UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA

1. UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA → određivanje OPĆEG (APSTRAKTNOG) POJMA KAZNENOG DJELA centralno je pitanje kaznenopravne znanosti (teorije kaznenog prava) od kojeg ovisi čitav kategorijalni sustav općeg dijela kaznenog prava

2. → KOMPLEKSNOST OPĆEG POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLOŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo čovjeka koje proizvodi štetne posljedice za društvo); • pravni aspekt kaznenog djela – povreda kaznenopravne norme • sociološki aspekt – štetne posljedice za društvo • antropološki aspekt – djelo određenog čovjeka koje izražava njegovu ličnost, odnos sa postojećim društvom, njegovom strukturom i vrijednosnim sustavom → FORMALNO – MATERIJALNI POJAM KAZNENOG DJELA → OBJEKTIVNO – SUBJEKTIVNI POJAM KAZNENOG DJELA

3. MATERIJALNI POJAM KAZNENOG DJELA → ZAŠTO JE ODREĐENO PONAŠANJE PREDVIĐENO KAO KAZNENO DJELO? → poveznica sa društvenim sustavom vrijednosti i stvarnim životom → ZAŠTITA NAROČITO VRIJEDNIH INDIVIDUALNIH I UNIVERZALNIH PRAVNIH DOBARA OD ODREĐENIH VRSTA POVREDE I UGROŽAVANJA →obazrivost u propisivanju kaznenih djela → FRAGMENTARNOST i SUPSIDIJARNOST KAZNENOG PRAVA → čl. 16. URH i čl. 1. KZ

4. → POJAM ZAŠTITNOG OBJEKTA → dobro ili vrijednost na čiju povredu ili ugrožavanje je usmjereno određeno kazneno djelo, sva dobra i vrijednosti koja su predmet zaštitne funkcije kaznenog prava → značaj zaštitnog objekta (pravnog dobra): • za ispravno tumačenje i primjenu kaznenog prava (razjašnjenje odnosa između pojedinih kaznenih djela, procjena opasnosti djela – značajno za sud i zakonodavca; • posebni značaj za izgradnju sustava posebnog dijela kaznenog zakonodavstva

5. OPĆI ZAŠTITNI OBJEKT temeljne individualne i opće vrijednosti zaštićene Ustavom i međunarodnim pravom (čl.1.KZ) • Čovječnost i ljudsko dostojanstvo (gl. IX. KZ) • Život i tijelo (gl. X. KZ) • Ljudska prava i temeljne slobode (gl. XI. KZ) • Radni odnosi i socijalna prava (gl. XII. KZ) • Osobna sloboda (gl. XIII. KZ) • Privatnost (gl. XIV. KZ) • Čast i ugled (gl. XV. KZ) • Spolna sloboda (gl. XVI. KZ) • Emocionalni i sveukupni razvoj • djeteta i njegovog spolnog identiteta (gl. XVII. KZ) • Brak, obitelj, djeca (gl. XVIII. KZ) • Zdravlje ljudi (gl. XIX. KZ) • Okoliš (gl. XX. KZ) • Opća sigurnost (gl. XXI. KZ) • Sigurnost prometa (gl. XXII. KZ) • Imovina (gl. XXIII. KZ) • Gospodarstvo (gl. XXIV. KZ) • Računalni sustav, program i podaci (gl. XXV. KZ) • Financijski/monetarni sustav i pravni promet(gl. XXVI. KZ) • Intelektualno vlasništvo (gl. XXVII. KZ) • Službene dužnosti (gl. XXVIII. KZ) • Pravosuđe (gl. XXIX. KZ) • Javni red (gl. XXX. KZ) • Biračko pravo (gl. XXXI. KZ) • Republika Hrvatska (gl. XXXII. KZ) • Strane države i međunarodne organizacije(gl.XXXXIII.KZ) • Oružane snage RH (gl. XXXIV. KZ) GRUPNI ZAŠTITNI OBJEKTI više srodnih posebnih objekata zajedničkih za određene skupine k.d.

6. FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA → formalni pojam kaznenog djela predstavlja opći pojam pod koji se može podvesti svako kazneno djelo → apstraktni pojam kaznenog djela nastao teoretskom generalizacijom → do formalnog pojma kaznenog djela znanost (teorija) kaznenog prava (kaznenopravna dogmatika) došla je metodom GENERALIZIRAJUĆE APSTRAKCIJE → FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA dijeli se na NIŽE POJMOVE

7. GENERALIZIRAJUĆA APSTRAKCIJA GENERALIZIRAJUĆA APSTRAKCIJA

8. → KOJA SVE OPĆA OBILJEŽJA (ELEMENTI) ULAZE U STRUKTURU FORMALNOG POJMA KAZNENOG DJELA? → SUVREMENA TEORIJA KAZNENOG PRAVA →postoje četiri elementa koja su zajednička svim kaznenim djelima: • RADNJA; • BIĆE KAZNENOG DJELA ; • PROTUPRAVNOST; • KRIVNJA

9. FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA OBJEKTIVNA OBILJEŽJA SUBJEKTIVNO OBILJEŽJE

10. → UKRATKO O POJEDINIM ELEMENTIMA: • RADNJA: voljno ponašanje čovjeka → isključeni su učinci prirodnih sila i životinja, kao i tjelesni pokreti čovjeka izvan njegove voljne kontrole • BIĆE KAZNENOG DJELA: → ukupnost posebnih elemenata – obilježja kaznenog djela → posljedica prihvaćanja načela zakonitosti • PROTUPRAVNOST: ostvarenje bića kaznenog djela (kršenje kaznenopravne norme) na način koji je društveno štetan → presumira se, ali je dopušteno dokazivati suprotno (oboriva presumpcija), stoga se protupravnost u kaznenom pravu izučava kroz RAZLOGE NJENOG ISKLJUČENJA • KRIVNJA: subjektivni odnos počinitelja prema djelu zbog kojeg mu se može uputiti prijekor → prijekor se može uputiti počinitelju koji se odlučio za nepravo, iako je obzirom na svoje osobne okolnosti mogao postupiti drukčije (izabrati pravo)

11. → iz navedenih elemenata zaključujemo da suvremena teorija kaznenog prava usvaja objektivno – subjektivnu koncepciju formalnog pojma kaznenog djela → POJAM KAZNENOG DJELA KAO JEDINSTVO OBJEKTIVNIH i SUBJEKTIVNOG ELEMENTA → u suvremenom kaznenom pravu javlja se i objektivni pojam kaznenog djela (odgovornost temeljem prouzrokovanja zabranjene posljedice) s posebnom kaznenopravnom funkcijom i tendencijom širenja primjene → ekološka i medijska kaznena djela, kaznena odgovornost pravnih osoba (u nekim zakonodavstvima), organizirani kriminal i neka s njime povezana pitanja, ustanova udruženog zločinačkog poduhvata (Joint Criminal Enterprise)

12. → svaki od navedenih općih elemenata je KONSTITUTIVAN → nepostojanje jednog od njih isključuje i kazneno djelo → VAŽNOST REDOSLIJEDA U NJIHOVOM PRAKTIČNOM UTVRĐIVANJU OPĆIH OBILJEŽJA → opća obilježja dijela se na niže pojmove, a oni na daljnje niže pojmove; npr. krivnja

13. FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA

14. → ZAJEDNO ČINE SUSTAV OPĆEG DIJELA KAZNENOG PRAVA u okviru kojeg opći dio kaznenog prava obrađujemo u predavanjima i ispitnoj literaturi

15. FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA RADNJA BIĆE K.D. KRIVNJA PROTUPRAVNOST • Pojam protupravnosti: • Biće kaznenog djela i protupravnost • Formalna i materijalna protupravnost • 2. Općenito o razlozima • isključenja protupravnosti • 3. Pojedini razlozi • isključenja protupravnosti: • U općem dijelu KZ • U posebnom dijelu KZ • Izvan kaznenog zakonodavstva • Pojam bića kaznenog d. • Vrste obilježja • kaznenog djela • Podjele kaznenih djela • Općenito o krivnji • 2. Elementi krivnje: • Ubrojivost • Namjera i nehaj • Svijest o protupravnosti • Nepostojanje • ispričavajućih • razloga • 3. Zablude i njihov utjecaj • na krivnju • Značenje kaznenopravnog pojma radnje • Negativna funkcija radnje

16. → ZAKONSKO DEFINIRANJE OPĆEG POJMA KAZNENOG DJELA • Suvremeni kazneni zakoni(ci) uglavnom ne sadrže definiciju općeg pojma kaznenog djela, nego to pitanje prepuštaju teoriji kaznenog prava • Ni hrvatski KZ NE DEFINIRA OPĆI POJAM KAZNENOG DJELA, ali iz niza zakonskih odredbi možemo zaključiti da usvaja KOMPLEKSNI FORMALNO – MATERIJALNI i OBJEKTIVNO – SUBJEKTIVNI POJAM kaznenog djela:

