590 likes | 990 Views
Perica Jukić, Andrej Majcen PRAVCI RAZVOJA IZVORA TOPLINE CENTRALNOG TOPLINSKOG SUSTAVA (CTS) GRADA ZAGREBA. SADRŽAJ. Uvod Prikaz lokacija izvora topline CTS: TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb s naglaskom na posljednja ulaganja u njihov razvoj.
E N D
Perica Jukić, Andrej Majcen PRAVCI RAZVOJA IZVORA TOPLINE CENTRALNOG TOPLINSKOG SUSTAVA (CTS) GRADA ZAGREBA Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
SADRŽAJ • Uvod • Prikaz lokacija izvora topline CTS: TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb s naglaskom na posljednja ulaganja u njihov razvoj. • Potencijal iskorištenja postojećih lokacija za daljnji razvoj CTS: TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb. • Prednosti i mane ulaganja u izvore topline za CTS s obzirom utjecaj istih na okoliš. • Eventualni novi izvori toplinske energije izvan postojećih lokacija. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
UVOD CTS - Centralni toplinski sustav • U svijetu prepoznat kao oblik korištenja energije za grijanje s vrlo visokim stupnjem zaštite okoliša. • Toplinska energija proizvodi se na jednom mjestu, uz visoki stupanj iskoristivosti energenata • Jednostavna prilagodba proizvodnje, vanjskim temperaturama i potrošnji korisnika. • Distribucija toplinske energije i njezina potrošnja kod potrošača je pojednostavljena u najvećoj mogućoj mjeri. • Kod korisnika ne postoje eventualno zapaljivi i eksplozivni energenti na puno malih lokacija, kao što je to kod korištenja plina, loživog ulja ili ugljena. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS U HRVATSKOJ Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba VRELOVODNA MREŽA JUG VRELOVODNA MREŽA SJEVER VRELOVODNA MREŽA ZAPAD PAROVODNA MREŽA ISTOK PAROVODNA MREŽA ZAPAD 19.9.2014. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba Vrelovod DN 400 Držićeva sjever l = 345 m Vrelovod DN 400 Držićeva jug l = 400 m Vrelovod DN 400 Držićeva petlja l = 400 m Vrelovod DN 250 Glavni kolodvor l = 400 m Vrelovod DN 300 Ul. Grada Vukovara l = 510 m Vrelovod DN 300 Vukovarska – Chromos l = 660 m Vrelovod DN 250 Branimirova – Stančićeva l = 382 m Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba Vrelovod DN 300 Zagrebački Velesajam-Resselova-Sortina l = 520 m Vrelovod DN 250 Siget-Trnsko l = 526 m Vrelovod DN 400 Aleja Pomoraca l = 560 m Vrelovod DN 150/DN 80 Sarajevska-Superkonzum l = 200 m Vrelovod DN 300 Zagrebački Velesajam-Froudeova l = 140 m Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba Vrelovod DN 400 Prečko I l= Vrelovod DN 250 Prečko II l = 2030 m Vrelovod DN 200 Končar-Voltino l=450 m Vrelovod DN 500 Magistrala Trešnjevački vod I l=840 m Vrelovod DN 500 Magistrala Trešnjevački vod II l=740 m Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
VRELOVODI PREČKO 1 • Proboj tla provodi se postupkom horizontalnog bušenja u punom profilu specijalnim uređajem koji freza tlo krunskomglavom, izvlači materijal pužnicom uz istovremeno utiskivanje zaštitnih cijevi hidrauličkom prešom. • Na prijelazu prometnice Ljubljanska avenija cjevovod vrelovoda se uvlači u prethodno postavljene zaštitne cijevi dužine 2x32 m dimenzija D= 762 x 8 mm, kao i na prijelazu prometnice Horvaćanska cesta cjevovod vrelovoda se uvlači u prethodno postavljene zaštitne cijevi dužine 2x32 m dimenzija D = 508 x 6,3 mm . Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba Izgradnja novog parovoda DN450/DN350 za bez kanalno polaganje Ulica Grada Vukovara – KBC Rebro l=3730 m Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
