KEMIJSKI ELEMENTI LJUDSKOG TIJELA

1. KEMIJSKI ELEMENTI LJUDSKOG TIJELA

2. Ljudski je organizam složene građe. Sve njegove osobine potječu od stanica, a njihove od molekula i atoma. Najvažniji elementi u našim stanicama su: kisik (O), vodik(H), ugljik(C), dušik(N), kalcij(Ca), kalij(K), fosfor(P), magnezij(Mg), željezo(Fe), natrij(Na) i kalij(K).

3. UGLJIK • Ugljik je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol C, atomski (redni) broj mu je 6 , a atomska masa mu iznosi 12,011. C

4. ALOTROPSKE MODIFIKACIJE UGLJIKA GRAFIT DIJAMANT

5. SVOJSTVA UGLJIKAUgljik je najvažniji element za život na Zemlji.Izgrađuje spiralnu okosnicu DNA, izgrađuje steroide i proteine, on tvori grafit i dijamant. U prirodi se nalazi u mnogim spojevima kao što su ugljikov dioksid, mramor i šećeri.

6. UPORABA UGLJIKAUgljik se upotrebljava za izradu elektroda, dobivanje ostalih ugljikovih spojeva koji se koriste kao sredstva u aparatima za gašenje požara, za proizvodnju pjenušavih pića, za stvaranje umjetne magle na rok koncertima, ..

7. VAŽNOST UGLJIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAMLjudskomorganizmu je zanjegovonormalnofunkcioniranjeneophodančitavspektarnezasićenihmasnihkiselina, jersu one same sastavnidioorganizma (membrane stanica, raznihormoniienzimi). Najvećidio tog mnoštvapotrebnihnezasićenihmasnihkiselinastvaraorganizamsam, alisu mu za to potrebnesirovine. Te sirovinesuzapravoesencijalnemasnekiseline, koje je neophodnounositi u organizamizvanaputemhraneibezkojihnijemogućživot. Ljudskomorganizmusupotrebnesamodvijeesencijalnemasnekiseline: linolnamasnakiselina (LA) izskupine omega-6 masnihkiselinaialfalinolenskamasnakiselina (ALA) izskupine omega-3 masnihkiselina.U ljudskomorganizmunalazimo tri skupinehormona: endokrine, parakrineiautokrine hormone. Parakrinihormoni (eikozanoidi) predstvaljajuskupinuhormona, kojaimaizuzetnosnažnodjelovanjenačitavofunkcioniranjeorganizmačovjeka a izgrađeni su od ugljika.

8. VODIK • Vodik je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol H, atomski (redni) broj mu je 1, a atomska masa mu iznosi 1,00794. H

9. SVOJSTVA VODIKAPri standardnom tlaku i temperaturi, vodik je plin bez boje, mirisa i okusa, 14.4 puta lakši od zraka. Neotrovan je i nije zagušljiv. Slabo je topljiv u polarnim, a bolje u nepolarnim otapalima.Ohlađen na temperaturu vrelišta, kondenzira se u bezbojnu tekućinu koja je najlakša od svih tekućina. Daljnjim odvođenjem topline skrućuje se u prozirnu krutinu heksagonske kristalne strukture.Zapaljen na zraku pri 560 °C, izgara gotovo nevidljivim plamenom u vodu.

10. UPORABA VODIKAKoristi u proizvodnji fosilnih goriva (hidrokrakiranje – povećanje kvalitete goriva) i za dobivanje amonijaka, u proizvodnji umjetnih goriva. U metalurgiji nije baš poželjan, jer mnoge metale čini lomljivim i krtim, pa stvara poteškoće u izgradnji cjevovoda i metalnih spremnika.

11. VAŽNOST VODIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAM S obzirom da ljudski organizam izgrađuje oko 60-70 % vode , vodik je kemijski element koji je važan dio molekule vode u ljudskom organizmu.

12. KISIK • Kisik je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol O, atomski broj mu je 8, a atomska masa mu iznosi 15,9994 jednostavnije 16,00. O

13. SVOJSTVA KISIKAKisik je na sobnoj temperaturi plin. Javlja se u molekularnom obliku kao spoj dva atoma kisika (molekula se obilježava s O2) i kao spoj tri atoma kisika, (molekula se obilježava s O3). Molekula O3 naziva se ozon- ključni dio Zemljine atmosfere. Molekula kisika O2 Ozon O3

14. Kao elementarna tvar kisik je jedan od glavnih sastojaka zraka – volumni udio kisika u zraku je 21%. Na sobnoj temperaturi je bezbojan plin, bez mirisa i okusa. Teži je od zraka, ne gori, ali podržava gorenje, otapa se u vodi te je kemijski vrlo aktivan. Nužan je za održavanje i razvoj gotovo svih živih organizama. Kratkotrajno udisanje čistog kisika nije štetno, ali duže udisanje šteti organizmu.