17. → čl. 1. KZ: "Temelj i ograničenje kaznenopravne prisile": • materijalni pojam kaznenog djela → opći zaštitni objekt,fragmentarnost i supsidijarnost kaznenopravne zaštite → čl. 20. – 32. (glava III. "KAZNENO DJELO") • iz naziva i sadržaja navedenih odredbi zaključujemo da KZ usvaja formalni objektivno – subjektivni pojam kaznenog djela

18. → temeljem svega navedenog možemo postaviti VLASTITU DEFINICIJU OPĆEG POJMA KAZNENOG DJELA koja obuhvaća njegove materijalne, formalne, objektivne i subjektivni aspekt: Kaznena djela su ljudske radnje kojima se povređuju ili ugrožavaju temeljne individualne i društvene vrijednosti zajamčene Ustavom i međunarodnim pravom, koje su zakonom ili međunarodnim pravom predviđene kao kaznena djela, a ostvarene su na protupravan i skrivljen način.

19. RADNJA → pojam radnje kao općeg obilježja kaznenog djela → sva kaznena djela su VOLJNE LJUDSKE RADNJE → iz čega možemo zaključiti: → počinitelj (aktivni subjekt) kaznenog djela može biti samo čovjek; → osobine čovjeka, njegove misli, uvjerenja, stavovi, planovi kao i sva događanja na unutarnjem planu čovjeka koja se nisu manifestirala u vanjskom svijetu nisu kaznenopravno relevantna;

20. → POJAM NEVOLJNE RADNJE ČOVJEKA → negativna funkcija radnje : • iz pojma radnje u kaznenopravnom smislu isključena su sva ljudska ponašanja kod kojih je mogućnost odlučivanja o njihovom poduzimanju bila posve isključena:

21. RADNJE POD UTJECAJEM APSOLUTNE SILE(vis absoluta) → osobu je na poduzimanje ili nepoduzimanje određene protupravne radnje (npr. da puca u drugoga, da mu da otrov, da uključi eksploziv, da ne puži pomoć osobi u izravnoj životnoj opasnosti…) prinudila druga osoba uporabom fizičke snage ili sredstva usljed čega osoba prema kojoj je primijenjena apsolutna sila nema mogućnost poduzimanja voljnog tjelesnog pokreta (npr. zato jer je svezan, ili mu druga osoba vodi ruku da s njome nešto učini...)

22. → drugačija situacija kod kompulzivne sile (vis compulsiva) i prijetnje (netko se drži zatvorenim dok ne potpiše krivotvorenu ispravu , razbojnik sa uperenim pištoljem traži od blagajnice da mu preda novac i ona mu ga preda) • → ima radnje, jer mogućnost odlučivanja nije bila posve isključena, ali ne znači da će postojati i kazneno djelo zbog postojanja posebnih okolnosti pod kojima je radnja poduzeta → u našim primjerima će se morati ispitati da li su ispunjeni zakonski uvjeti za krajnju nuždu → treći nivo procjene postojanja kaznenog djela

23. tjelesni pokreti u besvjesnom stanju (san, narkoza, duboka ili iznenadna nesvijest) • tjelesni pokreti nastali uslijed slučaja (pokliznućem je drugome nanesena tjelesna ozljeda) • refleksni i instinktivni pokreti – reakcija na vanjske podražaje koji nisu praćeni voljom čovjeka na poduzimanje tjelesnog pokreta → treba ih razlikovati od impulzivnih radnji (radnji "kratkog spoja") i radnji poduzetih pod utjecajem nagona → postoji radnja u kaznenopravnom smislu, ali je pitanje postoji li krivnja (četvrti nivo procjene postojanja kaznenog djela)

24. nema radnje nečinjenja ukoliko se osoba nalazila u stanju nesposobnosti za radnju zbog apsolutne sile ili besvjesnog stanja → RADNJA je SUŠTINSKO opće obilježje formalnog pojma kaznenog djela, osnovno konstitutivno obilježje njegove strukture → mnogi je tretiraju kao viši rodni pojam GENUS PROXIMUM, dok su sva OSTALA OPĆA OBILJEŽJA njeni ATRIBUTI (atributivna obilježja) koje ona (radnja) povezuje u jedinstvenu cjelinu

25. → različite teorije i podjele radnji → podjela radnji po svom doprinosu u ostvarenju kaznenog djela: • RADNJA POČINJENJA • PRIPREMNA RADNJA • SUDIONIČKA RADNJA