MJERENJE UTROŠKA TOPLINSKE ENERGIJE PO STANOVIMA Glavna zamjerka CTS-u je bila: NEMOGUĆNOST INDIVIDUALNOG DJELOVANJA NA TROŠAK GRIJANJA • Novim načinom razvoda instalacija grijanja omogućena je ugradnja mjerila toplinske energije (Tehničke norme HEP Toplinarstva) • Od 2000. godine sve stambene zgrade spojene na CTS imaju mjerila toplinske energije i termostatske ventile na radijatorima (kontrola pomoću revizije projektne dokumentacije kod izdavanja energetskih suglasnosti) • Ostvarene uštede u zgradama sa mjerenjem po stanu kreću se od 10 do 45 % u odnosu na prosječnu potrošnju CTS-u grada Zagreba. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
INDIVIDUALNE TOPLINSKE PODSTANICE Individualna toplinska podstanica – sadašnjost i budućnost centralnih toplinskih sustava • Omogućuje individualno grijanje prostora i pripremu sanitarne tople vode (PTV) • Mjerilo toplinske energije omogućuje korisniku potpunu kontrolu troškova • Zbog protočnog načina zagrijavanja omogućuje neograničenu količinu PTV • Sobni termostat osigurava centralnu regulaciju temperature • Prema potrebama i mogućnostima svakog potrošača posebno omogućuje podešavanje dnevnog/noćnog režima grijanja Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
INDIVIDUALNE TOPLINSKE PODSTANICE • Ugrađuju se ispred svakog stana i svaka stanica ima svoje mjerenje. Sistem 90°C/70°C • Služe za grijanje i sanitarnu vodu u svakome stanu • Sva mjerila na stacionarima u zgradi su spojena sa glavnom regulacijskom toplinskom stanicom M-buss sustavom što omogućuje očitanje utrošene energije po stanovima na jednom mjestu Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
Mjerenje razdjelnicima topline EN 834 (94.g) • Stanovi prije 2000 imaju razvode kroz stanove, a ne po stubištu te je nemoguće ugraditi individualno mjerilo toplinske energije. • Elektronski razdjelnik topline na svakom radijatoru (sa termostatskim ventilom) sa radio uređajem koji omogućuje očitanje bez ulaza u stan. mjerenje na radijatoru očitanje bez ulaza u stan Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba - HLAĐENJE Korištenje tehnološke pare za hlađenje: U klinici Rebro ugrađeni su za kondicioniranje zraka rashladni absorberi snage 2,5 MW i 4,4 MW Prednosti u odnosu na klasični sistem hlađenja: • Toplinska energija tehnološke pare se troši i ljeti (proizvodi se struja u kogeneraciji) • Za kWh rashlade troši se toplina uz znatno manju potrošnju el.energije što je povoljnije od kWh rashlade dobivenog iz kompresorskog postrojenja • Investicija u hlađenju absorberom je niža od kompresorskog hlađenja (nije potrebna trafo stanica) • Održavanje je povoljnije – ima manje rotirajućih dijelova Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba- Izvori Izvori centralnog toplinskog sustava Grada Zagreba su: • Termoelektrana -Toplana Zagreb • Elektrana –Toplana Zagreb Izvori proizvode električnu energiju, toplinsku energiju za grijanje prostora i grijanje sanitarne vode te tehnološku paru za industrijske potrošače i rashladu. Izvori su u sastavu HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE Proizvodnja d.o.o. HEP Toplinarstvo se brine za distribuciju toplinske energije Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
TE-TO Zagreb Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
