Sead KRESO

1. Da li Bosna i Hercegovina može učiniti više u efikasnijem korištenju raspoloživih finansijskih sredstava u zemlji? SeadKRESO

2. Sadržaj • Uvod – ciljevi istraživanja • Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija procesa privatizacije nakon rata • Banke u BiH permanentno imaju višak rezervi • Mogući pravci razvojno-stabilizacionog djelovanja i podupiranja konkurencije od strane države u finansijskom sistemu • Zaključna razmatranja

3. Uvod – ciljevi istraživanja • Razvojfinansijskihtržišta u zemljama u tranziciji(ZUT) jeizraznužne, “ekspresne” transformacije pod pritiskom globalizacije – provođenja (neo)liberalističkogobrazcafunkcioniranjasvjetskeprivrede • Rezultat - PodvođenjefinansijskogsistemaZUT pod dominacijumalogbroja, snažnihinostranihbanaka • Permanentniviškovirezervikojeimajukomercijalnebanke se ročnotransformirajutekposredstvommeđunarodnogfinansijskogtržišta, što

4. Procesfinansiranja, (razvoja) privrede, stanovništvaidržavečiniskupljim • Dali to moraitrebaostatitako? • Moželidoći do bitnihunapređenjaistrateškivažnihpomakau efektivnijemupravljanjuraspoloživimvlastitimfinansijskimsredstvima u samojBosniiHercegovini? • Možeakodržava/vlade: • Primijeniodgovarajući model fiskalnepolitike • Proširisvojeaktivnostinafinansijskotržištei • Izvedejošnekeinstitucionalneidrugepromjene u načinunakojisadafunkcionira

5. Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija procesa privatizacije nakon rata • Proizvodtranzicijefinansijskogsistema (malih) zemaljakaošto je BiH, je bankocentričanfinansijskisistem pod dominacijomgrupeinostranihbanaka • Spontana privatizacija bez odgovarajuće uloge države, nije nam donijela, dovoljno vidljivog napretka • Tržište novca (kao početna sastavnica FT) u našim prilikama praktično ne funkcionira • Istorijski gledano, njega pokreće traganje privrednih subjekata za kratkoročnim finansijskim sredstvima (mjenični promet)

6. Nefunkcioniranje tržišta novca (i kapitala) se u velikoj mjeri može objasniti: • Prvo, nevoljnim odnosom države kod uspostavljanja i provođenja pravnog sistema i obezbjeđivanja opšteg stanja i osjećaja sigurnosti u vezi sa određenim pravima (što nije slučajno u vremenu tranzicije) • Drugo, gotovo potpunim izostankom države da se kao učesnik pojavi na tržištu novca (i kapitala)

7. Banke u BiH permanentno imaju višak rezervi • Obavezne rezerve su jedan od instrumenata monetarne politike • Banke su obavezne da na svom računu kod centralne banke drže propisani dio prikupljenih depozita • Višak rezervi su sredstva banaka na računima kod CB preko propisanog iznosa obaveznih rezervi • Iz specifičnih razloga, komercijalne banke u BiH permanentno imaju višak rezervi

8. Višak rezervi likvidnosti u bankama u BiH (prosječno stanje u godini/mjesecu ako je naznačeno; u mil. KM) Napomena: Najniži nivo viška rezervi u posmatranom razdoblju i početak masovnog odliva depozita u vrijeme Svjetske finasisjke krize Izvor: Bilten CBBiH, broj 3, 2009. i 4, 2012.g. i vlastiti proračuni autora

9. Višak rezervi, strana (pretežno kratkoročna) aktiva i strana (pretežno dugoročna) pasiva kao postotak u bilansu komercijalnih banaka u BiH (na kraju perioda) Izvor: Bilten CBBiH Tabela 11: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka i vlastiti proračun autora

10. Procesročnetransformacijefinansijskihsredstava u BosniiHercegovini „Izvoz“ M2 Kratkoročnihsredstava • m2 Inostrano finansijsko tržište MB M1 • m1 Dugoročnih sredstava „Uvoz“ Kreso S., Begović S. (2013)

11. Kratkoročna inostrana aktiva komercijalnih banaka i CBBiH i dugoročna inostrana pasiva komercijalnih banaka u BiH (kraj perioda, u mil. KM) Izvor: Bilten CBBiH, Tabela 09: Monetarni pregled i vlastiti proračuni autora

12. Mogući pravci razvojno-stabilizacionog djelovanja i podupiranja konkurencije od strane države u finansijskom sistemu • U BiH na ovom području možemoidentificiratidvaosnovnaproblema: • Prvi, nedovoljnoefikasnoprogramiranje javnepotrošnje, njenvisokobim u odnosuna GDP irasipničkoponašanje u upotrebisredstava • Drugi, nedovoljnaaktivnostdržave/vlada u podsticanjuefikasnijegfunkcioniranjafinansijskogtržišta • Obazajedno (a u zemljiihimajošmnogo, ali o njimaovdje ne govorimo) sinergetskidjelujunasnažnoumanjivanjemogućihrazvojnihimpulsa

