Političke institucije II.

1. Dr. Anđelko Milardović Političke institucije II. Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike

2. Struktura predavanja • Komparativna politika i vladavina • Politički sustav – određenje pojma • Politički sustav Njemačke • Politički sustav Velike Britanije • Politički sustav Japana • Politički sustav SAD-a • Transnacionalni politički sustav • Politički sustav Europske unije (analiza Ustava)

3. Komparativna politika i vladavinaPrema Hague R., Harrop M, Breslin S. “Komparativna vladavina i politika”, Zagreb: Politička misao, 2001. • Komparativna politika se temelji na izučavanju niza zemalja • Četiri bitne vrline komparativnog pristupa: • Omogućuje spoznaje o zemljama o kojima znamo najmanje; time pomaže i da vlastitu zemlju bolje razumijemo • Omogućuje formuliranje i provjeravanje hipoteza; bez usporedbe ne bi mogli doći do općenitih spoznaja o politici • U komparativnom pristupu dolazi do poopćavanja koja katkad omogućuju prognoziranje • Komparativni pristup unapređuje našu klasifikaciju politike

4. Politički sustav – određenje pojma • Politički sustav je jedan od podsustava društva • Politički sustav je organizirana cjelina političkih djelatnosti i odnosa, političkih organizacija i institucija i političke kulture • Politički sustav se sastoji od institucija, političkih organizacija, interesnih skupina (npr. političke stranke, trgovački savezi, lobiji) i odnosa između institucija i političkih normi i pravila koje određuju njihovo djelovanje (ustav, izborni zakon) • Politički sustav čine članovi društvene organizacije (skupine) koja se nalazi na položaju moći • Politički sustav je sustav koji ima monopol nad legitimnom uporabom sile i legislativom

5. Politički sustav Velike Britanije

6. Opća obilježja • Obilježja britanskog društva su multinacionalnost i multikulturalnost • Veliku Britaniju tvore: • Engleska s 47, 8 milijuna stanovnika i Londonom kao glavnim gradom • Škotska s 5, 1 milijuna i Edinburghom kao glavnim gradom • Wales s 2, 9 milijuna s Cardiffom kao glavnim gradom • Sjeverna Irska s 1, 6 milijuna i Belfastom kao glavnim gradom • Irska se smatra "najstarijom britanskom kolonijom", koja je u tom položaju do približno 1800. godine, kao i Wales, koji je u engleskom posjedu od dvanaestog stoljeća • Škotska se nešto razlikuje jer je nekoliko stoljeća bila neovisna, a kada je stupila u političku unijus Engleskom i Walesom 1707., učinila je to suglasno, a ne prisilnim osvajanjem

7. Politički sustav • Na oblikovanje političkoga sustava Velike Britanije utjecali su društveni raskoli • Raskoli se događaju između središta ili britanske metropole i britanskih regija. • Taj rascjep, kojega politički reprezentiraju regionalističke i nacionalističke stranke, uz vjerski, predstavlja najozbiljniji izvor nestabilnosti političkog sustava

8. Politički sustav i politička kultura: stavovi i vrednote • Politički sustav treba promatrati u okviru političke kulture • U tom smislu britanski sustav je moguće protumačiti kategorijama političke kulture, kao što su: politički stavovi i vrednote. • Građanske slobode su temelj britanske demokracije. • Te slobode su: sloboda govora, održavanja političkih skupova, političkih okupljanja itd. • U britanskoj političkoj kulturi prevladava institucionalni konzervativizam.

9. Politički sustav i politička kultura: stavovi i vrednote • U slučaju institucija to znači njihovu preinaku, a ne ukidanje i osnivanje novih. • Birch taj institucionalni konzervativizamizvodi iz kraljevskog sustava i počela naslijeđivanja. U tomu smislu kaže: "Britanci nemaju pisani ustav i nemaju jedinstvenu teoriju o državi. Oni su naslijedili određeni broj političkih institucija i njihov je poriv da ih usvoje i prilagode, a ne da ih zamijene novima". • Bitna značajka britanske političke kultureje stav građana da ih predstavlja i vodi neka čvrsta stranka i politička osoba • Jedno od obilježja političke kulture je nacionalni identitet Engleza, Škota, Iraca, Velšana