26. BIĆE KAZNENOG DJELA POJAM → biće kaznenog djela = pojam posebnog kaznenog djela → skup posebnih obilježja (elemenata) koje mora ispunjavati ljudska radnja da bi predstavljala određeno kazneno djelo opisano u dispoziciji kaznenopravne odredbe posebnog dijela → dakle, određeno kazneno djelo postoji kada su ostvarena sva njegova zakonska obilježja

27. FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA sastoji se od OPĆIH OBILJEŽJA (OPĆIH ELEMENATA) BIĆE KAZNENOG DJELA (pojam određenog kaznenog djela) sastoji se od POSEBNIH OBILJEŽJA (POSEBNIH ELEMENATA) PROTUPRAVNOST RADNJA KRIVNJA

28. → npr. zakonsko biće krađe čine slijedeća obilježja: oduzimanje, tuđa pokretna stvar i namjera da se time pribavi protupravna imovinska korist → ukoliko nedostaje bilo koje od navedenih obilježja npr. stvar je oduzeta u šali → nije ostvareno zakonsko biće djela

29. PODIJELE OBILJEŽJA BIĆA KAZNENOG DJELA → svako kazneno djelo ima svoja posebna obilježja → radnja počinjenja, posljedica, uzročna veza, subjekt kaznenog djela, objekt radnje kaznenog djela, mjesto i vrijeme počinjenja… → obilježja se mogu podijeliti na: • DESKRIPTIVNA i NORMATIVNA • OBJEKTIVNA i SUBJEKTIVNA

30. Deskriptivna ili opisna obilježja → općepoznati pojmovi za čije se razumijevanje ne postavljaju posebni zahtjevi (npr.. dijete, trudnica, majka) • Normativna ili vrijednosna obilježja → obilježja za čije je razumijevanje potrebno određeno vrednovanje, njihovo razumijevanje ovisi od pravnih, kulturoloških ili drugih normi (npr. isprava, znakovi za vrijednost, tuđa stvar, naročito niske pobude) → podjela je relativna jer se navedena obilježja ne javljaju uvijek u čistom obliku

31. Objektivna obilježja → predmeti i zbivanja koja se osjetilima mogu zamjećivati • Tipična objektivna obilježja → radnja počinjenja, posljedica, uzročna veza, subjekt kaznenog djela – počinitelj i njegova posebna svojstva, objekt radnje kaznenog djela, mjesto i vrijeme počinjenja

32. Subjektivna obilježja → odnose se na svijest i volju počinitelja kaznenog djela → subjektivna usmjerenost na povredu ili ugrožavanje zaštićenih vrijednosti → objektivna strana bića djela određena je subjektivnom usmjerenošću ljudske radnje (jedna te ista ljudska radnja ne mora predstavljati istu radnju i u društveno – vrijednosnom smislu npr. uzimanje tuđe pokretne stvari nema isto značenje kada je učinjeno u šali ili s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi) • Tipična subjektivna obilježja → ciljevi ("pribavljanje protupravne imovinske koristi"npr. čl. 247., KZ, "s ciljem izbjegavanja poreza ili carine" čl. 256. KZ, "s ciljem da se krivotvorena isprava upotrijebi kao prava" čl. 278. KZ itd.); →pobude ("koristoljublje, bezobzirna osvata, mržnja" čl. 111. KZ); → posebno znanje (npr. "znanje da se priprema kazneno djelo"čl. 301., "znanje da je počinjeno kazneno djelo" čl. 302., "saznavši da je novac lažan stavi ga u optjecaj" čl. 304.KZ, "znajući da je postao nesposoban za plaćanje" pogoduje vjerovnika iz čl. 250. KZ itd.)

33. RADNJA POČINJENJA POJAM → radnja koja je označena u biću određenog kaznenog djela kao radnja kojom se izvršava to kazneno djelo (ubojstvo – lišavanje života drugog, krađa – oduzimanje tuđe pokretne stvari, utaja – prisvajanje…) → radnja počinjenja osnovni je konstitutivni element svakog posebnog kaznenog djela

34. → LEGISLATIVNE TEHNIKE U ODREĐIVANJU RADNJE POČINJENJA: • Navođenjem djelatnosti koje predstavljaju radnju počinjenja : → radnja počinjenja može biti određena jasnim navođenjem JEDNE DJELATNOSTI koja predstavlja radnju počinjenja

