ADOLESCENCIJA (“Razdoblje bura i oluja”)

1. EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJIMelani Brajković Ivana Leho

2. ADOLESCENCIJA(“Razdoblje bura i oluja”) • od 11. do 20. godine • pubertet dovodi do spolne zrelosti • “sukob” dviju unutranjih osoba (potisnuto dijete i “izranjajuća” odrasla osoba) • mišljenje postaje apstraktno i idealistično • “kristalizacija” stavova i mišljenja (postizanje neovisnosti u odnosu na obitelj)

3. ERIKSONOVA TEORIJA IDENTITETA Tko sam? Koje su moje vrijednosti? Koji su moji ciljevi? • IDENTITET-kao glavno postignuće u razvoju ličnosti u adolescenciji i ključni korak prema izrastanju u produktivnu odraslu osobu • Identitet nasuprot zbunjenosti – psihološki konflikt adolescencije (uspješnom rješavanju konflikta prethode uspješni ishodi ranijih stadija) • Osobe koje ulaze u adolescenciju sa: -slabim osjećajem povjerenja poteškoće u nalaženju ideala -slabom autonomijom ili inicijativom nema angažiranosti -nedostatkom produktivnosti teži izbor zanimanja koji odgovara interesima i sposobnostima

4. KRIZA IDENTITETA (negativan ishod adolescencije) • Privremeno razdoblje konfuzije i stresa dok, prije nego što odrede svoje vrijednosti i ciljeve, eksperimentiraju alternativama • Kombinacija karakteristika koje su definirale njihovo djetinjstvo i nove prosvjećene stvari

5. SAMOPOIMANJE • Samoopisi adolescenata odnose se na osobine ličnosti, uvjerenja i stavove, a pojam o sebi razdjeljuje se u više uloga, koje se ponekad međusobno vrlo razlikuju (“Tako na primjer, adolescent sebe može opisati kao spretnog i snalažljivog na sportskom igralištu, ali kao nespretnog i sklonog ozljedama pri obavljanju kućanskih poslova.” )Izvor: Vasta i sur., 1997. • Susan Harter (1988) Self – Perception Profile for Adolescents je upitnik koji sadrži devet odvojenih subskala (osam ispituje pojedina područja slike o sebi, a deveta se odnosi na procjenu općenitog doživljaja vlastite vrijednosti) • POZITIVNO SAMOPOIMANJE -vodi ka konstruktivnom i socijalno poželjnom ponašanju • NEGATIVNO SAMOPOIMANJE -dovodi do devijantnog, socijalno neadekvatnog ponašanja Izvor: Marsh i sur. 1984.,prema Lacković-Grgin,1994.

6. PROMJENE U SAMOPOIMANJU • Apstraktniji opisi ( npr. pametan + duhovit inteligentan) • Proturječno generaliziranje ( npr. “inteligentan” i “šupljoglav”) • Davanje smisla problematičnim proturječnostima ( npr. “Vrlo sam prilagodljiva. Kada sam s prijateljima koji misle da je ono što ja kažem važno, vrlo sam razgovorljiva. No, kada sam sa svojom obitelji, tada sam tiha jer ih ja nikada toliko ne zanimam da bi me doista saslušali.”) Izvor: Damon,1990, str.88 • Socijalne vrline ( npr. “obziran”, “suradljiv”) • Osobne i moralne vrijednosti • Pojam o sebi (skup svih važnih informacija, stavova i vjerovanja koje osoba ima o sebi te se razvija kroz iskustva sa okolinom)– ključan za razvoj identiteta

7. PROMJENE U SAMOPOŠTOVANJU • BLISKA PRIJATELJSTVA • ROMANTIČNA PRIVLAČNOST • POSLOVNA KOMPETENCIJA • SAMOPOŠTOVANJE Visoko ( ponos i samopouzdanje) Nisko ( tjeskoba, depresija, antisocijalno ponašanje)