CTS Grada Zagreba- Izvori TE-TO Zagreb Kuševačka 10a, 10000 Zagreb Opći podaci: • položaj: Zagreb, Žitnjak • tip elektrane: kogeneracijska (spojna) proizvodnja električne i toplinske energije • vrsta goriva: • g1: prirodni plin • g2: ekstra lako loživo ulje • g3: teško loživo ulje • ukupna snaga: 440 MWe / 850 MW t • proizvodnja: električne energije, toplinske energije za grijanje i pare za industrijske potrošače Godišnja proizvodnja 2009. • Toplinska energija 3 116 581 GJ • Tehnološka para 251 448 t • Električna energija - prag 1 553 GWh Snaga proizvodnih jedinica Vrsta/tip gorivo godina izgradnje • blok C 120 MWe / 200 MWt kogeneracijski blok g1 i g3 1979. • blok D 58 MWt pom.parna kotlovnica PK-3 g1 i g3 1985. • blok E 58 MWt vrelovodni kotao VK-3 g1 1977. • blok F 56 MWt vrelovodni kotao VK-4 g1 1978. • blok G 116 MWt vrelovodni kotao VK-5 g1 i g3 1982. • blok H116 MWt vrelovodni kotao VK-6 g1 i g3 1990. • blok K 208 MWe/140 MWt kombi kogenaracijski blok s g1 i g2 2003. (71+71+66MWe) dvije plinske turbine i jednom parnom turbinom • blok L112 MWe/110 MW t kombi kogeneracijski blok s g1 2009 (75+37MW e) jednom plinskom turbinom i jednom parnom turbinom Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
TE-TO Zagreb Izvod iz PUP Grada Zagreba Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
TE-TO Zagreb Blok K - Parnoturbinski agregat Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
TE-TO Zagreb Blokovi K i L pogled na strojarnice plinskoturbinskih postrojenja Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
TE-TO Zagreb Blok L 100 MWe / 80 MWt - Strojarnica plinskoturbinskog postrojenja Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
EL-TO Zagreb Gradska munjara upisana je 27. studenoga 1907. u Inokosnom trgovačkom Registru Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
EL-TO Zagreb Zagorska 1, 10000 Zagreb Opći podaci: • položaj: Zagreb, Trešnjevka • tip elektrane:kogeneracijska (spojna) proizvodnja električne i toplinske energije • proizvodnja: električne energije, toplinske energije za grijanje i pare za industrijske potrošače • vrsta goriva: • g1: prirodni plin • g2: teško lož ulje • ukupna snaga: 86.8 MWe / 439 MWt + 160 t/h Godišnja proizvodnja 2009. • Toplinska energija 2.209.068 GJ • Tehnološka para 1.085.985 t • Električna energija – prag 353 GWh Snaga po agregatima Vrsta/tip Gorivo Godina izgradnje • 11 MWe kogeneracijski blok g1, g2 1970. • 30 MWe kogeneracijski blok g1, g2 1980. • 2 x 23,9 MWe kogeneracijski blok g1 199 s dvije plinske turbine • 64 MWt pom.parni kotao g1, g2 1971. • 116 MWt pom. vrel. kotao g1, g2 1991. • 116 MWt pom. vrel. kotao g1, g2 2010. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
EL-TO Zagreb Izvod iz PUP Grada Zagreba Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
SPOJNA PROIZVODNJA TOPLINSKE I ELEKTRIČNE ENERGIJE Spojna proizvodnja toplinske i električne energije u Pogonu EL-TO Zagreb odvija se pomoću slijedećih postrojenja: Blok A (12 MWe, 1x100 t/h, 520 ºC, 115 bar) • izgrađen – 1970. god. • ostvaren broj radnih sati - cca 200.000 • tehničko stanje – pri kraju životnog vijeka • gorivo - mazut/plin Blok B (30 MWe) • izgrađen – 1980. god. • ostvaren broj radnih sati – cca 160.000 • tehničko stanje – zamjenjeni pregrijači pare, gorači i sustav vođenja – u visokoj životnoj dobi • gorivo – mazut/plin Blokovi H, J (2x25 MWe, 2x60 t/h, 235º C, 17 bar, 2 x 8 MWt) • izgrađeni – 1998. god. • ostvaren broj radnih sati – cca 85.000 • tehničko stanje – u drugoj polovici životnog vijeka • gorivo – plin Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
