1 / 50

STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta

STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta Prof . dr. sc. Iris Goldner Lang Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. MOTIVI EUROPSKE INTEGRACIJE. Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži pod kontrolom integriranjem unutar Europe Stvaranje zajedničkog tržišta

amaya-bradshaw
Download Presentation

STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta Prof. dr. sc. Iris Goldner Lang Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

  2. MOTIVI EUROPSKE INTEGRACIJE • Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži pod kontrolom integriranjem unutar Europe • Stvaranje zajedničkog tržišta • Gospodarsko blagostanje • Samostojnost u odnosu na nove svjetske supersile (SAD/SSSR) • Stvaranje demokratskog identiteta Europe i alternative totalitarizmu i nacionalizmu - Koji motivi su ostali isti a koji su promijenjeni, koji ciljevi su ostvareni?

  3. CHURCILLOV GOVOR- ZÜRICH, 1946 • “Prvi korak u ponovnom osnivanju europske obitelji mora biti partnerstvo između Francuske i Njemačke. Samo na taj način Francuska može ponovno preuzeti moralno vodstvo Europe. Nema oživljavanja Europe bez duhovno snažne Francuske i duhovno snažne Njemačke. Struktura Sjedinjenih europskih država, ako će biti solidno i pravilno izgrađena, smanjit će važnost materijalne snage pojedinih država. Manje države bit će jednako vrijedne kao i velike i gradit će svoje dostojanstvo na doprinosima zajedničkom cilju.”

  4. SCHUMANOVA DEKLARACIJA, 1950. GODINA • Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. godine predstavio je prijedlog ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika Francuske i Njemačke što je dovelo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik i čime je stvoren politički okvir za buduću europsku naddržravnu zajednicu - Europsku uniju

  5. OSNIVAČKI UGOVORI 1951. Europska zajednica za ugljen i čelik (ugovor istekao 2002.) 1957. Europska ekonomska zajednica 1957. Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom) 1992. Europska unija(Ugovor iz Maastrichta)

  6. Kako se mijenjaju Osnivački ugovori EU • Međuvladina konferencija - šefovi država i vlada članica EU usuglase i potpišu tekst amandmana • Amandmani stupaju na snagu jedino ako ih ratificiraju sve države članice • Postupak ratifikacije – relevantni Ustavi pojedinih članica

  7. IZMJENE OSNIVAČKIH UGOVORA • Jedinstveni europski akt, 1986. • na snazi 1. srpnja 1987. • Maastricht, 1992. • na snazi 1. studenog 1993. • Amsterdam, 1997. • na snazi 1. svibnja 1999. • Nica, 2001. - na snazi 1. veljače 2003. • Lisabon, 13. prosinca 2007. - na snazi 1. prosinca 2009.

  8. “VALOVI PROŠIRENJA” EU • 1951 Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ) (1957 EEZ i EURATOM) • 1973 Danska, Irska i Velika Britanija • 1981 Grčka • 1986 Portugal i Španjolska • 1995 Austrija, Finska i Švedska • 2004 Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, • 2007 Bugarska i Rumunjska • ?

  9. RAZDOBLJA NAPRETKA I KRIZA • 1950-te – sredine 1960-ih – počeci (EZUČ → napuštanje EOZ-a i EPZ-a → EEZ i Euratom) • Sredina 1960-tih – 1986 – kriza (“Kriza prazne stolice” 1965. → luksemburški kompromis 1966. → Jedinstveni europski akt 1987.) • 1986 – 1993 – uspjeh (Ugovor iz Maastrichta – stvaranje EU) • 1993 – 2005 – širenje i konsolidacija • 2005 – 2009 – ustavna/kriza identiteta (propast Ustavnog ugovora referendumima u Fr. i Nizoz. → Lisabonski ugovor 12.6.2008. odbačen na u Irskoj) • 2009 - … - Lisabonski ugovor na snazi

  10. Ugovor o Ustavu za Europu potpisan je 29. listopada 2004.

  11. Ugovor o Ustavu za Europu odbili su 29. svibnja 2005. francuski građani i 1. lipnja 2005. nizozemski građani

  12. Nakon propasti Ustavnog ugovora • 13. prosinca 2007. usvojen Lisabonski ugovor: • Iz teksta izbačena državotvorna retorika – nestaje zastava, himna, neki nazivi kao Ministar vanjskih poslova ili europski zakon • Sadržaj, iako drugačije raspoređen, uglavnom isti • Vraćena stara tehnika amandmana na amandmane

