticaja u radu ( metode, načini rada, oblici): Oblici rada: rad u skupinama , rad u parovima, individualni rad, radionice, parlaonice Metode rada: razgovor, izlaganje, demonstracije, praktičan rad, čitanje, pisanje Emocionalno – socijalni poticaji: osmjehivanje, kimanje glavom, ohrabrivanje, pohvaljivanje, isticanje, poticanje suradnje među učenicima: zajednička igra, učenje, sport,…

22. Odabir izvora spoznavanja ( nastavna sredstva i pomagala,…) • Neposredno iskustvo • Opća i specifična nastavna sredstva i pomagala, didaktički materijali ( audio – vizualni, auditivni, vizualni,…)

23. 6. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA • Planiranje i praćenje uspješnosti programa provodi se mjesečno. • Ako škola nema stručnjaka odgovarajućega profila, dužna je osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa stručnjacima izvan ustanove i ovlaštenim institucijama. • Praćenje - individualno, grupno, odnosi se na sve etape odgojno – obrazovnog rada: obradu novog gradiva, uvježbavanje, ponavljanje, provjeravanje • provjeravanje – usmeno ili pismeno, individualno ili skupno načini i oblici provjeravanja trebaju biti poticajni za učenike • ocjenjivanje – opisno i brojčano u odnosu na razine znanja unutar pojedinog nastavnog predmeta • finalna procjena iskazuje se u obliku izvješća po pojedinim obrazovnim razdobljima ( na kraju 1. ob. r. i na kraju šk. god.) • Prema potrebi IOOP se izmjenjuje i nadopunjava!!!

24. Po pitanju ocjenjivanja važno je znati da se učenik ocjenjuje u skladu s njegovim individualnim programom i prilagodbama a ocjene su od 1 do 5. • Ukoliko je učenik ocijenjen negativno ili uglavnom ima ocjene dovoljan treba se proučiti program i kako se primjenjuje, te eventualnu modifikaciju programa.

25. OSNOVNA ŠKOLA „TIN UJEVIĆ“ KRIVODOL Tel: 852 – 251 INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO - OBRAZOVNI PROGRAM IME I PREZIME UČENIKA/ CE:________________________________ Razred:________ šk. god. ______________ Nadnevak rođenja:______________________________________Ime oca i majke:______________________________ Adresa stanovanja:____________________________________________ Telefon:____________________________ Ime i prezime učitelja / nastavnika:________________________________________________________________ NASTAVNI PREDMET:_____________________________________________ Prilagođavanje : a) sadržaja b)didaktičko – metodičkih formi rada Ime i prezime odgovornih osoba za provođenje programa: 1.___________________________________________ 2.___________________________________________

27. SADRŽAJ EDUKACIJE DIDAKTIČKO – METODIČKE FORME RADA OČEKIVANA RAZINA ZNANJA EVALUACIJA OBLICI (odabir poticaja) METODE (postupci prilagođavanja) SREDSTVA (odabir izvora spoznavanja)

28. INDIVIDUALNI PROGRAM ZA UČENIKA XY, 4.a -Teškoća djeteta: disgrafija, disleksija, diskalkulija -školovanje po članku 4. Pravilnika (individualizacija pristupa u radu) Učiteljica: Osnovno težište programa: -orijentacija na pozitivno: ocjenjivati ono što učenik zna, pohvaljivati svaki mali uspjeh, -orijentacija na konkretno: u toku ispitivanja usmenog, a naročito pismenog orijentirati se samo na ispitivano područje, ne obraćati pažnju na greške koje se javljaju a nisu direktno u vezi s ispitivanim -preferirati usmeno ispitivanje znanja, a ne pismeno -ukoliko je potrebno pismeno ispitivanje voditi računa o tome da se pismeni ispit izradi na računalu tako da djetetu bude što razumljivije za pročitati, a broj pitanja po listu papira ograničiti na 3-4 pitanja. Bitna je preglednost. Kada učenik završi jedan list papira daje mu se sljedeći papir i tako redom; produžiti vrijeme pismenog rada , odnosno omogućiti učeniku da duže vrijeme od ostalih učenika izrađuje taj pismeni rad. -u pismenom radu koristiti pitanja jednostavnijih i konkretnih formi (tko?što? kako? zašto?...); ne koristiti pitanja tipa nadopunjavanja, gdje učenik mora u već formiranu jezičnu formu ubacivati točno određene izraze i riječi.

29. HRVATSKI JEZIK - težište neka bude na usmenom ispitivanju kad god je to moguće, -jednostavni prijepisi kratkih sadržaja, naročito zadavati za domaće uratke, -u diktatima i pismenim radovima uvijek ocjenjivati samo jedno područje rada (npr. Samo veliko slovo u imenima ulica, gradova, rijeka, ili samo Ć i Č, ili samo IJE i JE…), -tolerirati nečitak rukopis i nezgrapna slova, zamjene slova i slogova te ispuštanje slova unutar riječi, jer se radi od djetetu čija je primarna teškoća upravo tu najočitija, -budući da učenik ima bogat govorni rječnik, naročito koristiti tehniku prepričavanja, da bi mu to omogućilo osjećaj uspješnosti i kompetencije MATEMATIKA -zbog diskalkulije koja je naročito izražena, raditi na automatizaciji računskih operacija (+,-,/ i x) u skupu prirodnih brojeva do 100. -Postupno usvajanjem tih vještina širiti u skupu do 1000 s „okruglim“ brojevima, -U pismenim radovima izbjegavati zadatke riječima, kao i već spomenuto rješavanje po nekoliko zadataka, nikako odmah davati kontrolni s više od četiri zadatka. PRIRODA I DRUŠTVO -potrebno je češće ispitivanje manjih cjelina -bazirati se na konkretnim pitanjima -izbjegavati pismene uratke, a ako je to jedino moguće koristiti principe rada prethodno navedene u uvodu.

30. Prednosti: učitelji promišljaju o djetetu njegovim potrebama, teškoćama, interesima i jakim stranama što neminovno vodi do kvalitetnijeg rada, čak i kada se ne drže preporučenog u potpunosti učenicima nastava biva prilagođenija njihovim potrebama i posebnostima, tako da lakše udovoljavaju školskim zahtjevima Ovakav se program može “provući” kroz posebne uvjete rada, učiteljima se plaća provođenje IOOP-a, te su motivirani za njegovu izradbu i provedbu Nedostaci: oduzima dosta vremena, ukoliko ćete za svako dijete odraditi svih 6 faza mjesečno ( od inicijalne procjene do evaluacije), pogotovo što je za svaki program potrebna asistencija i pomoć defektologa... (nekim) učiteljima nedostaje znanja i stručnosti za izradbu i provedbu ovakvih programa, što po meni leži na savjesti MINISTARSTVA Prednosti i nedostaci ovakvog rada

31. kontakt: ivana.kujundzic10@skole.hrikujundzic76@gmail.commob.: 098 9743820Radno vrijeme: utorkom i četvrtkom od 7.30 do 13.30 te svaki drugi petak u istom radnom vremenuHvala na pažnji !