PROIZVODNJA TOPLINSKE ENERGIJE • Proizvodnja toplinske energije i pare za potrošaće u Pogonu EL-TO Zagreb odvija se pomoću slijedećih postrojenja: • Blok D (vršni kotao 80 t/h, 230º C, 17 bar) • izgrađen – 1970. god. • ostvaren broj radnih sati cca 100.000 • tehničko stanje – pri kraju životnog vijeka • gorivo – plin/mazut • Blok G (vršni vrelovodni kotao 116 MWt) • izgrađen – 1991. god. • ostvareni broj radnih sati – cca 23.000 • tehničko stanje –potrebna revitalizacija - zamjena ekonomajzera, sustava izgaranja i vođenja • gorivo – plin/ mazut • Blok K (vršni vrelovodni kotao 116 MWt) • izgrađen – 2010. god. • ostvareni broj radnih sati – u tijeku su probna ispitivanja • gorivo- plin / mazut Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
VRELOVODNO KOTLOVSKO POSTROJENJE VK4 TOPLINSKE SNAGE 116 MW Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
KAKVOĆA ZRAKA U GRADU ZAGREBU Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
NAJBOLJA RASPOLOŽIVA TEHNIKA (NRT) Veliki uređaji za loženje, Projekt CARDS 2004 – Potpora nastavku približavanja hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini EU na području zaštite okoliša • Razborito upravljanje prirodnim resursima i učinkovito korištenje energije dva su glavna zahtjeva IPPC (Integrated Pollution Prevention and Control) direktive. U tom smislu, učinkovitost proizvodnje energije važan je pokazatelj emisija plina važnog za klimu – CO2. Jedan od načina za smanjenje emisija CO2 po jedinici proizvedene energije je optimizacija korištenja energije i procesa proizvodnje energije. • Povećanje toplinske učinkovitosti utječe na uvjete opterećenja, rashladne sustave, emisije, uporabu vrste goriva itd. • Kogeneracija (CHP) se smatra najučinkovitijim načinom smanjenja sveukupne količine ispuštenog CO2 i važno je da se pri gradnji novog energetskog postrojenja gdjegod je lokalna potražnja za toplinom dovoljno velika izgradi skuplje kogeneracijsko postrojenje umjesto postrojenja koje će isključivo proizvoditi toplinsku odnosno električnu energiju. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
NAJBOLJA RASPOLOŽIVA TEHNIKA (NRT) Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
TE-TO Zagreb Čista energija za Zagreb 11.06.2003. pušten je u redoviti pogon novi kombi-kogeneracijski blok K Termoelektrane-Toplane Zagreb, snage cca 200 MW. Kombi-kogeneracijski blok K TE-TO Zagreb je prvi proizvodni objektu samostalnoj Hrvatskoj kojeg je Hrvatska elektroprivreda u cijelosti pripremala, gradila i financirala vlastitim sredstvima. Objekt je projektiran i građen po važećim svjetskim normama i standardima, primijenjena su najsuvremenija tehnološka rješenja i ugrađena je oprema svjetski renomiranih proizvođača. Izgradnjom i puštanjem u rad ovog objekta Zagreb dobiva "čistu" energiju, budući da postrojenja koriste prirodni plin kao primarno gorivo. U 2011. očekuje se puštanje u redoviti pogon novog kombi-kogeneracijskog bloa L Termoelektrane-Toplane Zagreb, snage cca 100 MW. Kombi-kogeneracijski blok L TE-TO Zagreb je prvi proizvodni objektu samostalnoj Hrvatskoj kojeg je Hrvatska elektroprivreda u cijelosti ne samo pripremala, gradila i financirala vlastitim sredstvima već i projektirala te vodila izgradnju zajedno s domaćim kadrovima. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
STANJE IZGRAĐENOSTI PRIJENOSNE MREŽE ZAGREBA S OKRUŽENJEM Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