10. “Ustav” i politički sustav • Za razliku od većine zemalja u Europi, koje imaju pisane klasične ustave (rigidne ili čvrste), Velika Britanija nema ustava • U slučaju Velike Britanije može se govoriti o "prilagodljivom“ ustavu • Velika Britanija ima pisana "ustavna pravila i počela“, koji nisu doneseni "posebnom procedurom" u usporedi s čvrstim pisanim ustavima

11. Oblik vladavine i oblik organizacije države • Prema obliku vladavine Velika Britanija je demokratska konstitucionalnaparlamentarna nasljedna monarhija, s kabinetskim vladinim sustavom, na čelu s jakim premijerom • Izraz Kruna znači monarha ili suverena i "egzekutivu, tj.premijera, kabinet, ministre i javnu upravu“, tj. simbolizira izvršnu vlast • Prisutno je načelo "konstitucionalne monarhije“ - Kralj vlada, ali ne donosi pravila ("The Queen reigns, but does not rule.")

12. Oblik vladavine i oblik organizacije države • Sedam je obilježja tog oblika vladavine: • prevlast ili suverenitet Parlamenta • kabinetska vlada • odgovornost kabineta/egzekutive ili vlade Parlamentu • kompetitivni izbori i izborni sustav • dvostranačje i službena oporba • moć središnje uprave u oblikovanju politike (policy making) • graničen nadzor sudstva

13. Oblik vladavine i oblik organizacije države • Po obliku organizacije države, Velika Britanija je unitarna i relativnocentralizirana država. • Strukturu unitarnoga centraliziranog i fragmentiranoga političkog sustava tvori: • središnja vlast • državni departmani: • Škotska- škotski ured • Walles- velški ured • Sjeverna Irska- sjevernoirski ured • intermedijatna tijela • National Health Service • javne korporacije • lokalna vlada • Neobičnost britanskog "ustava" je u "nedostatku ustavne regulative koja osigurava ravnotežu među ovlastima vlade i velikoj moći koju daje stranci s većinom glasova na općim izborima“

14. Vladavina zakona i trodiobena struktura vlasti • Britanski "ustav" je svjetonazorski, vrijednosno i jezično liberalni ustav s "liberalnim jezikom“ • Vlast ima trodiobenu strukturu: • Oblikovanje zakona pripada zakonodavnoj vlasti ili legislaturi • U tvorbi zakona sudjeluju: House of Commons (Donji dom), House of Lords (Gornji dom), uz odobrenje kraljice • Izvršavanje vlasti ili egzekutiva pripada Vladi i premijeru, kabinetu kao "središtu egzekutivne moći" koja je odgovorna Parlamentu • Sudbena vlast pripada sudovima • Britanski ustav počiva na vladavini zakona (The Rule of Law) • Drugo bitno obilježje Ustava i sustava je "supremacija Parlamenta", "suverenitet parlamenta“ • Isključuje se mogućnost utjecaja arbitriranja vlasti

15. Tradicija i političke institucije • Temeljne političke institucije britanskog političkog sustava počivaju na dugoj tradiciji. Institucija kralja i kraljevstva datira još iz doba prije normanskih osvajanja • Parlament središnja demokratska politička institucija i ima bogatu tradiciju koja počinje još u srednjem vijeku. • Britanski je parlamentarizam rezultat političke evolucije, tradicije, a ne revolucije • Prva asocijacija na britanski politički sustavje institucijamonarhije • Monarhija i Parlament su britanski politički simboli, koji počivaju na počelu kontinuiteta • One su pragmatično i mudro stalno reformirane • Do 10 str. Političke stranke??

16. Političke stranke • Prethodnice današnjih političkih stranaka, Konzervativne stranke i Laburističke, u Velikoj Britaniji nalazimo pod nazivima torijevci i vigovci. • Torijevci su bili konzervativci, a vigovci liberali. Vigovci prerastaju u Liberalnu stranku oko 1830., a torijevci su se svrstali uz kralja i nisu zahtijevali smanjivanje njegovih ovlasti • Političke stranke u Velikoj Britaniji dobivaju pravi stranački oblik tek poslije 1867. godine • Bitno obilježje britanskog stranačkog sustava dvostoljetna prevlast dviju najjačih stranaka: Konzervativne i Laburističke. • Bitna značajka britanskog stranačkog sustava je masovnost dviju vodećih političkih stranaka. • Još jedna bitna karakteristika britanskog stranačkog sustava je visokacentralizacija stranačkog života. To, pak, znači minimalni utjecaj mjesnih podružnica na oblikovanje stranačke politike.

