1 / 25

EUROPSKA JAVNA ISPRAVA

EUROPSKA JAVNA ISPRAVA. UVOD. Br ücken im Europäischen Rechtsraum (2009) GRÜNBUCH – Weniger Verwaltungsaufwand für EU-Bürger: Den freien Verkehr öffentlicher Urkunden und die Annerkennung der Rechtswirkungen von Personenstandsurkunden erleichtern v 14. 12. 2010. KOM (747)

alec-wilson
Download Presentation

EUROPSKA JAVNA ISPRAVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. EUROPSKA JAVNA ISPRAVA

  2. UVOD • Brücken im Europäischen Rechtsraum (2009) • GRÜNBUCH – Weniger Verwaltungsaufwand für EU-Bürger: Den freien Verkehr öffentlicher Urkunden und die Annerkennung der Rechtswirkungen von Personenstandsurkunden erleichtern v 14. 12. 2010. KOM (747) • Brüssel I VO - E v 14. 12. 2010. KOM (748) • Strana javna isprava u Hrvatskoj • Javna isprava u odnosima Hrvatske i Slovenije

  3. ŠTO JE JAVNA ISPRAVA? • Čl. 230-234. ZPP • Isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. • Presumpcija istinitosti i presumpcija autentičnosti

  4. INOZEMNA JAVNA ISPRAVA • Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, inozemne javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uvjet uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domaće isprave (231. ZPP). • Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (SL SFRJ 6/73; NN 53/91) • Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961(SL FNRJ 10/62; NN MU 4/94) • Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima od 7. veljače 1994

  5. Strana javna isprava - legalizacija, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. • Privatna isprava nakon što je ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj je sačinjena, dobiva status javne isprave. • Ovjeravanjem isprave potvrđuje se vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj! • Haška Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije – pojednostavljuje postupak – strana isprava podliježe jednom ovjeravanju države koja je ispravu izdala.

  6. PUNA LEGALIZACIJA • Legalizacija strane javne isprave provodi se u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjeree u hrvatskoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu u toj državi (uz prijevod na hrvatski jezik), • ako se nakon legalizacije, u skladu s propisima države izdavanja, nadovjere u diplomatsko/konzularnom predstavništvu te države u Republici Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. • U slučaju da Republika Hrvatska nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u Republici Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) obavlja se u trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsko/konzularno predstavništvo i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezino diplomatsko/konzularno predstavništvo u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatsko/konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u toj trećoj državi.

  7. PRAVNO SHVAĆANJE VTS RH OD 19. lipnja 2008. • Strane isprave koje se prilažu uz prijavu (čl. 41. st. 5. Zakona o sudskom registru) trebaju biti podvrgnute postupku legalizacije, Pod punom legalizacijom smatra se da su isprave ovjerovljene potvrdom nadležnog tijela države u kojoj je sjedište pravne osobe. Time se potvrđuje vjerodostojnost potpisa osobe i pečata nadležnog tijela (puna legalizacija), ali ne i točnost podataka o pravnoj osobi iz registra ili upisnika • Ako država nije potpisala bilateralni ugovor, a potpisnica je Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, iz 1961. godine, postupak legalizacije je formalnost i provodi se stavljanjem potvrde s naznakom «apostille». • Prema odredbama članka 41. stavak 5. Zakona o sudskom registru (Narodne novine broj 1/95, 57/96, 45/99, 54/05, 1/98, 30/99 i 40/07 - dalje ZSR) izvaci iz sudskih registara i upisnika ne smiju biti stariji od 30 dana od dana podnošenja prijave u sudski registar.

  8. Primjena ove odredbe nije sporna kada izvatke izdaju tijela država s kojima Republika Hrvatska ima zaključene bilateralne ugovore, jer takvi izvaci, ako su ih izdala ovlaštena tijela država, ne podliježu ovjeri i rok od 30 dana, računa se od dana izdavanja. • Kako isprave tih zemalja podliježu posebnoj ovjeri, bilo punoj ili skraćenoj legalizaciji (s «apostille») uzima se da isprave udovoljavaju uvjetima iz čl. 41. st. 5. ZSR-a, ako je isprava podnesena uz prijavu potvrđena unutar toga roka.

  9. ODNOS RH - RS • 1) Isprave, koje je izdao ili ovjerio u propisanom obliku sud ili drugi nadležni organ države ugovornice te su potpisane i na njima je otisnut pečat nadležnog organa nije potrebno dalje ovjeravati za uporabu na teritoriju druge države ugovornice. • 2) Prvi stavak ovog članka odnosi se i na prijepise i preslike isprava, koje je ovjerio sud ili drugi nadležni organ. (čl. 17.) • Javne isprave, izdane na teritoriju jedne države ugovornice imaju na teritoriju druge države ugovornice istu dokaznu snagu kao i javne isprave te države (čl. 18.) • 1) Države ugovornice dostavljaju jedna drugoj izvode iz državnih matica te pravomoćne sudske odluke, koje se odnose na osobna stanja državljana druge države ugovornice. • 2) Isprave i sudske odluke iz prvog stavka ovoga članka dostavljaju se besplatno svakih šest mjeseci diplomatskim putem (čl. 19.)