PROSTORNI PLAN NE PREPOZNAJE POTREBU POJAČANJA 110 KV RAZVODA U SREDIŠTU ZAGREBA Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Ostvarena opterećenja prijenosnih područja te opterećenje ELEKTRE Zagreb u trenutku vršnog i minimalnog opterećenja hrvatskog EES-a 2009. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
Elektroenergetska bilanca Zagreba 2011., projekcija 2020. Stanje u Zagrebu danas: 2011: Proizvodnja el. en. (TE-TO+EL.TO)=2,6 TWh, potrošnja 4,0 TWh = -1,4 TWh Prema sadašnjim planovima ne očekuje se u Zagrebu izgradnja novog kombi bloka(zamjenskog povećane snage) za el. i toplinu en. u sr. razdoblju 2011.- 2015. god. U Zagrebu je najveći nedostatak domicilne proizvodnje u odnosu na potrebe RH. Trend naseljavanja velikih gradova, te koncentracija gospodarskih aktivnosti i terc. djelatnosti u prstenu velikih gradova: ZG, ST, RI, OS, ZD Prosječan rast godišnje potrošnje Zagreba ≈ 2,3% (2000-2010), iznad prosjeka RH Izvjesnost:Rastuće potrebe grada Zagreba za el. en., uzprosječni deficit snage, od cca 150 MWe. Stanje sutra u Zagrebu (varijanta bez zamjenskog bloka veće snage u ZG): Uz prosječih 2% porasta potrošnje el. en., potrošnja 2015.: 4,4 TWh, 2020.: 4,9 TWh s današnjom proizvodnjom manjak 2015., od -1,8 TWh a 2020. g od -2,3 TWh. Pokrivanje ovog rastućeg manjkau proizvodnji el.en.,moguće je jedinoizgradnjom novog kombikogeneracijskog bloka. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
ISPORUKA TOPLINSKE ENERGIJE S LOKACIJE EL-TO ZAGREB Analize pokazuju : • visoku životnu dob blokova spojne proizvodnje toplinske i električne energije • dotrajalost blokova • završetak izgradnje novog vršnog vrelovodnog kotla VK4- probna ispitivanja • nedostatnost toplinske energije, prvenstveno za potrebe CTS grada Zagreba • nedostatnost električne energije za potrebe Grada Zagreba • problemi zadovoljavanja Uredbe o GVE • postojeća infrastuktura omogućava prihvat novog bloka • nužnost planiranja izgradnje nove zamjenske kombi- kogeneracijske jedinice. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
Revitalizacije i rekonstrukcije na lokaciji EL-TO u cilju smanjenja onečišćenja. • Izgradnja kotla VK4 Do zamjene gorionika na kotlu VK3 kotao VK4 ima prioritet u redoslijedu uključivanja čime će se smanjiti emisije • Zamjena gorionika kotla VK3. Nakon ugradnje novih gorionika u potpunosti će se udovoljiti Uredbi o GVE • Zamjena gorionika kotla K7. Nakon ugradnje novih gorionika u potpunosti će se udovoljiti Uredbi o GVE • Ugradnja sustava za redukciju NOx na postrojenja plinskoturbinskih agregata. Nakon ugradnje sustava u potpunosti će se udovoljiti Uredbi o GVE • Korištenja prirodnog plina kad god je to moguće • Korištenje mazuta s niskim sadržajem sumpora u slučaju nedostatka plina • Izgradnja novog zamjenskog bloka kombi-kogeneracijskog tipa Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
EL-TO Zagreb Smještaj zamjenskog kombi kogeneracijskog bloka snage L112 MWe/110 MWt Rashladni sustav Strojarnica parnoturbinskog agregata Strojarnica plinskoturbinskog agregata Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