17. Političke stranke • Taj stranački sustav rezultat je društvenih raskola i fragmentacije britanskog društva na dva društvena pola: plemstvo ili britansku aristokraciju i radne društvene slojeve. • Iz raskola centar-periferija, zbog unitarnog ustrojstva države, nikle su nacionalne stranke u Škotskoj (Škotska nacionalna stranka) i Walesu (PlaidCymru) • Iz trećeg, religijskog rascjepa u Sjevernoj Irskoj nikle su stranke unionista (Ulsterska unionistička stranka i Demokratska unionistička stranka) te sjevernoirskih nacionalista (Sinn Fein) (Mi sami) • Fundamentalističko krilo sjevernoirskih revolucionarnih nacionalista utemeljilo je Irsku Republikansku Armiju

18. Izbori i izborni sustav • Britanski izborni sustav definira se kao sustav izbora relativnom većinom u izbornim jedinicama (okruzima) s jednim mandatom • Izborni sustav Velike Britanije razvijao se tijekom povijesti, u čijem je središtu bilo pitanje veličine i granice izbornih jedinica (okruga) • Godina 1918. prekretnica je u povijesti britanskog izbornog sustava - te je godine uvedeno opće pravo glasa, koje je utjecalo na oblikovanje stranačkog i izbornog sustava

19. Parlament • Britanski Parlament dijeli se na: • Dom lordova (The House of Lords) • Taj dom ima jednu od najdužih tradicija. • U Domu lordova sjede predstavnici visokog svećenstva (the Lords Spiritual) i predstavnici svjetovne aristokracije: nasljednog plemstva (the Lords Temporal); lordovi koji pomažu zakonodavnom radu Parlamenta (Law Lords) i lordovi i ženidbeno-udajnog podrijetla (Life Peers). • Donji dom (The House of Commons) • Donji dom Parlamenta (Westminster) je političko reprezentativno tijelo u kojem sjedi 651 zastupnik, koje građani biraju na izborima za britanski Parlament. • Parlament dominira nad vladom, ima nadzornu ulogu nad vladom. Prevlast mu priznaju svi akteri političkog sustava

20. Premijer/ Kabinet /Vlada • Britanski sustav vladepočesto se naziva "kabinetskim sustavom" s premijerom na čelu. • Rezultat je postupnog prijelaza kraljeve izvršne vlasti na ministarsko vijeće, što je značilo tranziciju vlasti s jedne osobe na kabinet, na čijem je čelu premijer kao član, čelnik i "prvi među jednakima". • Premijer je prva "politička osoba" vlade sa značajnim autoritetom. • Oblikuje rad vlade, daje smjernice i prvi je čovjek stranke koji ima najveću odgovornost da stranka postigne deklarirane političke ciljeve • Predsjedava radom vlade, upravlja vladom

21. Politički sustav Japana

22. Osnovna obilježja • Japan čine otoci Hokaido, Honshu, Shikoku i Kyushu, na kojima živi 126, 1 milijun stanovnika (337 stanovnika/m2), što predstavlja najkoncentriraniju populaciju na svijetu • U usporedbi s SAD, Njemačkom i Francuskom od 1950-ih ima najdinamičniju populacijsku strukturu, s tendencijom rasta • Japan je relativno homogena nacija-država ili “homogeno društvo” što ne znači da nije “multikulturno društvo” u kojemu žive različite manjinske kulture - Korejanci, Kinezi i doseljenici iz azijsko pacifičkog bazena • Dvije glavne religije u Japanu su šinto i budizam (danas u Japanu živi oko 1, 6 milijuna kršćana)

