1 / 23

Klara Šimić i Anita Subotić, 5. a

PADEŽI. Klara Šimić i Anita Subotić, 5. a. SKLONIDBA.

arch
Download Presentation

Klara Šimić i Anita Subotić, 5. a

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PADEŽI Klara Šimić i Anita Subotić, 5. a

  2. SKLONIDBA • Sklonidba je promjena imenskih riječi po padežima. Sklonidbu još nazivamo i sklanjanje ili deklinacija. Ovisno o službi i odnosu s drugim riječima u rečenici imenica može biti u različitim oblicima. U hrvatskom jeziku ima 7 padeža. Prijedlog izravno utječe na oblik imenice. Imenice se sklanjaju u svim trima rodovima i u jednini i množini. Padeže možemo prepoznati po padežnim pitanjima, službi i značenju u rečenici.

  3. UPOZNAJMO PADEŽE NOMINATIV TKO ili ŠTO je to? GENITIV KOGA ili ČEGA nema? DATIV KOMU ili ČEMU prilazim? AKUZATIV KOGA ili ŠTO volim? VOKATIV OJ, …! (usklik) LOKATIV O KOMU ilI O ČEMU govorim? INSTRUMENTAL S KIM se ili ČIME igram?

  4. GLASOVNE PROMJENE • Sibilarizacija – glasovna promjena u kojoj se suglasnici k, g, h ispred otvornika i pretvaraju u sibilante c, z, s. • Nepostojano a – otvornik a koji dolazi u samo nekim oblicima iste riječi. • Kraćenje ije u je – glasovna promjena kada je u jednini ije, a u množini je. Kraćenje još zovemo i smijenjivanje. • Palatalizacija – glasovna promjena u kojo se suglasnici k, g, h i ponekad c ispred otvornika e pretvaraju u palatale č, ž, š ili ostala slova koja imaju kvačicu ili točku, ali pazi to nije i. • Jotacija – glasovna promjena stapanja dva zatvornika od kojih je jedan obavezno j u novi zatvornik.

  5. NOMINATIV • Nominativ je padež imenovanja i u rečenici je najčešće subjekt ili dio imenskog predikata. Nominativ nikada ne ovisi o prijedlogu. Kod nominativa se događaju neke glasovne promjene: sibilarizacija, nepostojano a i kraćenje ije u je.

  6. PRIMJERI • Tavanje izgledao… • Stajali su štednjaci i peći… • …djeca nisu mogla ni sanjati. • Bilo je tu more predmeta… • Momak – momci • Cvijet – cvjetovi • Oblik - oblici

  7. GENITIV • Genitiv je padež koji izriče građu, pripadnost i djelomičnost. Kada izriče građu genitiv je s prijedlogom od. Jedini je padež koji je u subjektnom i predikatnom skupu. Razlikuje se od akuzativa jer akuzativ izriče cjelinu, a genitiv djelomičnost.

  8. PRIMJERI • Neće nedostajati ni srebra ni zlata. • Uvijek su otvorena vrata škole. • Podići ću dvor od blata. • Brodove sam bacio iz lavora. • Daj mi malo čokolade.

  9. DATIV • Dativ je padež koji je jako sličan lokativu. Dio je predikatnog skupa i padež je bez prijedloga. Kada dolazi s prijedlozima onda su to k, ka, nasuprot, unatoč, usprkos. Dativom izričemo cilj i namjenu glagolske radnje.

  10. PRIMJERI • On se vraćao sjećanjima na majku. • Na vrhovima brda zaboravio sam kamen. • Pokušavao sam objasniti majci. • U svijetu svim se pričama nalazi kraj.

  11. AKUZATIV • Akuzativ je najčešće predmet glagolske radnje. Akuzativ je u rečenici dopuna predikatu. Pazite da ga ne pomiješamo s genitivom jer genitiv izriče djelomičnost.

  12. PRIMJERI • Maja je dugo guralaključ. • Prestrašeno je gledala mamu. • Suze su joj navrle na oči. • Otvorila je vrata na lupanje. • Spustila je ruke niz tijelo.

  13. VOKATIV • Vokativ nema padežna pitanja i samostalan je padež jer je uvijek s usklikomVokativ izriče dozivanje, poticanje, iskazivanje osjećaja i obraćanje sugovorniku. Nezavisan je padež. U rečenici se uvijek odvaja zarezom, a kada je samostalan uskličnikom..

  14. PRIMJERI • Samo predloži, moj mudračestari! • Generale! • Maja, poslušaj me! • Bako, gdje si? • Tata, stigao sam!

  15. LOKATIV • Lokativ je sličan padež dativu i dodatak predikatu. U rečenici je uvijek s jednim od 6 prijedloga, a to su na, o, po, pri, prema, u. Lokativ izriče mjesto i ponekad vrijeme glagolske radnje.

  16. PRIMJERI • Govorit ću im o vratima. • U priči mjesto je imalo čarobnu moć. • Pri timriječima ja bih zaspao. • Putnici na putu otkriju novu zemlju.

  17. INSTRUMENTAL • Instrumental je padež društva s prijedlogom i sredstva bez prijedloga. U rečenici je dodatak predikatu i ima glasovnu promjenu jotaciju. Instrumental u rečenici možemo prepoznati i po nastavcima om i em.

  18. PRIMJERI • Osmijehom je dočekivao prijatelje. • Jutro mi je u parku najljepše. • Među pticama bi došlo do pometnje. • Guske sijenom hrani.

  19. SKLONIDBA PRIDJEVA • Pridjevi su sklonidbene riječi i slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu. Postoje određeni i neodređeni pridjevi. Određeni pridjev ima pitanje koji i ima duži nastavak, a neodređeni ima pitanje kakav i kraći nastavak. Neodređeni se sklanja kao imenica, a određeni po posebnoj pridjevnoj sklonidbi.

  20. STUPNJEVANJE PRIDJEVA • Stupnjevanje ili komparacija je promjena pridjeva do koje dolazi uspoređivanjem osobine koju izriču. Postoje tri stupnja: 1. stupanj ili pozitiv, 2. stupanj ili komparativ i 3. stupanj ili superlativ.

  21. PRIMJERI • Vlažan, vlažniji, najvlažniji. • Bogat, bogatiji, najbogatiji. • Brz, brži, najbrži. • Žut, žući, najžući.

  22. SKLONIDBA BROJEVA • Svi redni brojevi sklanjaju se kao određeni pridjev. Imamo redne i glavne brojeve. Redni izriču mjesto u poretku, a glavni količinu. Redni brojevi sklanjaju se svi, a glavni samo 1, 2, 3 i 4 i svi brojevi koji završavaju tim brojevima.

  23. KRAJ

More Related