PREDNOSTI I NEDOSTATCI IZGRADNJE NOVOG BLOKA NA LOKACIJI EL-TO Prednosti i koristi od izgradnje zamjenskog bloka kombi kogeneracijskog bloka na lokaciji EL-TO: • smanjenje negativne EEN bilance Zagreba, 80% potreba iz domicila (ZG) • povećanje sigurnosti opskrbe električnom i toplinskom energijom u centru Zagreba; • povećanje efikasnosti proizvodnje korištenjem tehnološki naprednijih kombi blokova • značajno smanjenje gubitaka radi povećanja proizvodnja u centru konzuma • korištenje postojeće infrastrukture uz povećanje proizvodnje el. i topl. energije, • visoka razina osposobljenosti kadrova, olakšan transfer znanja i iskustva • brza dostupnost interventnih ekipa (elektro, strojari, vatrogasci, plinaši, vodovod) • doprinos smanjenju negativnog utjecaja na okoliš primjenom novim teh. rješenja • značajan dio dokumentacije i raznih dozvola postoji za lokaciju EL-TO: • izvjesno skraćenje vremena pripreme izgradnje i izgradnje u odnosu na novu lokaciju • smanjena vjerojatnost iznenađenja tijekom izgradnje, poznate specifičnosti lokacije i eventualni nedostaci, manja iznenađenja tijekom izgradnje Nedostatci postojeće lokacije u odnosu na novu lokaciju: • ograničena veličina izgradnje bloka, • visoka vrijednost građevinskog zemljišta na lokaciji EL-TO • nužnost izmještanja - rušenja pojedinih objekata na lokaciji EL-TO, • ograničenost izvora / dobave vode za tehn. proces Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
Prijedlog srednjoročne mjere - izgradnja novog postrojenja na lokaciji ELTO Zagreb • U cilju osiguranja pouzdane opskrbe vrelovodnog sustava Grada Zagreba, te srednjoročnog i dugoročnog smanjenja emisija dimnih plinova predlaže se: izgradnja novog suvremenog supstitucijskog kombi-kogeneracijskog postrojenja na lokaciji ELTO Zagreb u periodu do 2015 godine. • Takvo postrojenje će imati visoki stupanj iskorištenja toplinske energije goriva kroz cijelu godinu. • Nova proizvodna jedinica koristiti će postojeću tehničku infrastrukturu EL-TO Zagreb. Radi se o izgradnji zamjenskog kapaciteta kojim će se postići obnavljanje postojećih kapaciteta, s novim i kvalitetnijim rješenjem čime bi se ujedno podigla ukupna raspoloživa snaga na lokaciji, uz manji utjecaj na okoliš. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
ZAKONSKA REGULATIVA za djelatnost toplinarstva 1. ZAKON O ENERGIJI (NN 68/01 i 177/04) • Opći uvjeti za opskrbu toplinskom energijom (NN 129/06 ) • Pravilnik o naknadi za priključenje na termoenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage. (nije na snazi) 2. ZAKON O REGULACIJI ENERGETSKIH DJELATNOSTI (NN 177/04) • Tarifni sustav za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom (NN65/07 i 154/08) 3. ZAKON O PROIZVODNJI, DISTRIBUCIJI I OPSKRBI TOPLINSKOM¸ENERGIJOM (NN 42/05) • Pravilnik o tehničkim uvjetima za energetske objekte za proizvodnju toplinske energije (nije donesen) • Pravilnik o uvjetima za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača toplinske energije (nije donesen) • Uredba o parametrima za utvrđivanje udjela povlaštenog proizvođača toplinske energije u energetskom sustavu Republike Hrvatske te o izvorima i iznosu financijske potpore za energetske objekte povlaštenog proizvođača toplinske energije (nije donesena) • Pravilnik o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju (NN 139/08 i 18/09) Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
GUP Grada Zagreba Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
PUP Grada Zagreba Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
DUGOROČNI RAZVOJ • Za daljnji dugoročni razvoj Grada Zagreba potrebni su novi izvori toplinske energije izvan postojećih lokacija. • Predlaže se pokretanje potrebnih predradnji za utvrđivanje optimalne lokacije novih kombi kogeneracijskih izvora za dugoročni razvoj. Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba
HVALA NA POZORNOSTI ! Perica Julić dipl.ing.;mr.sc. Andrej Majcen; Razvoj izvora CTS grada Zagreba