Razvoj finansijskih tržišta u r egionu

1. Razvoj finansijskih tržišta u regionu Centralna banka Bosne i Hercegovine mr Kemal Kozarić Dubrovnik, novembar/studeni 2007.

2. Makroekonomski pokazatelji Bilješka: 1) Izvor: Agencija za statistiku BiH, podaci o BDP za 2003, 2004, 2005. godinu su revidirani. 2) Prosječna godišnja inflacija, za oktobar 2007. Mjereno u odnosu na oktobar 2006. * podaci se odnose na zadnji raspoloživi period (Platni bilans, Vladine finansije i Vanjski dug 6/2007; ostali podaci 10/2007.)

3. Finansijski sektor u BiH • Bankarski sektor; • Mikrokreditni sektor; • Leasing kompanije; • Osiguravajuća društva; • Tržište kapitala;

4. Razvoj i reforma bankarskog sektora • Privatizacija banaka i povećanje iznosa minimalnog kapitala • Akcionarski kapital iznosi 1,2 mlrd KM, od toga privatni 1,1 mlrd KM ili 89%; • Razvoj bankarske mreže i širenje lepeze bankarskih usluga; • Osiguranje depozita - ukupno 23 banke u sistemu; • Zdrava konkurencija i transparentnost u radu; • Preuzimanje platnog prometa - tokom prvih 10 mjeseci 2007. godine ostvareno je 48,6 mlrd. KM; • Sa 30.06.2007. godine 9.771 zaposlenih u bank. sektoru • Bankarska aktiva - 17,6 mlrd KM • Ostvarena dobit u prvom polugodištu 2007. je 95 miliona KM • Sa 30.09štednja iznosila 4,8 mlrd. KM • Ukupan plasman bankarskog sektora 11milijardi KM • Primjetan trend smanjenja kamatnih stopa

5. Bankarski sektor: Struktura kapitala * - razdvojeni podatak nije dostupan

6. Bankarski sektor: Krediti (kraj perioda – u milionima KM)

7. Bankarski sektor: Kamatne stope

8. Mikrokreditne organizacije • Aktivnosti kreditiranja kategorija koje nemaju pristup bankarskom sektoru; • U prvih šest mjeseci 2007. godine plasirano je 122.083 kredita u ukupnom iznosu od 405 miliona KM; • Aktivni portfolio na kraju prvog polugodišta 2007. godine 636 miliona KM; • Broj aktivnih klijenata na kraju prvog polugodišta 2007. bio je 241.309; • Prosječan iznos kredita sa 30.06.2007. godine bio je 2.333 KM; • Prema ovom pokazatelju pretpostavka je da je ovaj sektor u 2006. godini mogao obezbijediti zapošljavanje oko 400.000 radnika, međutim osnovna slabost ovog sektora je što večina njegovih klijenata ostaje u sektoru “sive ekonomije”.

9. Unapređenje mikrokreditnog sektora • Prema novim rješenjima, tijelo odgovorno za bankarsku superviziju nadležno je i za superviziju mikrokreditnih organizacija. • Ovim je omogućena transformacija mikrokreditnih organizacija u komercijalno pravne osobe (mikrokreditne fondacije – kao neprofitni oblik i mikrokreditna društva - kao profitni oblik); • Uređen sistem i odgovarajuća supervizija će obezbijediti stabilnost u poslovanju ovog sektora i očekuje se da će se i u ovom sektoru desiti pozitivne tendencije poslovanja kao i u bankarskom sektoru (okrupnjavanje, konkurencija, transparentnost).

