Vijeće Europe Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

1. Vijeće EuropeEuropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Lana Ofak Asistentica na Katedri za upravno pravo Pravni fakultet u Zagrebu

2. Osnivanje Vijeća Europe • Nakon Drugog svjetskog rata osnovane mnogobrojne međunarodne organizacije • Nužnost suradnje i sprječavanja sukoba • 5. svibnja 1949. osnovano Vijeće Europe • Statut (1949.)

3. Cilj Vijeća Europe ostvariti veće jedinstvo između svojih članica radi očuvanja i promicanja ideala i načela koji su njihova zajednička baština poticati ekonomski i socijalni napredak članica Tom će se cilju težiti putem: organa Vijeća, raspravljanjem pitanja od zajedničkog interesa, sklapanjem sporazuma i usvajanjem zajedničke akcije na ekonomskom, socijalnom, kulturnom, znanstvenom, pravnom i administrativnom polju, kao i očuvanjem i razvojem ljudskih prava i temeljnih sloboda Temeljni ciljevi Vijeća Europe – poglavlje I. Statuta

4. Ostvarenje ciljeva Vijeća Europe • Svaka članica Vijeća Europe priznaje načelo vladavine prava i načelo prema kojem svaka osoba pod njezinom jurisdikcijom mora uživati ljudska prava i temeljne slobode te se obvezuje da će iskreno i djelotvorno surađivati na postizanju cilja Vijeća Europe

5. Vijeće Europe kao međunarodna organizacija • Udruženje država osnovano na temelju međunarodnog ugovora • Ima svoj statut (ustav) i zajedničke organe • Posjeduje pravnu osobnost odvojenu od država članica • Ima svoj vlastiti proračun • Subjekt je međunarodnog prava • Ubraja se u tradicionalne međunarodne organizacije, međutim ima elemente nadnacionalne organizacije

6. Uvjeti za članstvo • Višestranačka demokracija, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava • Članstvo i prestanak članstva – dobrovoljno • Povlačenje iz članstva – ako država grubo krši vladavinu prava i ljudska prava

7. Države članice Vijeća Europe • 47 država • Sve europske države osim Bjelorusije i Vatikana • Najmlađa: Crna Gora • Europska unija?

8. Članstvo Hrvatske u Vijeću Europe • Molba za članstvo: 4. svibnja 1992. • Prijam odgođen 1993.—1995. • 15. ožujka 1996. RH pristala na ispunjenje 21 političke obveze -> Odobren prijam • 6. studenog 1996. RH potpisala Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i postala članica Vijeća Europe (uz uvjet ispunjena političkih obveza) • U rujnu 2003. zaključen postmonitoring (praćenje izvršenja političkih obveza)

9. Tijela Vijeća Europe • Odbor ministara i Parlamentarna skupština • Savjetodavno tijelo – Kongres lokalnih i regionalnih vlasti • Povjerenik za ljudska prava (od 1999.) • Tajništvo

10. Odbor ministara Vijeća Europe • Svaka članica ima u Odboru ministara jednog predstavnika • Svaki predstavnik raspolaže jednim glasom • Predstavnici u Odboru su ministri vanjskih poslova • Kada neki ministar vanjskih poslova ne može biti nazočan zasjedanju, ili u drugim okolnostima kada je to poželjno, može se odrediti njegov zamjenik koji će nastupati umjesto njega.

11. Odbor ministara Vijeća Europe • Tri uloge: • Izražavanje problema s kojima se suočavaju europske države • Forum na kojem se traže europska rješenja tih problema • Čuvar vrijednosti zbog kojih Vijeće Europe postoji (zajedno s drugim tijelima)

12. ZAKLJUČCI Odbor ministara razmatra poduzimanje mjera potrebnih za ostvarivanje cilja Vijeća Europe (uključujući sklapanje konvencija i sporazuma te usvajanje od vlada zajedničke politike glede pojedinih pitanja) O zaključcima Odbora ministara članice obavještava glavni tajnik. PREPORUKE U odgovarajućim slučajevima zaključci Odbora ministara mogu imati oblik preporuke vladama članica. Odbor može pozivati vlade članice da ga izvješćuju o tome što su poduzele radi provedbe takvih preporuka. Akti Odbora ministara Vijeća Europe