  13. Ipak, to je omogućilo državama članicama da ratificiraju Lisabonski ugovor bez održavanja referenduma, osim u Irskoj … Rezultat: isti sadržaj u nejasnijem paketu

  14. Irska: 12. lipnja 2008.

  15. IRSKO “ne” • Nije posljedica nepopularnosti EU u Irskoj (Eurobarometer 69, lipanj 2008 – 82% irskih glasača izjavilo je da je Irska imala koristi od članstva u EU) • Što je s funkcioniranjem institucija? – 42% irskih “ne” glasačai 33% “da” glasačasmatralo je da institucije EU neće biti blokirane u radu

  16. OPCIJE 1) Ponovni pregovori Politička volja? Promjena teksta zahtijevala bi nove ratifikacije 2) Odustajanje od promjena 3) Novi irski referendum

  17. RJEŠENJA 1) Dodatne povlastice za Irsku – 76% irskih “ne” glasačai 38% “da” smatralo je da će glas protiv omogućiti irskoj vladi ponovne pregovore o “izuzecima” od primjene Osnivačkih ugovora a) 1 Povjerenik po DČ-i (6% “ne” glasača) Čl. 17(5) EU: “Od 1. studenog 2014, Komisija će se sastojati od broja članova, uključujući Predsjednika i Visokog predstavnika, koji će odgovarati dvije trećine broja država članica, osim ako Europsko vijeće, nastupajući jednoglasno, ne odluči promijeniti ovaj broj.”  Status quo može ići u koristi snage Komisije, ali ne i njene učinkovitosti u odlučivanju

  18. RJEŠENJA b) Irska vojna neutralnost (6%) c) Zaštita poreznog sustava–(6%) d) Istospolni brakovi, abortus, eutanazija (2%) e) Izbjegavanje navale imigranata (1%)

  19. Irska na popravnom ispitu: 2. listopada 2009. 67% ZA

  20. Ugovor o Europskoj uniji Ugovor o Europskoj zajednici Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji Ugovor o funkcioniranju EU Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovorna strukturaNica - Lisabon

  21. EUROPSKA UNIJA DO LISABONA EUROPSKA UNIJA ciljevi, institucije, načela EUROPSKA ZAJEDNICA naddržavna organizacija EZUČ (istekao) EUROATOM ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (CFSP) međudržavni oblici suradnje POLICIJSKA I I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA (PJC) međudržavni oblici suradnje Prostor slobode, sigurnosti i pravde

  22. Europska zajednica slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, poljoprivreda vize, azil, migracije prijevoz tržišno natjecanje, oporezivanje i harmonizacija gospodarska i monetarna politika zapošljavanje zajednička trgovinska politika carinska suradnja socijalna politika, obrazovanje kultura javno zdravlje zaštita potrošača transeuropske mreže industrija gospodarska i društvena povezanost istraživanje i tehnološki razvoj okoliš razvojna suradnja Euratom EUROPSKA ZAJEDNICA (I. stup)

  23. ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (II. stup) • Vanjska politika • suradnja, zajednička stajališta i mjere, očuvanje mira, ljudska prava, demokracija, pomoć državama ne-članicama • Sigurnosna politika • pitanja vezana uz sigurnost EU, razoružanje, financijski aspekti obrane, dugoročno sigurnosni okvir Europe

  24. POLICIJSKA I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA (III. stup) • sprečavanje i suzbijanje rasizma i ksenofobije • sprečavanje i suzbijanje organiziranog i drugog kriminala, osobito terorizma, trgovanja osobama i kaznenih djela protiv djece, nezakonite trgovine drogom i nezakonite trgovine oružjem, korupcije i prijevara

  25. PRAVO EUROPSKE UNIJE • Pravo Europskih zajednica (I. stup) • Pravo II. stupa • Pravo III. stupa

  26. KARAKTERISTIKE PRAVA EUROPSKE ZAJEDNICE • prijenos suverenih prava država članica na Zajednicu • poseban pravni sustav • izravan učinak • nadređenost prava Zajednice

  27. KARAKTERISTIKE PRAVA II. I III. STUPA • Zajedničko djelovanje država članica na međudržavnoj razini • nema prijenosa suverenih prava država članica na EU; države članice i dalje su isključivo odgovorne za politike iz oba stupa • odredbe nemaju izravni učinak • odredbe nisu nadređene nacionalnom pravu • suradnja se samo u određenoj mjeri oslanja na institucije Zajednice

  28. Najvažnije izmjene U Lisabonskom ugovoru • Struktura EU – nestaju stupovi, nestaje EZ • Jasnija vertikalna podjela ovlasti • Institucionalne promjene • Promjene u načinu i instrumentima odlučivanja