  10. POTEŠKOĆE U PRAVNOM PROMETU ISPRAVA U EUROPI • Razlika zemlje commonlaw-a i konteninentalne Europe • Notarypublic • Tijelo koje izrađuje ispravu • Postupak u okviru kojeg se isprava izrađuje • Forma isprave • Učinci isprave • Posebnosti pravnog sustava • Visina troškova, privatne isprave • Trajanje postupka

  11. 2010. – 73% građana za olakšanje i pojednostavljenje pravnog prometa isprava • Javne isprave – diplome, patenti, JB isprave, isprave o osobnom stanju i sl. • 6 od 10 ispitanika posebne formalnosti • Prijevod 26% • Legalizacija 24 % • Apostile 16% • Ovjera prijepisa 19% • Podnošenje isprava koje ne egizistiraju u zemlji podnositelja zahtjeva (potvrda o tome da ne postoje bračne smetnje u Finskoj –Ehefägikeitszeugnis) • Troškovi 20-50 Eura; trošak apostila različit

  12. Pravni izvori – nedostaje jedinstveni pravni temelj • Haška konvencija (15); Međunarodna Komisija za građanska stanja (CIEC) – 12, Sporazum o oslobođenju isprava od legalizacije u državama članicama EU (6) • Nedostaje jedinstveni pravni (uredba ili sporazum) • Planirana inicijativa Komisije za 2013 • 1. slobodan promet isprava ukidanjem legalizacije u postupku između država članica • 2. priznanje pravnih posljedica određenih isprava u svezi s osobnim stanjem (podrijetlo, posvojenje, osobno ime) pri čemu pravnom statusu stečenom u jednoj državi članici priznaju iste pravne posljedice u drugoj državi članici

  13. OPCIJE ZA OLAKŠANJE SLOBODNOG PROMETA ISPRAVA • 1. Odricanje od upravnopravnih formalnosti radi potvrđivanja autentičnosti javne isprave • EftaliaDafeki / Landesversicherungsanstalt Württemberg – EuGH – dužnost priznanja isprava izdanih u jednoj državi članici u državi članici kojoj su one podnesene radi zaposlenja. • Ovlaštena tijela jedne države članice obvezatna uvažiti izdane isprave i dr. pismena o osobnom stanju ovlaštenih tijela druge države članice, ako njihova ispravnost nije konkretnim u pojedinim slučajevima posebno određenim značajkama ozbiljno dovedena u pitanje.

  14. 2. Suradnja između nadležnih vlasti u zemljama članicama • Razmjena informacija između nacionalnih nadležnih tijela u pogledu auteničnosti pojedine isprave ili u slučaju da takva vrsta isprave ne postoji u jednoj od država • Suradnja između registara koji se odnose na osobna stanja; utemeljenje centralnog registra za izdavanje i aktualizaciju isprava o osobnom stanju • Primjena e-tehnologije (opoziv isprava) • Informacija o tijelima koja su u okviru pojedine države članice nadležna za upis u registar o osobnim stanjima i izdavanje odgovarajućih isprava o osobnom stanju

  15. 3. Olakšanje zahtjeva za prijevodom javnih isprava • Udovoljiti zahtjevu prijevoda ali i smanjiti troškove – primjena višejezičnih oblika zahtjeva za npr. potvrde o gubitku ili krađi osobnih isprava i sl.) • 4. Europska isprava o osobnom stanju • Kao dodatna mogućnost; ne kao zamjena za nacionalnu ispravu o osobnom stanju • Bračni par (njemačko-španjolski) prilikom podnošenja zahtjeva za izvodom iz matične knjige rođenih za dijete koje je rođeno u Njemačkoj (zahtjev podnijeti u Španjolskoj ili Njemačkoj?!) • Problem primjene različitih bilješki (preko 40), osobito onih koje pojedini sustavi uopće ne poznaju • Standardizirati bilješke

  16. UZAJAMNO PRIZNANJE PRAVNIH POSLJEDICA ISPRAVA O OSOBNOM STANJU • Hoćemo li pravni položaj koja neka osoba ima na temelju isprave o osobnom stanju priznati kao takav u drugoj državi • Npr. dvoje francuskih državljana koji žive u Danskoj i čije dijete (temeljem prebivališta roditelja i djeteta) ima osobno ime u skladu s pravilima Danske. Francuske vlasti ne priznaju osobno ime djeteta prema danskom pravu?! • Ograničava se sloboda kretanja • Hoće li pravni položaj utemeljen na ispravi moći proizvoditi građanskopravne učinke? • Npr. Podrijetlo djeteta rođenog u Finskoj čiji su roditelji strani državljani (otac Šved, a majka Njemica) • Pravila IPR-a (MPP-a)

