Javna tribina

1. Vedrana Spajić-VrkašIstraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvoFilozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuIzmeđu Prometeja, Sizifa i Salierija: Učenje za ljudska prava made in Croatia Javna tribina Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj SIC, 11. travnja 2005. Centar za ljudska prava, Ulica kralja Drzislava 6, Zagreb

2. Što je obrazovanje? • Je li obrazovanje opće i neotuđivo pravo svakog ljudskog bića? • Ako jest, je li ono usmjereno na učenje, zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda?

3. Kodifikacija • Opća deklaracija o ljudskim pravima, čl. 26. • Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, čl. 13. • Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Protokol br. 1, čl. 2. • Europska socijalna povelja, čl. 10. • Povelja temeljnih prava Europske Unije, čl. 14. i Ugovor kojim se uspostavlja Ustav Europe, čl. 74.

4. Pravo na obrazovanje (a)

5. Pravo na obrazovanje (b)

6. Povelja temeljnih prava Europske unije • Utvrđuje slobodu osnivanja obrazovnih ustanova uz obvezu «poštivanja demokratskih načela i prava roditelja da osiguraju obrazovanje i poučavanje svoje djece prema svojim religijskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima te skladu s domaćim zakonima koji određuju ostvarenje tih sloboda i prava» .

7. Pravo na učenjeprema Deklaraciji 4. UNESCO-ve međunarodne konferencije o obrazovanju odraslih'Pariz, 1985. • pravo na čitanje i pisanje; • pravo na postavljanje pitanja i analizu; • pravo na imaginaciju i kreaciju; • pravo na upoznavanje svijeta i sudjelovanje u stvaranju povijesti; • pravo na pristup obrazovnim resursima; • pravo na razvoj individualnih i kolektivnih umijeća.

8. Pravo na obrazovanjeprema Izvještaju K. Tomaševske, posebne UN-ove izvjestiteljice za prava djeteta, 2001. 4A shema • pravo na obrazovanje • raspoloživost (availability) • dostupnost (accessibility) • prava u obrazovanju • prihvatljivost (acceptability) • prilagodljivost (adaptability)

9. Pravo na visoko obrazovanje • raspoloživost • broj i raznolikost javnih i privatnih institucija, resursa za učenje i poučavanje, stručnjaka i tijela potpore • postojanje ostvarive i razvoju okrenute nacionalne obrazovne politike • sustav praćenja i prikupljanja podataka • dostupnost • ukidanje svih pravnih, administrativnih i financijskih prepreka koje vode diskriminaciji i isključivanju pojedinca (kriteriji upisa i prijelaza, priznanje stranih diploma) • prihvatljivost • osiguranje obrazovanja prema odgovarajućim standardima kvalitete programa, uključujući slobodu od cenzure i priznanje studenta kao subjekta prava • prilagodljivost • prilagodba obrazovanja različitim grupama studenata (manjine, studenti koji pripadaju manjinama, s posebnim potrebama itd.)

11. Vizija razvoja obrazovanja Hrvatske • Ima li Hrvatska viziju razvoja obrazovanja? • Što su njena polazišta i ciljevi? • Je li ona izrađena konsenzusom? • Je li ona službeno prihvaćena? • Jesu li o njoj upoznati građani? • Prati li je validna analiza stanja? • Čini li ona, zajedno s rezultatima analize, polazište za izradu strategije razvoja? • Kako se prati i vrednuje primjena strategije? • Kako se izvještava o rezultatima promjena? • Čine li izvještaji polazište za novi ciklus promjena?

12. Reforma visokog obrazovanja • Zašto? • Što? • Kako?

13. Zašto reforma • Nacionalni zahtjevi? • Europski zahtjevi? • Lisabonska strategija • Bolonjski proces • Kopenhagenski kriteriji

15. Lisabonska strategija (2000) Glavni cilj: Europu razviti kao globalno najkopetetivniju i najdinamičniju ekonomiju temeljenu na znanju, koja će biti u stanju održati svoj ekonomski rast povećavanjem broja i kvalitete radnih mjesta i jačanjem društvene kohezije. • unaprijediti kvalitetu i učinkovitost sustava obrazovanja i izobrazbe • ulakšati pristup sustavima obrazovanja i izobrazbe • otvoriti sustave izobrazbe i obrazovanja širem svijetu

16. Bolonjski proces10 konkretnih mjera

17. Kopenhagenski kriteriji za pridruživanje EU • ekonomski • postojanje funkcionirajuće tržišne ekonomije i sposobnost suočavanja s kompetetivnim tržišnim pritiscima unutar Unije • politički • stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i zaštitu manjina • aquis communitaire • sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, uključujući privrženost ciljevima, političke, ekonomske i monetarne unije

18. Zadaci za Hrvatsku u visokom obrazovanju • podizanje svijesti svih građana • informiranje i savjetovanje • obrazovanje i izobrazba • istraživanje • razmjena • sustavno planiranje • održivi financijski, materijalni, administrativni i dr. sustavi potpore

19. Interdisciplinarni kurikulum za ljudska prava i demokratsko građanstvo na sveučilištu Nositelj: Istraživački centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu Cilj: Izrada i provedba interdisciplinarnog poslijediplomskog stručnog programa obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo za nastavničke i srodne fakultete

20. 4 sveobuhvatne strategije obrazovnih promjena Fokus na rezultatu: • odgovornost temeljena na standardu • cjelovita institucionalna promjena • tržišne strategije (kompetetivni model) Fokus na procesu: • zajedničko donošenje odluka (kooperativni model) • osiguranje održivosti

21. Strategija koja polazi od odgovornosti određene općim standardima Pretpostavka - uvođenje jasnih izlaznih standarda i sustavnog testiranja Aspekti: • jasni standardi sadržaja • testiranje vođeno standardima • profesionalni razvoj povezan sa standardima • permanentno izvještavanje o rezultatima • nagrade i sankcije prema standardima • vođenje i potpora

22. Strategija koja polazi od cjelovite institucionalne promjene Karakteristike: • intrinzični ciljevi • sveobuhvatan i koordiniran pristup • uvođenje akcijskog istraživanja • samoevaluacija • samorazvoj • pristup temeljen na dokazima (napredovanje studenata)

23. 12 dimenzija cjelovite institucionalne promjene (D. Conley)

24. 4 modela promjene kurikuluma • Kurikulum orijentiran na sadržaj(liberalni edukatori) • Kurikulum orijentiran na proizvod(znanstveni teoretičari) • Kurikulum kao proces(razvojno orijentirani edukatori) • Kurikulum orijentiran na praksu(kritičari obrazovanja i društveni rekonstruktivisti)

25. Standardni postupak prilikom izmjene kurikuluma prema modelu kurikuluma orijentiranog na proizvod • Korak 1: dijagnozapotreba • Korak 2: formulacija ciljeva • Korak 3: selekcija sadržaja • Korak 4: organizacija sadržaja • Korak 5: selekcijaiskustava učenja • Korak 6: organizacija iskustava učenja • Korak 7: određivanje sadržaja i postupaka evaluacije