  29. EU po Lisabonu Institucije EU ZVSP Područja nadležnosti bivše EZ + PPS II I III

  30. Promjene u strukturi EU • I. i III. stup dosadašnje EU spajaju se i to tako da se III. stup podvrgava nadnacionalnim metodama I. stupa • EZ prestaje postojati kao zasebna pravna osoba (Euratom i dalje postoji) • EU dobiva pravnu osobnost i postaje novi subjekt međunarodnih odnosa

  31. POTREBA INSTITUCIONALNE REFORME • Institucional.nedostaci (Maastricht/Amsterdam/Nica) - Potreba institucionalne reforme radi širenja i produbljivanja EU - Poboljšanje: učinkovitosti postupka odlučivanja, predstavljanja EU prema van, transparentnosti, legitimnosti EU, postizanja ciljeva EU • Nadnacionalna vs. međuvladina/međudržavna metoda - Nadnacionalna metoda Komisija - Međuvladina/međudržavna metodaVijeće

  32. INSTITUCIJE EU • Europski parlament • Vijeće ministara/Vijeće EU • Europska komisija • Sud EU • Revizorski sud • Europsko vijeće (institucija nakon Lisabona) • Ostala tijela: Ekonomski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska središnja banka, Europska investicijska banka • Pomoćna tijela: Europol, Eurojust, agencije, itd.

  33. EUROPSKA KOMISIJA • Uloga: • I stup – isključivo pravo inicijative – pokretač EU integracije • II i III stup – pravo inicijative dijeli s DČ-ama • Kontrola poštivanja prava EZ (“čuvarica Ugovora”) • Predstavlja EU međunar. - pregovorač međunar. sporazuma • 27 Povjerenika izabranih na 5 godina, neovisni • Svaki Povjerenik na čelu jedne ili više Opće uprave

  34. EUROPSKA KOMISIJA NAKON UGOVORA IZ LISABONA • Čl. 17(1) EU: “Komisija će promicati opći interes Unije i poduzimati odgovarajuće inicijative u tu svrhu.” • Što je “opći interes Unije”? Da li je on zajedinčki cilj svih DČ-a? • Glavna institucija koja promiče EU integraciju • Pravo zakonodavne inicijative • Za ostvarenje tih ciljeva, Komisija mora surađivati s EP-om i DČ-ama, ALI: 1) Da li to narušavanje njenu neovisnost 2) Da li bi napuštanje sustava 1 Povjerenika po DČ-i smanjilo moć Komisije i njenog Predsjednika 3) Da li postupanje “u općem interesu Unije” zahtijeva predstavnika svake DČ-e?

  35. PREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE • Važna uloga na unutarnjem i vanjskom planu  Prije Lisabona: bira potpredsjednike i može smijeniti Povjerenike nakon pristanka kolegija  Nakon Lisabona: blago ojačana uloga – ne treba mu pristanak kolegija za imenovanje potpredsjednika i otpuštanje Povjerenika • Konkurentne ovlasti (nakon Lisbona): 1) Predsjednik Europskog vijeća 2) Visoki predstavnik

  36. Predsjednika Europskog vijeća? Predsjednika Europske komisije? Visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku? Koga će Obamazvati? ? ? ?

  37. VIJEĆE MINISTARA • Uloga: središnje tijelo s pravom odlučivanja u EU (zakonodavna funkcija) • Sastav: 1 predstavnik iz svake DČ-e na ministarskoj razini (npr. GAC, Ecofin) • Predsjedništvo: rotiranje svakih 6 mjeseci • Razine odlučivanja: ministarskaCOREPER I i II radneskupine • Glasovanje u Vijeću: • kvalificiranomvećinom 255 od 345+većinadržavačlanica (+ 62% stanovništvakaoblokirajućimehanizam); Lisabon (1.11.2014.) – dvostruka većina: 55% članova (bar 15), 65% stanovništva, barem 4 člana za blokirajuću manjinu • običnomvećinom • jednoglasno

  38. EUROPSKO VIJEĆE • Sastanak na vrhu (“summit”) • Definira razvojne i opće političke smjernice EU • Šefovi država i vlada DČ-a • Sastaje se barem dvaput godišnje (u praksi 4 puta godišnje)

  39. EUROPSKO VIJEĆE NAKON LISABONA • Čl. 15(2) EU: “Europsko vijeće se sastoji od šefova država ili vlada DČ-a zajedno sa svojim Predsjednikom i Predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku sudjelovat će u radu Europskog vijeća.” • Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona: formalno postaje institucija ovlašteno na donošenje pravno obvezujućih odluka