  17. Materijalno obiteljsko pravo ne pripada u nadležnost EU (ime, posvojenje, zaključenje braka) • 1. Podrška nacionalnim vlastima u pronalaženju rješenja (bi li bila moguće EU-smjernice?) • 2. Priznanje na temelju zakona (AnerkennungvonRechtswegen) • 3. Priznanje na temelju harmonizirajuće kolizijske norme

  18. Priznanje na temelju zakona • Priznati pravni položaj koji je neka osoba stekla u drugoj državi čak ako bi se primjena domaćega prava došlo do drugačijeg rezultata • Jednostavnost i transparentnost u ophođenju s vlastima za državljane članica • Spoznaja o tome da je pravni položaj građanina osiguran u okviru država članica • Pruža se pravna sigurnost građanima i ne ograničava njihova sloboda kretanja • Selektivan pristup – ne za sva osobna stanja (DA – osobno ime; NE – zaključenje braka) • Zadržavanje javnog poretka?!

  19. Priznanje na temelju harmonizirajuće kolizijske norme • Koje poveznice primijeniti? • Pravo zemlje podrijetla ili bliska veza s nekom drugom zemljom? • Treba li građanima u svezi s osobnim stanjima dati mogućnost izbora određenog prava? • Postoji li neka druga mogućnost temeljem koje se mogu izjednačiti prekogranični učinci procesa u svezi s osobnim stanjem građana EU?

  20. JAVNA ISPRAVA PREMA UREDBI BRISEL I • Uredba o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima 44/2001 • Čl. 57./70. • Definiranje javne isprave (“Unibank” 17. 6. 1997.) • Brisel I Nacrt (2010) • “Javna isprava je pismeno koje je u zemlji podrijetla izdana kao javna isprava i čija dokazna snaga se odnosi na potpis i sadržaj isprave koju je izdalo državno tijelo ili drugo ovlašteno tijelo.” (čl. 1.) • Javnim ispravama iz jedne države članice provest će se ovrha u drugoj državi članici na isti način kao i odluke prema Poglavlju III odjeljku 1 i 2. • Podnesena isprava MORA ispunjavati pretpostavke za dokaznu snagu koje su propisane u zemlji podrijetla. (čl. 70/1. i 2.).

  21. JAVNA ISPRAVA PREMA UREDBI O EUROPSKOM OVRŠNOM NASLOVU • Uredba 805/2004. (čl. 4. t. 3) • Određen pojam javne isprave • U osnovi je identičan s Uredom Brisel I • no uz propisane uvjete javnom ispravom definira i (ili) • pred upravnim tijelom zaključene ili sastavljene nagodbe o uzdržavanju ili obveze uzdržavanja

  22. Europska javna isprava – kamen temeljac preventivne pravne skrbi • Rechberger -Protiv Uredbe o europskoj javnoj ispravi • Nije potrebna, postojeći europski akti dovoljni, sumnja u objekt priznanje, što se priznaje? • Europske razlike otklanjaju pravilima MMP-a

  23. MIŠLJENJE NJEMAČKOG VIJEĆA ZA MPP U ODNOSU NA ZELENU KNJIGU O ISPRAVAMA O OSOBNOM STANJU • 1. Za pojednostavljenje uklanjanjem legalizacije između zemalja članica • 2. Primjena el. komunikacije, ali NE ustanovljenju središnjeg registra isprava (nije u nadležnosti EU!) • 3. Koje kriterije izabrati kao poveznicu za osobno stanje (mjesto rođenja, prebivalište, državljanstvo)- nemoguće zbog postojeće raznovrsnosti • 4. Ustanovljenje tijela za kontakte s drugim državama članicama unutar svake pojedine države se preporučuje • 5. standardizacija pomoću višejezičnih oblika prihvaćena

  24. 6. Isprave o osobnim stanjima (izvodi iz matica); • Istospolne zajednice, posvojenja, razvodi, ime, podrijetlo; Nisu PU –potvrde o državljanstvu, roditeljska skrb, poslovna sposobnost i skrb- poželjno ih uključiti u europske javne isprave, potvrde o nepostojanju bračnih smetnji • 7. Priznanje – razlika između Wirkungsgleichstellungi Wirkungserstreckung • U slučaju protezanja pravnih učinaka isprave donesene u jednoj zemlji u dr. zemlji članici – ona ne bi smjela djelovati dalje (više) od zemlje podrijetla

  25. Složen problem • Izrazita raznovrsnost tijela, vrsta isprava i postupaka “priznanja” • Nužno pojednostavljenje i pojeftinjenje u međunarodnom pravnom prometu isprava • U skladu s BrisselI E • 2013. • Moguća rješenja u standardizaciji, zajedničkoj suradnji i primjeni e-komunikacije

More Related