23. Politički sustav - pristupi • U istraživanju Japana, posebice komparativnoj politici postoji nekoliko pristupa: • Pristup dominantnih struja promatranja. Npr. sa SAD može se usporediti sobzirom na specifični tip liberalne demokracije, slobodno tržište, a s europskim političkim sustavima sobzirom na “ustavnu monarhiju, parlamentarni sustav, višestranačje i sl. • Revizionistička škola mišljenja Ona revidira mišljenje o velikoj sličnosti japanske liberalne demokracije i zapadne.Zbog snažnih tradicionalnih elemenata u političkoj kulturi, klijentelizma i korupcijete autoritarnih crta, Japan je “meka autoritarna država” • Kulturološki pristup Polazi od “kulturnih razlika”. Dominira stav o japanskom društvukao”harmoničnom i beskonfliktnom”. U japanskom sustavu se artikuliraju interesi “obitelji, sela, poduzeća ili nacije više negoli osobni”

24. Politički sustav • U odnosu na Europu Japan je zemlja s relativno kasnom modernizacijom i konstitucionalizmom, kao oblikom vladavine • Japan i japanski politički sustav predstavljaju sintezu japanskog tradicionalizma i zapadnjačkog modernizma, posebice u suvremeno doba • Oblikovanje političkog sustava kroz povijest – 3 faze: • Fazafeudalizma • Feudalizam se u Japanu zadržao skoro do sredine 19.stoljeća.; oslanjao se na budizam, obiteljske klanove, carski dvor. Car (šogun) je imao apsolutni suverenitet. • Za razdoblje feudalizma bitno obilježje sustava bio je izolacionizam • Pod utjecajem zapadnjačke kritike postupno se napuštao koncept “zatvorenog društva”. Japan se 1853. počeo otvarati svijetu ili globalizirati, i to zaključivanjem trgovačkog ugovora s SAD-om, a kasnije i s Rusijom, Britanijom i Nizozemskom

25. Oblikovanje političkog sustava kroz povijest • Faza konstitucionalizma • Pod utjecajem unutarnjih protufeudalnih i modernističkih zbivanja car je morao pristati na reforme političkog sustava. Rezultat demokratskih nastojanja je i prvi japanski ili Meji ustav • Prema tom Ustavu Japan je bio određen kao konstitucionalna monarhijanačelu s”kompetentnom elitom”. Uslijedila je i reforma, tj. politička europeizacija Japana • Karakteristika prvog japanskog Ustava što je ograničavaopodručje djelovanja demokratskih snaga • Pred Drugi svjetski rat politički se sustav militarizirao i pretvarao više u totalitarni sustav, kojega su nazvali “teokratsko-patrijarhalnim konstitucionalizmom” • Faza modernizacije ili parlamentarno demokratskog sustava po uzoru na Zapad. • Nakon Drugog svjetskog rata, politički sustav je pomaknut prema parlamentarnoj demokraciji. • Ta politička modernizacija ilivesternizacija Japana nije uspjela poljuljati tradicionalne strukture u japanskom društvu, koje je bilo izrazito “korporativno”. • Bitno obilježje japanske demokracije između tradicije i modernizacije je “spremnost potčinjavanja autoritarnom vodstvu “ i “prihvaćanju hijerarhijskih statusnih razlika”

26. Drugi japanski Ustav • Današnji politički sustav Japana oslanja se na drugi modernizirani Ustav, donijet 3. studenoga 1946., pod utjecajem američke ustavnopravne političke kulture i pritiska demilitarizacije i demokratizacije • Ustavom iz 1946. postavljeni su temelji azijskom tipu “zapadne parlamentarne demokracije”, sa zajamčenim ljudskim i političkim pravima i slobodama • U usporedbi s prvim ustavom, car je bio sveden na “simboličku funkciju”.

27. Stranački sustav • Razvoj stranačkog sustava u Japanu jedva je usporediv s bilo kojom europskom zemljom. Neki smatraju kako su teška i skoro nemoguća poopćenja • Lipsetova i Rokkanova shema društvenih konflikata, linija raskola na formiranje stranaka teško je primjenjiva na japansko društvo • Prva stranka u Japanu bila je Aikoku Koto (Javnapatriotska stranka) utemeljena 1874.godine • Tek s drugim japanskim Ustavom iz 1946. stranke su dobile značajnu ulogu