8. IDENTITET • Marcia, 1980. - Postupak kliničkog intervjuiranja

9. Što utječe na proces razvoja identiteta? • Fiziološke i tjelesne promjene -važne su za razvoj identiteta ( Na temelju njih adolescent djelomično mijenja doživljaj samoga sebe) • Psihološki utjecaji -odvajanje vlastitih vrijednosti, stavova od onih kojima ga je tijekom djetinjstva učio roditelj ( Sposobnost razlikovanja vlastitih interesa, potreba, stavova i procjena preuzetih od drugih osoba, početak je procesa formiranja identiteta) • Društveni utjecaji -prijatelji, škola, vjerske zajednice, sportski i drugi centri ( Postavljaju različita očekivanja kao što su suradnja, usuglašavanje stajališta i aktivnosti s drugim ljudima) • Utjecaj obitelji -važno da dijete osjeti podršku i povezanost s članovima obitelji, uz istovremeno poticanje autonomije i reguliranje ponašanja ( Utječe na dobro mentalno zdravlje adolescenata)

10. MORALNI RAZVOJ • PIAGETOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA • Djelovanje unutarnjih i vanjskih čimbenika • Djeca se kreću kroz dva stadija moralnog shvaćanja: 1) HETERONOMNA MORALNOST (od 5. do 10.god.) - “Pod autoritetom drugoga” - Poštivanje PRAVILA 2)AUTONOMNA MORALNOST (od 10.god.) - Pravila kao društevno dogovorena načela - IDEALNI RECIPROCITET (standard pravednosti) - za ovaj napredak, važan je napredak u sposobnosti zauzimanja perspektive • KOHLBERGOVA TEORIJA • Moralni razvoj prolazi kroz 6 stadija (postupak kliničkog intervjuiranja) • HEINZOVA DILEMA (izbor između vrijednosti pokoravanja zakonu i vrijednosti ljudskog života) • Moralnu zrelost određuje način na koji osoba rasuđuje o dilemama a ne sadržaj odgovora

11. KOHLBERGOVI STADIJI MORALNOG RAZVOJAPostoji 6 stupnjeva moralnog razvoja koji se mogu svrstati u tri razine: 1) PREDKONVENCIONALNA RAZINA (od 4. do 10. god.) - Djeca prihvaćaju pravila a postupke procjenjuju po posljedicama I. stadij: Orijentacija prema kazni i poslušnosti -Djeca zanemaruju namjere ljudi, a temelj za moralno ponašanje postaje strah od autoriteta i izbjegavanje kazne II. stadij: Orijentacija prema instrumentalnoj svrsi - Djeca vide kako pravedni postupci proizlaze iz vlastitog interesa (“Ako ti učiniš to za mene, ja ću učiniti nešto drugo za tebe”) 2) KONVENCIONALNA RAZINA (od 10. do 13. god.) -Važno je konformirati se s društvenim prilikama ali ne iz vlastitog interesa III. stadij: Orijentacija “dobrog dječaka i dobre djevojčice” ili moral interpersonalne suradnje -Djeca pokazuju brigu za dobrobit bližnjih, povjerenje, zahvalnost (žele postići odobravanje drugih) IV. stadij: Orijentacija prema održavanju društvenog poretka -Pojedinac uzima u obzir perspektivu društvenih zakona (bez obzira na motiv, ponašanje je loše ukoliko narušava pravila ili šteti drugima) 3) POSTKONVENCIONALNA RAZINA (od 13. god.) - Sposobnost prepoznavanja sukoba različitih moralnih principa i izvršenja odabira u skladu sa svojim vrijednosnim sustavom V. stadij: Orijentacija prema društvenom ugovoru - Razumijevanje da svi ne dijele njihove ideje i vrijednosti, ali poštivanje prava na postojanje drugih ideja - Zakoni štite ljudska prava i slobode, a ne ograničavaju ih VI. stadij: Orijentacija prema univerzalnim etičkim načelima - Pojedinci razumiju da postoje univerzalni principi moralnosti koji su iznad zakona (ako dođe do sukoba, univerzalni principi imaju prednost)