13. Parlamentarna skupština Vijeća Europe • Sastoji se od predstavnika svake članice, koje izabire ili imenuje njezin parlament između svojih članova • Broj članova – 318 predstavnika i 318 zamjenika, ukupno 636 • Svaka država nema jednak broj predstavnika (glasova) • Broj predstavnika iz države članice određuje se prema broju stanovnika (min. 2, max. 18)

14. Parlamentarna skupština Vijeća Europe • Zasjeda 4 puta godišnje • Raspravlja o aktualnim pitanjima politike • Usmjerava aktivnosti Odbora ministara • Bira suce Europskog suda za ljudska prava • Bira povjerenika za ljudska prava • Specijalizirani odbori

15. Hrvatska u Parlamentarnoj skupštini • 5 predstavnika i 5 zamjenika • Bira Hrvatski sabor • Trenutni sastav – Odluka o izboru Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe od 14. ožujka 2008.

16. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti • Predstavlja lokalne i regionalne vlasti u državama članicama • Dva doma – Dom lokalnih vlasti i Dom regija • 315 zastupnika i 315 zamjenika koji su neposredno izabrani u tijela lokalne i regionalne samouprave u pojedinim državama • Temeljni dokument: Europska povelja o lokalnoj samoupravi • Hrvatska ima 5 predstavnika i 5 zamjenika

18. Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe • Preventivna funkcija • Upućuje savjete, analize, preporuke državama članicama s ciljem unaprjeđenja zakonodavstava i sprječavanja povreda ljudskih prava

19. Međunarodni ugovori (obvezujući!) Konvencije Okvirne konvencije Sporazumi Povelje Kodeksi Protokoli Ukupno: 210 Preporuke Odbora ministara (“neobvezujuće”) Najvažniji međunarodni akti Vijeća Europe

20. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda • Međunarodni ugovor • Najveći uspjeh Vijeća Europe • Ustanovila sustav zaštite ljudskih prava • Europski sud za ljudska prava – međunarodni sud nadležan za nadzor nad primjenom Konvencije u državama članicama • Priznavanje međunarodnog subjektiviteta pojedinaca

21. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda • Potpisana 4. studenog 1950. u Rimu • Stupila na snagu 3. rujna 1953. (nakon polaganja deset isprava o ratifikaciji) • Preteča: Opća deklaracija o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda iz 1948.

22. Rezerve na pojedine odredbe • Ako neki zakon u času ratifikacije nije u skladu s nekom odredbom Konvencije – država može staviti rezervu na tu odredbu • Zabranjene rezerve opće naravi • Na pojedine odredbe nisu moguće rezerve (npr. ukidanje smrtne kazne)

23. Izvorni tekst Konvencije iz 1950. godine Sadržaj: Katalog prava i sloboda koji se štite Ustroj i djelovanje nadzornog sustava Odredbe o važenju Konvencije, potpisivanju, ratifikaciji, rezervama, otkazu i derogaciji Konvencije Naknadni Protokoli uz Konvenciju kojima je Konvencija mijenjana i dopunjavana: Protokoli kojima su priznata nova prava i slobode Protokoli kojima je izmijenjen i dopunjen nadzorni sustav nad primjenom Konvencije Što Konvencija obuhvaća

24. Pravo na život Zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajuće postupanja ili kažnjavanja Zabrana ropstva i prisilnog rada Pravo na slobodu i sigurnost Pravo na pošteno suđenje Kažnjavanje samo na osnovi zakona Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi Sloboda izražavanja Sloboda okupljanja i udruživanja Pravo na brak Pravo na djelotvorno pravno sredstvo pred domaćim tijelom Zabrana diskriminacije* Katalog konvencijskih prava i sloboda

25. Zaštita mirnog uživanja vlasništva Pravo na obrazovanje Pravo na slobodne izbore Zabrana dužničkog ropstva Sloboda kretanja Zabrana protjerivanja vlastitih državljana Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca Postupovna jamstva vezana uz protjerivanje stranaca Pravo na žalbu u kaznenim stvarima Naknada štete za izdržanu kaznu zbog pogrešne presude Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj stvari Opća zabrana diskriminacije Ukidanje smrtne kazne Katalog konvencijskih prava i sloboda