28. Stranački sustav • Razvoj japanskog društva kretao se u pravcu političkog pluralizma i društvenih fragmentacija ali je unatoč činjenici postojanja pet stranaka stranački sustav formirao kao sustav s predominantnom strankom(predominantni stranački sustav) u kojoj je jedna stranka dominantna u parlamentu. • U Japanu je to slučaj s LDP (Liberalno demokratska stranka), koja je do 1994. pojedinačno bila najjača u parlamentu • Poslije njezina poraza stranački sustav se počeo fragmentiratii preoblikovati prema stranačkim koalicijama i labavom stranačkom pluralizmu, te je došlo i do reforme izbornog sustava

29. Tipovi i dominantne političke stranke u japanskom političkom sustavu • Liberalno demokratska stranka (LDP) • Nastala je 1955. • Po svjetonazorskom profilu je konzervativna i liberalno demokratska • Oslanja se na tradicionalnu kulturu ističući ulogu moralnih vrijednosti u odgoju japanske mladeži i društvenu ulogu japanske tradicionalne obitelji kao temelja društvaitd. • Demokratska stranka Japana • Utemeljena je 1996. • Stranka je 1997. postala najjačom oporbenom strankom • Po tipu spada u naprednjačke demokratsko-centrističke stranke • Socijaldemokratska stranka • Smatra se najstarijom strankom u Japanu; utemeljena je 1945. • Po tipologiji stranka stranka se može svrstati u socijaldemokratske. • Zastupa humanizam i humanističke vrijednosti, pravdu i jednakost, slobodu i demokraciju., individualizam i suverenitet naroda

30. Tipovi i dominantne političke stranke u japanskom političkom sustavu • Liberalna stranka • Rezultat je fragmentacije unutar New Frontier Party (Shinshin-To)1997. • U tipologiji stranka možemo je svrstati u stranku neokonzervativne provenijencije. • Politička načela su sloboda, otvorenost i pravednost, slobodno i kreativno društvo pojedinaca • Nove stranačke inicijative (NSI) • Utemeljena je 1993. • Prema svjetonazoru stranka je progresivno konzervativna i ekologistička • Njezina počela su konstitucionalizam, borba protiv militarizacije, zaštita okolice, postmaterijalizam ili kvaliteta života • Komunistička partija Japana (KPJ) • Osnovana je 1923.godine, kao “ilegalna politička skupina” • Protiv je hegemonizma, za nacionalni suverenitet, i neutralnost Japana.Na gospodarskom planu partija je kritična spram gospodarske politike i služenja interesima velikih korporacija • Nova stranka čiste vladavine • Tip je progresističko centrističke stranke • Poziva se na narodnjačko centrističku politiku u formuli “za narod i život”

31. Izbori • Japanski izborni sustav je sustav neprenosivog pojedinačnog glasovanja u višestrukim izbornim okruzima • Muškarci su 1925. dobili opće izborno pravo, a žene tek 1947. što je znak patrijarhalne političke kulture

32. Ostala obilježja političkog sustava • Parlament (Diet) • Parlament je po ustavnoj definiciji “najviše tijelo državne vlasti” i “jedino zakonodavno tijelo”. Japanski je parlament dvodomni . Tvore ga donji i gornji dom. • Izvršna vlast (vlada) • Izvršna vlast predstavljena u liku premijera i kabineta • Kabinet tvore ured premjera, ministarstva i agencije .Kao u većini zapadnoeuropskih parlamentarnih monarhija. Kabinet upravlja državnim poslovima, vanjskom politikom • Sudbena vlast i lokalna samouprava • Sudbena vlast pripada sudovima, posebice vrhovnom sudu. Rad sudova temelji se na pravu. Sudbena vlast odvojena je od zakonodavne i izvršne vlasti • Nositelji lokalnesamoupravesu lokalne vlade.Unutardržavna administrativno upravna distribucija moći temelji se na lokalnoj samoupravi, regionalnim autonomijama daleko manjim u usporedbi s onima u SAD ili Kanadi.

