radna skupina Vlade RH osnovana početkom 2006. godine

NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge: iskustva u izradi i praćenju provedbe strateškog dokumenta

ZAŠTO JE VAŽNO IMATI STRATEŠKI DOKUMENT O STVARANJU POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA? Važno je postići i imati konsenzus organizacija civilnog društva i tijela državne uprave o ciljevima koje država želi postići u sferi razvoja civilnoga društva, suradnje civilnog, javnog i privatnog sektora te građana u zajedničkom radu za opće dobro u narednom (petogodišnjom) razdoblju

PRVI POKUŠAJ IZRADE NACIONALNE STRATEGIJE STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA 2005. GODINE • najavljena u nacrtu Programa suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora 2001. godine • prvu inicijativu potaknuo Savjet za razvoj civilnoga društva 2002. g • prvi nacrt izradio tim stručnjaka, provedena javna predstavljanja, ali bez aktivnog sudjelovanja OCD-a u definiranju mjera

IZRADA NACIONALNE STRATEGIJE STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA I OPERATIVNOG PLANA PROVEDBE 2006. GODINE • radna skupina Vlade RH osnovana početkom 2006. godine • u rad na nacrtu strategije uključeni predstavnici OCD-a, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave, akademske zajednice i poslovnog sektora • preko 1.000 osoba dalo svoj doprinos konačnom sadržaju Strategije kroz javne rasprave • Operativni plan provedbe usvojen početkom 2007. • Ured za udruge koordinator provedbe mjera Operativnog plana • godišnja izvješća o provedbi Operativnog plana

NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA 2006. – 2011. • osnovne smjernice za unaprjeđenje postojećegi stvaranje novog pravnog, financijskogi institucionalnog sustavapotpore razvoju civilnoga društva • vrijednosno utemeljenjeodnosa države i civilnoga društva • osnovni preduvjet za daljnji razvoj: • socijalna kohezija • sudionička demokracija • filantropija i volonterstvo • obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava • unaprjeđivanje zakonskog, financijskog, poreznog i institucionalnog okvira za potporu razvoju civilnoga društva

CILJ NACIONALNE STRATEGIJE Stvoriti uvjeteza razvoj zajednice u kojoj građani i organizacije civilnoga društva u sinergiji s drugim sektorima, aktivno, ravnopravno i odgovorno na načelima održivog razvoja i djelovanja za opće dobro, sudjeluju u ostvarivanju društva blagostanja i jednakih prilika za sve

NAJVAŽNIJA POSTIGNUĆA I IZAZOVI POSTIGNUĆA: • izgradnja institucionalnog i normativnog okvira za potporu razvoju civilnoga društva • izgradnja sustava financiranja iz javnih izvora • donošenje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata IZAZOVI: • socijalno poduzetništvo

NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA 2012. – 2016. • na početku - široka rasprava o dosezima javne politike putem inovativne metode savjetovanja (metoda otvorenog prostora - Openspace) • inicijalni radni sastanak • Analiza dionika • Izgled strateškog dokumenta • Evaluacija provedbe prethodnog strateškog dokumenta • javna rasprava o polazišnim osnovama za izradu strateškog dokumenta • struktura i sadržaj strateškog dokumenta • hodogram aktivnosti • metodologija rada

AKTERI U IZRADI I PROVEDBI NACIONALNE STRATEGIJE • politička razina – odlučivanje o strateškom dokumentu i usvajanje izvještaja o provedbi (Vlada RH) • operativna i administrativna razina – priprema, provedba i praćenje provedbe strateškog dokumenta • načelo podijeljene odgovornosti i zajedničke vizije svih dionika: • tijela državne uprave, Vladini uredi • javne institucije (Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i dr.) • jedinice lokalne samouprave (putem svojih udruga) • akademska zajednica • OCD-i (putem Savjeta za razvoj civilnoga društva i neposredno)

ULOGA SAVJETOVANJA U POSTUPKU IZRADE NACIONALNE STRATEGIJE Kombinacija metoda savjetovanja kvalitetniji dokument • Metoda otvorenog prostora (openspace) • Javna rasprava/sastanak • Radne skupine/podskupine • Internetsko savjetovanje • Društvene mreže