  40. PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA • Nova funkcija (izbor na 2,5 g.)!

  41. PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA • Reakcija na slabosti rotirajućeg depersonaliziranog Predsjedništva Vijeća ministara • Predsjedništvo Vijeća ministara na početku namijenjeno uglavnom za interne potrebe, a tijekom godina mu je porasla moć, posebno u ZVSP • Nakon Lisabona: Predsjednik Europskog vijeća + Predsjedništvo Vijeća • Uloga Predsjednika: vođenje sastanaka Europskog vijeća; osiguranje njegovog funkcioniranja; podnošenje izvješća EP-u, osiguranje vanjskog predstavljanja Unije u području ZVSP “na njegovoj/njezinoj razini i u tom svojstvu”  Da li će Predsjednik Europskog vijeća postati najvažnija funkcija interno i prema van? Da li njegova/njena vanjska uloga konkurira ulozi Visokog predstavnika?

  42. VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU • Ministar vanjskih poslova Unije (Ustavni ugovor) • Amsterdam: Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku (Art.18(3) EU)

  43. VISOKI PREDSTAVNIK • Obveze (čl. 18 EU): 1) Vođenje ZVSP 2) Odgovoran za vanjske odnose u Komisiji 3) Osiguradosljednost vanjskog djelovanja Unije • Uloge: 1) Predsjeda Vijećem za vanjske poslove 2) Potpredsjednik Komisije

  44. PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. VISOKI PREDSTAVNIK • Visoki predstavnik  Potpredsjednik Komisije • Za razliku od ostalih potpredsjednika, ne imenuje ga Predsjednik Komisije, već Europsko vijeće • U slučaju sukoba uloga, prevladava uloga u Vijeću: Art. 9e(4): “U provođenju ovih odgovornosti u Komisiji, i samo za te odgovornosti, Visoki predstavnik će biti vezan postupcima u Komisiji u mjeri u kojoj je to sukladno sa stavcima 2 i 3.” • Napuštanje prethodno samostalne zakon. inicijative Komisije: Čl. 15a EU: “Bilo koja DČ, Visoki predstavnik ili Visoki predstavnik uz potporu Komisije, može uputiti pitanje vezano uz ZVSP Vijeću te mu može podnijeti prijedloge …” Komisija na gubitku

  45. PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA • Verhofstadt (College of Europe, 18.11. 2002.): “Može li jedna osoba izražavati konsenzus Europe kada Europa rijekto postigne konsenzus o gorućim međunarodnim pitanjima?... Predsjednik EU ne čini mi se prikladnim izborom za europsku buduću institucionalnu strukturu.” • Prodi (EP, 5. 12. 2002.): “Takva bi pozicija otvorila rascjep u našoj institucionalnoj strukturi.” • Utjecaj Predsjednika Europskog vijeća ovisit će o pojedincu koji će imati tu funkciju  Komisija na gubitku

  46. Europski parlament • Zakonodavno tijelo EU • 754 zastupnika • Minimum 6, maksimum 96 po državi članici • Izravni izbor svakih 5 godina po nacionalnim kvotama • HR će imati 12 zastupnika

  47. Europski parlament • Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti • Najveća stranka: EPP, slijede S&D; zeleni … • Zastupljeni i euroskeptici (EFD – 32) • Predsjednik: Martin Schulz

  48. SUD EUROPSKE UNIJE • Uloga: • Nadzor primjene prava EU • Tumačenje pravnih odredaba EU • Daljnje oblikovanje pravnog sustava EU • Po jedan sudac iz svake DČ-e izabran na 6 godina uz mogućnost ponovnog imenovanja - Sud - Opći sud - Specijalizirani sudovi • 8 nezavisnih odvjetnika

  49. ZAKLJUČAK • Zašto institucionalne promjene & jesu li one dobre? Ugovor iz Lisabona- institucionalna poboljšanja? 1) Daljnja integracija (produbljenje i proširenje) 2) Učinkovitost postupka odlučivanjaopća učinkovitost 3) Transparentnost & demokracija legitimnost EU 4) Predstavljanje EU  Predsjedni, Visoki predstavnik ili Predsjednik Komisije? • Svaka institucionalna promjena može promijeniti institucionalnu ravnotežu + između DČ-a – u čiju korist? 1) Komisija  nadnacionalni/integracijski interesi 2) Vijeće/DČ-e  međuvladini/nacionalni interesi 3) EP  veća transparentnost i demokracija, ali ne nužno i učinkovitost u postupku odlučivanja

More Related