33. Politička kultura • Za japansku političku kulturu karakterističan je konsenzus što vodi društvenoj harmoniji, te hijerarhija izvedena iz dobnih i socijalnih uloga koja se strogo poštuje • Još jedna vrjednota japanske kulture je skupna solidarnost i harmonija. U japanskoj kulturi gaje se patronsko-klijentelistički odnosi, zbog kojih revizionisti niječu sličnost japanske demokracije i zapadne • Klijentelizam i sustav međuzavisnosti patrona i klijenta najviše se vidi u sustavu financiranja stranka

34. Politički sustav Njemačke

35. Osnovna obilježja • Njemačko ujedinjenje (3.10.1990.)– koje je postalo moguće ujedinjenjem Europe • Za Njemačku je karakterističan asimetrični politički sustav, koji je posljedica ujedinjenja i konvergencije (nejednaka gospodarska i organizacijska razvijenost i društvene elite) • Po K. Von Beymeu najvažnije obilježje njemačkog sustava je fragmentacija moći

36. Prethodni ustavni oblici vladavine • Ustav Reicha iz 1848. - prvi ustavni oblik; Njemačka kao ustavna monarhija • Ustav Reicha iz 1871. – državni oblik bio je njemački Reich, savezna država i ustavna monarhija • Ustav iz 1918. – Njemačka je bila republika i savezna država • Temeljni zakon iz 1949. – utemeljenje Druge ili Bonske Republike • Po obliku vladavine - demokratska, parlamentarna republika • Po državnom obliku - savezna država • Državni poglavar je savezni predsjednik • Nositelj zakonodavne vlasti – Savezni parlament (Bundestag), izvršne – vlada, a sudbene – Savezni ustavni sud

37. Postulati političkog sustava • Pravno-državni – vlast se temelji na zakonima i vladavini prava, na jednakosti pred zakonima • Demokratski – sva vlast proizlazi iz naroda; putem izbora narod bira svoju političku reprezentaciju u parlamentu • Socijalno-državni – dužnost države da skrbi o građanima i tako potvrđuje počelo socijalne državnosti • Federalizam – određenje Njemačke kao složene savezne države

38. Politička kultura • Njemačka je u 20. st., posebice poslije poraza nacionalsocijalističkog režima i utemeljenja dvije Njemačke, imala problema s identitetom • Tipologija nacionalnih identiteta (prema R. Lepsiusu): • Narodna nacija (pretpolitički karakter nacionalnog identiteta) • Klasna nacija (slučaj bivšeg DDR-a) • Kulturnu naciju (identitet izveden iz ‘kulturnih zajedničkih poveznica, istoznačnica’) • Državljansku naciju (identitet izveden temeljem ‘individualno državljanskih jednakopravnosti’) • Neki autori govore o dvije paralelne političke kulture, proizašle iz dva politička sustava

39. Izbori i izborni sustavi • U Njemačkoj je na snazi razmjerni izborni sustav • Klaus von Beyme: ‘djelomično personalizirani razmjerni izborni sustav’ • Prohibitivna klauzula – 5% • Za preračunavanje glasova koristio se D’Hondtov sustav, a od 1985. Hare/Niermayerov

40. Političke stranke i stranački sustavi • Višestranački sustav • Stranački sustav ima tendenciju koncentracije – iako ima stotine stranaka, vodećih je nekoliko (CDU/CSU, SPD, FDP, Zeleni, PDS) • U oblikovanju stranačkog sustava u Njemačkoj značajnu su ulogu imale crte sukoba: • protestantizam vs. katolicizma • nacionalizam vs. legitimističkih skupina • radnička klasa vs. nadmoćne građanske skupine • poljodjelci vs. industrijskog društva • prognanici vs. domaćeg stanovništva • Njemački stranački sustav se počeo oblikovati između 1815. i 1848.

41. Političke stranke i stranački sustavi • Tijekom 20. st. četiri velike promjene stranačkih sustava • Slom monarhije i uspostava prve demokratske republike • Nasilna promjena višestranačkog u jednostranački sustav (od 1933. do 1945.) • Ponovna demokratizacija nakon 1945., uvođenje višestranačja • Ujedinjenje Njemačke, prijelaz iz jednopartijskog u višestranački sustav • Beyme upozorava na poslijeratni proces koncentracije ljevice, stranaka kršćanskog usmjerenja, stranaka s regionalnim pretenzijama, agrarnih stranaka i ekstremističkih stranaka