35. →ili VIŠE DJELATNOSTI koje mogu biti postavljene alternativno, kumulativno ili je jedna djelatnost sredstvo za izvršenje druge → ALTERNATIVNO PROPISANE radnje počinjenja: • kod velikog broja kaznenih djela (npr. čl.136., 216., 226., 278. itd) • praktično značenje ovakvog propisivanja radnje: • pitanje postojanja djela (poduzimanje samo jedne od radnji je dovoljno) i • stjecaja (kada je poduzeto više ili čak sve alternativno navedene radnje postoji samo jedno kazneno djelo, ali će se okolnost da je djelo počinjeno sa više alternativnih oblika uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne)

36. → KUMULATIVNO PROPISANE radnje počinjenja (DVOAKTNA ili VIŠEDJELATNA K.D.) • rijetko se koristi • zakon navodi dvije ili više radnji koje se moraju poduzeti da bi postojalo k.d. (npr. čl. 123. st. 2.) • za postojanje djela potrebno je ostvariti sve kumulativno propisane radnje

37. → JEDNA (PRETHODNA) DJELATNOST SREDSTVO ZA IZVRŠENJE DRUGE - radnja počinjenja sastoji se od dvije djelatnosti koje se smatraju jedinstvenom radnjom počinjenja (npr. čl. 230. KZ) • praktično značenje ovakvog propisivanja radnje → poduzimanje prethodne djelatnosti predstavlja pokušaj kaznenog djela (npr. pištolj uperen u blagajnika s ciljem oduzimanja novca iz blagajne predstavlja pokušaj razbojništva)

38. → ZAKON TAKSATIVNO NAVODI SAMO NEKE OD DJELATNOSTI, DOK SU OSTALE OBUGVAĆENE GENERALNOM KLAUZULOM ("na drugi način", "na sličan način", npr. 140. KZ) → ODREĐEN JE SAMO VIŠI POJAM RADNJE koji obuhvaća niz srodnih djelatnosti (npr- čl. 344. "pomaganje neprijatelju") → zakonom je POSTAVLJEN ODREĐENI KVALITET RADNJE (npr. čl. 226. "teško kršenje prometnih propisa", čl. 139. "ozbiljno prijeti")

39. →pobliže je određeno SREDSTVO ILI NAČIN POČINJENJA RADNJE (čl. 215."požarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili otrovnim plinom…") , MJESTO ILI VRIJEME POČINJENJA RADNJE (npr. kod kaznenih djela protiv RH "za vrijeme rata ili oružanog sukoba", čl. 223. "u civilnom zrakoplovu u letu")

40. → kaznena djela kod kojih se RADNJA ODNOSI NA TRAJNIJU DJELATNOST(čl. 211. "obavlja eksploataciju rudnog blaga", čl. 204. "tko lovi divljač", čl. 313. "tko se neovlašteno bavi") • praktično značenje ovako postavljene radnje počinjenja → ako je RADNJA POČINJENJA PONOVLJENA VIŠE PUTA U KONTINUITETU koji predstavlja jedinstvenu cjelinu POSTOJI SAMO JEDNO KAZNENO DJELO, ali djelo će postojati I AKO JE PODUZETA JEDNOKRATNA RADNJA

41. Istim izrazom određena je i radnja i posljedica→ POSLJEDIČNE RADNJE →radnjom počinjenja smatra se svaka djelatnost kojom se može prouzročiti zabranjena posljedica (npr. kaznena djela ubojstva, prouzročenja smrti iz nehaja, tjelesne ozljede)

42. NEČINJENJE KAO VRSTA RADNJE POČINJENJA – KAZNENA DJELA NEČINJENJA → činjenje i nečinjenje kao dva osnovna načina počinjenja kaznenih djela - čl. 20. st. 1. KZ → KAZNENA DJELA ČINJENJA (delicta comissiva): • počiniteljevo ponašanje suprotno je prohibitivnim normama (norme koje zabranjuju određeno ponašanje) • k.d. činjenja najbrojnija su u kaznenom zakonodavstvu

43. → KAZNENA DJELA NEČINJENJA (delicta omissiva ): • kršenje imperativnih normi, počinitelj propušta poduzeti radnju koju od njega zahtijeva pravni poredak • odgovornost za nečinjenje nije odgovornost za samu pasivnost, mirovanje, nego za kršenje normi koje od čovjeka zahtijevaju da ne ostane pasivan, već da poduzme određene aktivne radnje • iako su k.d. nečinjenja po svom društvenom značaju ista kao i djela činjenja, ona imaju svoje specifičnosti pa se na njih ne može automatski prenositi sve što vrijedi za kaznena djela činjenja