12. Spolne razlike u moralnom rasuđivanju • Carol Gilligan – kritika Kohlberga (Kohlbergov pristup podcjenjuje moralnu zrelost žena) • Kohlberg naglašavao više pravdu nego brigu kao najveći moralni ideal • Istraživanja o moralnom razvoju su ograničena jer: -previše pozornosti na pravima i pravdi ( “maskulini” ideal) -premalo pozornosti na brizi ( “feminini” ideal) Okolinski utjecaji na moralno rasuđivanje • RODITELJSKI ODGOJNI POSTUPCI (podržavajući i prijeteći roditelji) • ŠKOLOVANJE (utjecaj visokog obrazovanja) • INTERAKCIJA S VRŠNJACIMA • KULTURA (šira društvena struktura)

13. Moralno rasuđivanje i ponašanje • Moralno ponašanje je pod utjecajem mnogih činitelja (npr. empatija, krivnja, različitost temperamenta, iskustvo) • Na višim razinama moralnog rasuđivanja, moralno mišljenje i postupanje bi se trebali ujediniti • Adolescenti čije je moralno rasuđivanje na višem stupnju, ponašaju se prosocijalno te se rjeđe upuštaju u antisocijalna ponašanja

14. RODNO TIPIZIRANJE • Rana adolescencija intenziviranje rodne pripadnosti • Činitelji intenziviranja rodne pripadnosti: • Biološki • Socijalni • Kognitivni • Androgini rodni identitet

15. OBITELJ • Odnos djece i roditelja: • taktike odgoja • deidealiziranje roditelja • nerazumijevanje i sukobi Tablica 1. Obiteljske okolnosti koje imaju implikacije za prilagodbu adolescenata

16. ODNOSI S VRŠNJACIMA • Prijateljstva: intimnost i lojalnost • Bliska prijateljstva • Vršnjačke grupe • „ Hodanje ” • Vršnjački konformizam

17. PROBLEMI RAZVOJA • Poremećaji u razvoju • Psihološki i ponašajni problemi: • Depresija • Samoubojstvo • Delinkvencija

18. DEPRESIJA • Osjećaj tuge i frustriranosti • Gubitak uživanja u većini aktivnosti • Poremećaji: • Spavanja • Apetita • Koncentracije • Energije • Narušavanje identiteta • Sklonije djevojke

19. SAMOUBOJSTVO • 2 tipa mladih: inteligentini adolescenti adolescenti asocijalnih sklonosti • Znakovi upozorenja za opasnost od samoubojstva: • Pokušaji da se srede osobne stvari • Verbalni znakovi • Osjećaj tuge i beznada • Jaki umor,nedostatak energije,dosada • Izostanak želje za društvom • Emocionalni ispadi • Nemogućnost koncentracije • Zanemarivanje osobnog izgleda • Promjene u spavanju i apetitu • Tjelesne pritužbe

20. DELINKVENCIJA • Nezakonito ponašanje Rano djetinjstvo Srednje djetinjstvo Adolescencija Put do kronične delikvencije adoloscenata kod kojih se antisocijalno ponašanje pojavilo u djetinjstvu Odbijanje od strane vršnjaka Obiteljski dom u kojem vladaju sukobi Težak temperament Kognitivni deficit Deficit pažnje Problemi u ponašanju djeteta Vezivanje uz devijantnu skupinu vršnjaka Delinkvencija Školski neuspjeh

21. ZAKLJUČAK Ovo razdoblje obilježavaju velike tjelesne, kognitivne te emocionalne promjene. Stvara se vlastito “ja” te “pojam o sebi”. Odnos s obitelji i vršnjacima ima veliki utjecaj na razvoj u adolescenciji. Javljaju se psihički poremećaji: depresija, samoubojstvo i delinkvencija.

22. LITERATURA • Laura E. Berk,2008, : Psihologija cjeloživotnog razvoja • Web: www.wikipedija.org www.hrcak.srce.hr www.istrazime.com www.mojterapeut.net • Sve slike preuzete s Interneta

23. Hvala na pozornosti!