42. Političke stranke i stranački sustavi • Beyme napominje da je bitan problem ‘etatizacija’ i ‘državno financiranje stranaka’; stranke ostaju čvrsto vezane uz državnu sferu • Demokratizacija stranaka – unutrašnje organizacijsko stranačko počelo mora biti demokratsko • Stvaranje stranačkih frakcija – putem unutarstranačke polarizacije poništava se dio demokratizacije

43. Interesne skupine • Interesno udruživanje u Njemačkoj datira od 1871. • Često su bile osnivane na inicijativu države ili s državnom potporom kako bi mogle biti sugovornici na razini društva • Do 1990 – u Bundestagu je bilo registriranih oko 1500 udruga koje su se bavile politikom ili bile povezane s političkim donošenjem odluka • Korporativizam - država se pojavljuje kao posrednik među suprotstavljenim interesima; o korporativizmu se radi samo tamo gdje interesne skupine dospijevaju u trajni sukob, tako da država mora intervenirati kao posrednik

44. Parlament/parlamentarizam • Demokratski postulat njemačkoga političkog sustava izražen je u parlamentarizmu • Parlamentarizam se određuje kao ‘sustav dvojne vlasti (zakonodavne i izvršne) ili sustav vlasti s osloncem na parlament’; vlada se izvodi iz parlamenta • Predsjednik vlade, kancelar – ovisi o povjerenju parlamenta • Uloge parlamenta (Bundestaga): • Izborna • Zakonodavna • Novačenje izvršne vlasti • Artikulacijska • Priopćajna • Kontrolna

45. Vlada i uprava • Vlada je shvaćena kao ‘kolegij’ ili kabinet koji se sastoji od ministara i kancelara • Radi se o parlamentarnoj ili kabinetskoj vladi • Kancelar je ‘prvi među jednakima’ i ima čak veću moć od predsjednika; on je glavni vladin poslovođa i daje smjernice za rad vlade, a predsjednik je više reprezentativna figura • U njemačkom političkom sustavu predsjednik se ne bira na predsjedničkim izborima, već ga bira Savezna skupština prema razmjernom izbornom pravu

46. Federalizam • Federalistički sustav suvremene Njemačke oslanja se na ‘staru njemačku tradiciju’ • 1871. stvorena je prva monarhističko-hegemonijalna savezna država pod pruskom hegemonijom • Današnji federalizam je tip kooperacijskog federalizma • Savezno vijeće obuhvaća različite interese njemačkih zemalja i regija • Odnos saveza (Bund) i federalnih jedinica (Länder) određen je poslovnikom Savezne vlade

47. Savezni ustavni sud • Ova institucija je stvorena radi brge za pravnu državu • Nadzire jesu li zakoni u materijalnom smislu u skladu s načelima pravne države • Nastoji izmirivati sporove između savezne države i pokrajina • Pojavljuje se kao čuvar ustava • Funkcije ustavnog suda: • Nadzire zakonodavca, vlasti i sudove • Očituje se u upravnim sporovima između državnih organa • Odlučuje o zabrani rada stranaka u slučaju njihova ekstremističkog djelovanja

48. Politički sustav SAD-a

49. Ustav • Središnji instrument američkog državnog ustrojstva i vrhovni zakon države • Najstariji pisani ustav, uzor mnogim drugim ustavima diljem svijeta • Nacrt Ustava je nastao 1787. – Statut o konfederaciji; uspostavljena prva savezna uprava • Nakon revidiranja novi Ustav je prihvaćen 4. ožujka 1789. • Primarni cilj Ustava bio je stvaranje snažne izborne vlasti, koja je izravno odgovorna volji naroda • Uspostavljena je snažna središnja ili savezna vlast sa širokim ovlastima za reguliranje odnosa među pojedinačnim državama i isključivom nadležnošću u područjima vanjskih poslova i obrane

50. Ustav • Trajna zadaća Ustava i državnog ustrojstva koje je on stvorio je bila da poveže sve suprotne interese, da izgradi zajedničke osnove i istovremeno zaštiti osnovna prava svih ljudi • Osnovno obilježje Ustava SAD-a je fleksibilnost; od ratifikacije dodano je 26 amandmana • Najviše ovlasti prema Ustavu ima američki narod, koji može izmijeniti osnovni zakon, ako to želi, preko izabranih državnih dužnosnika