44. PODJELA KAZNENIH DJELA NEČINJENJA

45. PRAVA KAZNENA DJELA NEČNJENJA • INKRIMINIRANA JE SAMA RADNJA NEČINJENJA, povreda dužnosti na činjenje • iako i ova djela imaju funkciju sprječavanja štetnih posljedica POSLJEDICA NIJE ELEMENT NJIHOVOG BIĆA → dovršena su nepoduzimanjem radnje koju imperativna norma nalaže • počinitelja se kažnjava jer pokazuje da ne uvažava načela općeljudske solidarnosti • MOŽE IH POČINITI SVATKO (delicta communia) tko se nađe u situaciji da može pružiti pomoć u situacijama kada postoje smrtne opasnosti, nesreće ili opće opasnosti • Primjer: nepružanje pomoći – čl. 123.st.1.KZ

46. NEPRAVA KAZNENA DJELA NEČNJENJA → OD PRAVIH SE RAZLIKUJU: • smisao im je da se dužnom radnjom SPRIJEČI NASTUP • POSLJEDICE koja jeELEMENT NJIHOVOG BIĆA (posljedica je unesena u njihovo biće) • MOŽE IH POČINITI SAMO OSOBA KOJA JE PRAVNO OBVEZNA spriječiti nastup posljedice (GARANT) →(delicta propria) • između nečinjenja i posljedice mora postojati UZROČNA VEZA

47. ZAKONSKI REGULIRANA NKDN →IMAJU SVOJA POSEBNA ZAKONSKA BIĆA u kojima je određeno: • U ČEMU SE SASTOJI NJIHOVA RADNJA koja može biti postavljena kao: • isključivo nečinjenje (npr. čl. 206., 215.st.2. kz) • alternativno se navodi činjenje i nečinjenje (čl. 248. kz) • u čemu se sastoji POSLJEDICA • tko je GARANT

48. ZAKONSKI NEREGULIRANA NKDN → NEMAJU SVOJE POSEBNO ZAKONSKO BIĆE, odnosno nemaju svoju vlastitu egzistenciju u vidu posebne inkriminacije → POSTOJE U OKVIRU KAZNENIH DJELA ČINJENJA i kao i ta djela sastoje se u povredi ili ugrožavanju istog zaštićenog dobra → radi se o kaznenim djelima koja su legislativno konstruirana kao kaznena djela činjenja koja POD ODREĐENIM UVJETIMA U SVOJE ZAKONSKO BIĆE UKLJUČUJU I NEČINJENJE

49. → KOJI SU TO UVJETI? GDJE SU PREDVIĐENI? ŠTO JE NJIMA REGULIRANO? → kod zakonski nereguliranih NKDN NORMU POSEBNOG DIJELA ZAKONA DOPUNJAVAMO OPĆOM ODREDBOM (čl. 20. st. 2. KZ) i pravilima o izvorima garantnih obveza nastalih u teoriji i praksi čl. 20 st.2.:"Tko propusti spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat će za nečinjenje ako je pravno obvezan* spriječiti nastupanje takve posljedice i ako je propuštanje po djelovanju i značenju jednako počinjenju tog djela činjenjem* *." *  GARANTNA OBVEZA * * KLAUZULA JEDNAKE VRIJEDNOSTI

50. IZVORI GARANTNIH OBVEZA Moderna teorija kaznenog prava izvore dužnosti na činjenje dijeli u dvije grupe: • dužnost zaštite nekog pravnog dobra • dužnost nadzora nad izvorima opasnosti • Dužnost zaštite nekog pravnog dobra → dijeli se u tri podskupine: • dužnost zaštite na temelju prirodne povezanosti → članovi uže obitelji dužni su otkloniti jedan od drugog opasnost za život i tijelo i kada ne žive zajedno: roditelji prema Obiteljskom zakonu skrbe o životu i zdravlju svoje djece, bračni drugovi • dužnost zaštite na temelju uske životne zajednice → npr. izvanbračna zajednica ili zajednica nastala pri nekom opasnom pothvatu /planinarske ekspedicije/ • dužnost zaštite na temelju dobrovoljnog preuzimanja neke obveze → pravnim poslom, ugovorom ili radnim odnosom (npr. skretničar je obvezan poduzeti sve radnje nužne za pravilno mimoilaženje vlakova, pa ako je zaspao, premda ništa nije poduzeo, odgovarat će za nastupjelu posljedicu)