10. Leasing kompanije • Finansijski leasing se pokazao kao veoma koristan i pogodan oblik finansiranja sa velikim brojem prednosti • Kao prednosti leasinga mogu se istaći finansijski razlozi, ekonomičnost i pogodnost, nisu potrebna dodatna sredstva obezbjeđenja, brza obrada zahtjeva i fleksibilnost; • Na bh. tržištu prva leasing kompanija je osnovana 2001. godine • Danas imamo šest leasing kompanija sa filijalama koje djeluju na cijelom prostoru BiH. • Imajući u vidu zastupljenost leasinga u BiH, neophodno je i ovu oblast osigurati od rizika i primijenjivati međunarodne standarde • Iskustva susjednih zemalja mogu biti korisna, obzirom da leasing kompanije koje djeluju na prostoru BiH djeluju i na prostorima susjednih zemalja. • Vrijednost sklopljenih ugovora o leasingu 2006. godini, iznosila je 466 miliona KM;

11. Leasing u BiH i u regionu

12. Osiguravajuća društva • Osiguranje kao dio ukupnog finansijskog sistema ima značajan udio na finansijskom tržištu BiH; • Na prostoru BiH u 2006. djelovalo je 25 društava za osiguranje. • Kao i u drugim segmentima finansijskih institucija i u oblasti osiguranja može se očekivati da će doći do okrupnjavanja i smanjenja ukupnog broja osiguravajućih društava što će dovesti do koncentracije kapitala u sektoru osiguranja i efikasnosti u radu; • Premija osiguranja u 2005. godini u BiH iznosila je 357 miliona KM, a u 2006. godini 360 miliona KM.

13. Postojeća regulativa u osiguranju • Zakoni o osiguranju doneseni su na entitetskim nivoima i dosta su harmonizovani; • Novim zakonima o osiguranju izvršena je klasifikacija rizika prema vrstama osiguranja zakonodavstva Evropske unije, utvrđena nova visina temeljnog kapitala. • Predviđena je obaveza održavanja margina solventnosti garantnog fonda, praćenje standarda solventnosti, regulacionih stopa, regulacija investicija, licenciranje posrednika, regulacija postupaka u provođenju zakona i dr.; • Tržište osiguranja je podijeljeno kao i supervizija. • Zahtjevi za širenje mreže filijala na cijelom prostoru BiH su u porastu, ali se javljaju prepreke administrativne prirode kad je u pitanju dobivanje licence i vršenje supervizije u radu ovih društava; • Ove prepreke bi trebalo prevazilaziti i primjenjivati jedinstvene kriterije u poslovanju i superviziji.

14. Tržište kapitala: Berze u BiH Ukupan promet na berzama u BiH u prvih devet mjeseci 2007.godine bio je 1.624.216.264 KM Sarajevska berza Banjalučka berza 1.111.345.813 KM 512.870.451 KM

15. Uloga bh. komercijalnih banaka – mogućnost za investiranje viška likvidnosti

16. Faktori razvoja tržišta kapitala • Berze igraju značajnu ulogu za preduzeća u obezbjedjivanju vanjskih izvora finansiranja u uvjetima nedostatka vlastitih • U provedbi privatizacije državnog kapitala treba koristi berzu za prodaju kapitala kako bi se postigla maksimalna trensparentnost i najpovoljnija tržišna cijena. • Za uspješno funkcionisanje berze u uvjetima nedostatka tržišnog materijala (uglavnom proisteklog iz procesa privatizacije) izuzetno je važno sagledati mogućnost daljnjeg povećanja broja emitenata, odnosno količine i kvaliteta tržišnog materijala • Neophodno je sagledati mogućnost osposobljavanja građana i njihove edukacije za što bolje shvatanje funkcionisanja berze kako bi mogli prepoznati posljedice koje mogu proizaći zbog nepoznavanja osnovna funkcionisanja i ponašanja na berzi • Neophodna je edukacija predstavnika vlasti o odgovornostima koje snose za efiikasno funkcionisanje tržišta kapitala • Politička stabilnost direktno utiče na funkcionisanje tržišta lapitala

17. Faktori razvoja tržišta kapitala • Izdavanje kvalitetnih državnih hartija od vrijednosti; • Stranim investitorima tržište kapitala učiniti atraktivnim; • Regionalno povezivanje berzi Jugoistočne Evrope; • Podsticanje ostalih instrumenata tržišta kapitala: korporativne hartije od vrijednosti, entitetske hartije od vrijednosti, blagajnički zapisi, depozitni certifikati, hartije od vrijednosti nižih nivoa vlasti...; • Unaprijediti transparentnost u izvještavanju kompanija