26. Nadzorni sustav nad primjenom Konvencije Do 1998. dva konvencijska tijela: • Europska komisija za ljudska prava (imala je određene sudske ovlasti) • Europski sud za ljudska prava (nije bio u stalnom zasjedanju) • Odbor ministara – nadzorna ovlast nad izvršenjem odluka konvencijskih tijela i određene sudske ovlasti • Zbog stalnog rasta broja predmeta neodrživ nadzorni sustav – dugotrajni postupci

27. Nadzorni sustav nad primjenom Konvencije • Od 1998. (Protokol br. 11) • Jedinstveni (stalni) Europski sud za ljudska prava (ESLJP) • Ukinuta Europska komisija za ljudska prava • Ukinute sudske ovlasti Odbora ministara; samo vrši nadzor nad provedbom presuda ESLJP-a • Priznavanje prava na pojedinačni zahtjev obvezatno za sve države članice

28. Međudržavni zahtjevi (međudržavni sporovi) Svaka visoka ugovorna stranka može se obratiti Sudu povodom svake navodne povrede odredaba Konvencije i dodatnih protokola od strane druge visoke ugovorne stranke. Država ne treba dokazati da je žrtva povrede Rijetki slučajevi Pojedinačni zahtjevi Sud može primati zahtjeve bilo koje fizičke osobe, nevladine organizacije ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve povrede prava priznatih u ovoj Konvenciji ili dodatnim protokolima što ih je počinila jedna visoka ugovorna stranka. Zahtjevi koji se mogu podnijeti Europskom sudu za ljudska prava

29. Pravna narav presuda Europskog suda za ljudska prava OBVEZATNA SNAGA I IZVRŠENJE PRESUDA Visoke se ugovorne stranke obvezuju da će se podvrgnuti konačnoj presudi Suda u svakom sporu u kojem su stranke.

30. Pojedinačne mjere Najprimjereniji način: vraćanje u stanje koje je bilo prije povrede Ovisi o naravi povrede (predmetu postupka) i podnositeljevoj osobnoj situaciji Isplata pravične naknade Opće mjere Promjene u nacionalnom zakonodavstvu Mjere izvršne vlasti u obliku donošenja propisa ili promjene prakse Promjena sudske ili/i upravne prakse Publikacija i distribucija presuda Praktične mjere (materijalne radnje) Mjere koje države provode u izvršenju presuda

31. Odbor ministara Vijeća Europe • Konačna presuda Suda dostavlja se Odboru ministara, koji nadzire njezino izvršenje. • Odbor ministara nije ovlašten izravno utjecati na izvršenje presude • Odbor ministara donosi rezolucije i preporuke kojima nastoji potaknuti države na izvršenje obveza preuzetih Konvencijom

32. Odbor ministara Vijeća Europe • Svakoj se članici Vijeća Europe koja teško krši ljudska prava može suspendirati pravo zastupanja i Odbor ministara je može pozvati da se povuče • Ako se ta članica pozivu ne odazove, Odbor ministara može odlučiti da njezino članstvo u Vijeću prestaje od dana koji Odbor odredi.

33. Nove izmjene nadzornog sustava • Protokol br. 14 uz Konvenciju • Stupio na snagu 1. lipnja 2010. • Promjene koje se odnose na Sud (izbor sudaca, suđenje u vijećima, sudac pojedinac) • Nova mjerila za dopuštenost zahtjeva • Novi postupci u vezi izvršenja presuda

34. Potpisala 6. 11. 1996. Ratificirala 5. 11. 1997. – datum kada je Konvencija stupila na snagu za RH Ratificirala i sve protokole uz Konvenciju Rezerva: RH ne može jamčiti održavanje javne rasprave kad Upravni sud odlučuje o zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti jer on u pravilu odlučuje u nejavnoj sjednici. Konvencija u odnosu na RH

35. Vijeće Europe Odbor ministara Parlamentarna skupština Europski sud za ljudska prava Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Europska unija Vijeće ministara Europsko vijeće Europska komisija Europski parlament Europski sud Povelja o temeljnim pravima Europske unije Najčešće pogreške – nerazlikovanje institucija Vijeća Europe i Europske unije

36. Literatura • Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir, str. 43-73., 227-273.