13. U posljeratnojobnoviirekonstrukcijiBiH, problem savisokimtrošenjima/rashodima u javnomsektorunisupretjeranoopterećivaliprivreduidruštvoradivelikogobimadonatorskepomoći • Upravoradi toga sukasnijeizbili u prvi plan • Do 2000.godine smoimalirelativnovisokestoperealnograsta GDP, kojesu,baremperspektivno,umanjivalebrigeokovisokogučešćajavnepotrošnje • Kako se međunarodna pomoć smanjivala, a administracija umnožavala i komplicirala, došlo je do specifičnog stanja „izgladnjivanja“ove strukture u odnosu na potrebu za sve većim sredstvima

14. Konačno, pristup finansijskim sredstvima/uvećanim javnim prihodima je praktično omogućen reformom sistema indirektnog oporezivanja • Pa su (spontano) prekomjerno uvećani rashodi, koji su po svojoj prirodi veoma rigidni, skloni uglavnom rastu i veoma teško se reduciraju, a pretežno generiraju ličnu potrošnju • Ovo je posljedica spontanog funkcioniranja • Asimetričniog decentraliziranog fiskalnog mehanizam u BiH (jedinstvenog u svijetu), a u osnovi • Bez adekvatne kontrole i definiranih parametara u obimu potrošnje i • Bez adekvatnih pravila u dizajniranju obima rashoda

15. Ovi rashodi su: • Više nego „progutali“ uvećane javne prihode generirane reformama, • Stvorio se deficit i • Kompromitirala osnova za brži privredni i ukupni društveni rast i razvoj • Dakle, nužno je uvesti odgovarajuća pravila u funkcioniranju fiskalnog mehanizma, koja podvodimo pod jedinstveni naziv: Strategija fiskalne discipline i održivosti (Fiscal Discipline and Sustainability Strategy – FDSS) Kreso S., Lazović-Pita L. (2013)

16. Osnovni elementi FDSS: • Porastplatainaknadazaposlenimisocijalnihprinadležnostiipomoćijednak (odnosno ne možebitivišiod) stopirastanominalnog GDP • Finansijskasredstva,kojasuproizvoduštedaprilikom provođenjaovakouspostavljenjefiskalnepolitike,usmjeravajuse u investicije • Neposredni efekti (u periodu 2006.-2011.godine): • Kodjavnihrashodazaplaćese moglo “uštediti” 1.601 milion KM, a • Kodsocijalnihdavanja 2.831 milion KM

17. Ukupno 4.432 miliona KM - dodatnasredstva u iznosu 1,8 putavećemodstvarnorealiziranihkapitalnih grantova • Ako zazapošljavanjejednogradnikatrebaangažrati 30,000 KM (cca 15,000 Eura), kaodirektniefekatdodatnoginvestiranja ovih sredstava se moglo zaposlitiili bi se sačuvalaradnamjestazaoko 148 hiljadaljudi • Napomena: u zvaničnojstatistici je nezaposlenost u 2011.godini iskazanabrojemod 311 hiljada

18. Umjestozaključka • Postoje velikinedostacifunkcioniranja • Gotovojednodimenzionalnefinansijskeinfrastrukture - bankocentričnogfinansijskogsistema i • Načina na koji se implementira fiskalna politika u BiH • Radi toga sunužnetemeljite, dubinskepromjene u: • programiranjusistemajavnih (prihodai) rashodakojismonazvaliStrategija fiskalne discipline i održivosti (FDSS) • strateškomusmjeravanjuistriktnomkriterijalnomprovjeravanju (javnih) investicija • uvođenjusnažnijekonkurencijeivišegstepenaefikasnosti u upotrebidostupnihfinansijskihsredstava

19. institucionalnojinfrastrukturi u funkcijipodrškerazvojufinansijskogtržišta • produbljivanjuipovećanjulikvidnostiikapacitetafunkcioniranjafinansijskogtržišta • Država je, posebno u ovomtrenutkunašeprivredneidruštvenestvarnosti, nezaobilazani, reklibismo, jedinirespektabilansubjekatiučesniknafinansijskomtržištukojimožesnažnopokrenutinaznačenepromjene

20. Iz ovoga slijedi: • Hitno i prije svega, uspostavljanje funkcioniranja fiskalne politike kao disciplinirane, transparentne i održive – (Fiscal Discipline and Sustainability Strategy –FDSS),safokusomnarazvoj (Razvojna strategija bazirana na domaći resursima) • Država/vlade bi morale snažno podržati male banke sa ciljem pojačavanja konkurencije na finansijskom tržištu (vladini računi, šalteri PTT) • Ustanovljavanje jedinstvene, profesionalno vođene razvojne banke sa respektabilnim finansijskim potencijalom, koja bi mogla da “privlači” razvojna finansijska sredstva, a i da bude sposobna da implementira mjere vladine razvojne, pa i selektivne kreditne politike

21. Hvala na pažnji Sead KRESO E-mail: sead.kreso@efsa.unsa.ba