TEMELJNA OBILJEŽJA NACIONALNE STRATEGIJE KOJA JE REZULTAT PROCESA PARTICIPATIVNOG STRATEŠKOG PLANIRANJA  cilj strateškog dokumenta: „stvoriti uvjete za razvoj zajednice u kojoj građani i organizacije civilnoga društva u sinergiji s drugim sektorima, aktivno, ravnopravno i odgovorno, u skladu s načelima održivog razvoja i djelovanja za opće dobro, sudjeluju u ostvarivanju društva blagostanja i jednakih mogućnosti za sve”  vizija: „Koncept zajedništva i suradnje državne vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposredna interesa za opće dobro među temeljnim je obilježjima suvremene države koja služi svojim građanima.“  misija: „stalan rad na preispitivanju i širenju prostora za razvoj civilnoga društva kao i suradnje među sektorima u društvu: javnom, profitnom i neprofitnom; pritom država treba raditi na jačanju svoje uloge medijatora i partnera u društvenim i ekonomskim promjenama”

STRUKTURA NACIONALNE STRATEGIJE STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA OD 2012. – 2016.  Vrijednosno utemeljenje odnosa države i civilnoga društva  Kratki pregled razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj i ocjena stanja u pojedinom području  četiri skupine strateških ciljeva: • Institucionalna potpora razvoju civilnoga društva • Civilno društvo i sudionička demokracija • Osnaživanje uloge organizacija civilnoga društva za društveno-ekonomski razvoj • Pružanje socijalnih usluga od strane OCD—ova • Socijalne inovacije i razvoj socijalnog poduzetništva • Djelovanje i daljnji razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu

STRUKTURA NACIONALNE STRATEGIJE STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA OD 2012. – 2016.  ustrateškom dokumentu ima ukupno: • 26 ciljeva (prioriteta) • 27 mjera • 91 provedbena aktivnost • 251 pokazatelj provedbe (indikator)  uz svaku provedbenu aktivnost definiran je: • nositelj, sunositelj i suradnici u provedbi • vrijeme provedbe ili rok za početak provedbe • potrebna sredstva • pokazatelji provedbe

STRUKTURA NACIONALNE STRATEGIJE STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA OD 2012. – 2016.  Pojmovnik Strateški dokument sadrži i pojašnjenje 30-tak pojmova koji se često koriste, kako bi se omogućilo lakše čitanje i onima kojima „terminologija civilnoga društva“ još uvijek nije „u uhu“  Evaluacija prethodnog strateškog dokumenta U prilogu je sažeti pregled vrednovanja provedbe Operativnog plana Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u razdoblju 2006. - 2011.

POVEZIVANJE NACIONALNE STRATEGIJE S PRORAČUNSKIM PLANIRANJEM • sredstva za provedbu Nacionalne strategije planirana na razini pojedinih nositelja • većinu mjera odnosno aktivnosti moguće provesti u okviru redovitih sredstava za funkcioniranje pojedinog tijela • nema jasne povezniceizmeđu Nacionalne strategije kao strateškog dokumenta i proračuna svih tijela državne uprave koja participiraju kao nositelji (ili sunositelji) pojedinih mjera i aktivnosti (odnosno državnog proračuna u cjelini)

PRAĆENJE PROVEDBE STRATEŠKOG DOKUMENTA Vladin Ured za udruge prati i koordinira provedbu mjera i aktivnosti putem posebne internetske platforme: http://strategija.uzuvrh.hr/ Praćenje provedbe svih aktivnosti u realnom vremenu omogućeno svim tijelima državne uprave, organizacijama civilnoga društva i svima zainteresiranima

PORUKA ZA KRAJ Aktivno i snažno civilno društvo ključno je za održivost svih reformi koje se provode u procesu pristupanja Europskoj uniji te općenito kao jedan od temelja suvremene države koja služi svojim građanima

www.uzuvrh.hr

radna skupina Vlade RH osnovana početkom 2006. godine