15. UPORABA KISIKA Određene količine kisika pohranjene u napravama za disanje upotrebljavaju piloti, ronioci, vatrogasci, ali i bolesnici s teškoćama pri disanju. Rabi se i u raznim granama industrije, primjerice čelika i stakla, kao i pri rezanju i zavarivanju metala, te kao raketno gorivo u smjesi s vodikom. Tijekom 6 i pol minuta nakon lansiranja, raketni motor Space Shuttlea potroši više od 500 tisuća litara tekućeg kisika, koji izgara s tekućim vodikom.

16. VAŽNOST KISIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAMProcesprimanjaiiskorištavanjakisikarazličit je zapojedineorganizme, a ovisi o stupnjunjihovograzvoja. U čovjeka se apsorpcijakisikavrši u plućimakoji se putemkrviprenosi u pojedineorgane. Postojitzv. vanjskodisanjekojim se vršiizmjenakisikaiugljikdioksidaizmeđuatmosfereipluća, dok je tzv. staničnodisanjeoksidativniproces u stanicama u kojima se oslobađaenergija. Glavninosačkisikakrvlju je hemoglobin. Ljudskiorganizam se neprestanoputemkrvotokamoraopskrbljivatikisikom ,jer u tijelu ne postojinitinajmanjarezervakisika.Manjakkisika u krvizove se hipoksemija, a njuuzrokujehipoksijailimanjakkisika u plućima . Hipoksijastanicaitkivauzrokujeopćuslabostorganizma, bolove u mišićima, depresiju, vrtoglavicu, razdražljivost, umor, gubitakpamćenja, smanjenuotpornostpremainfekcijama, pojačanolučenježelučanekiseline. Trajnahipoksijamožeuzrokovatioštećenjetkivaiorgana, a ovisno o intenzitetuikroničneireverzibilnepromjenenekihorganaposebicepluća, srca, mozgaikrvnihžila. Hipoksemijamožeuzrokovatidegenerativnepromjenekoštano-mišićnogsustava.Kisik je primarniizvorenergije u ljudskomorganizmu. On blokiraslobodneštetneradikale, neutraliziraokolišnetoksine I uništavaanaerobnebakterije, parazite, viruse.Nedostatakkisika u organizmumože se nadoknaditipomoćuaparatazaoksigenaciju.

17. ŽELJEZO • Željezo je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol Fe, atomski broj mu je 26, a atomska masa mu iznosi 55,85 . Fe

18. SVOJSTVA ŽELJEZAČisto željezo je sjajan, srebrnast, mekan metal koji veoma lako podleže koroziji. Vjekovima se koristi u obliku legura kao što su čelik, legure sa manganom, hromom, molibdenom, vanadijumom i mnogim drugim elementima.

19. VAŽNOST ŽELJEZA ZA LJUDSKI ORGANIZAM Željezo je neophodno za očuvanje zdravlja. Atom željeza se nalazi u mnogim enzimima: hemoglobinu, mioglobinu ... Potrebe za željezom se razlikuju u zavisnosti od starosti, težine, spola, zdravlja minimalne količine koje je potrebno dnevno unijeti kreću se u širokim okvirima. Kod odraslih osoba od 10 miligrama dnevno do 20 kod žena, dok je za vrijeme dojenja potrebno 30. Iako čovjekov organizam ima solidne mehanizme za regulaciju količine željeza, u nekim situacijama može doći do oboljenja hemohromatoze. To oboljenje se javlja uslijed prevelike doze željeza u organizmu. Velike količine željeza (II) su otrovne. Soli željeza (III) su bezopasne, zato što ih organizam ne apsorbira.

20. Željezo je jedanodnajvažnijihbiogenihelemenata u organizmu. Osnovnaulogaželjeza je dotokkisikaživojstanici u organizmu. Željezo je važnakomponentahemoglobina, proteinakojiprenosikisikizpluća u radnemišiće. Akonematedovoljnoželjezabrže se umarate.Smatra se da20-30 % svihženaimamanjakželjeza. Uzrocinedostatkaželjezamogubitineodgovarajućaprehrana, ometanaapsorpcija, gubitakkrvi, dječjiuzrast, adolescencija, reproduktivnorazdoblje u žena, trudnoća.Simptominedostatkasu : umor, kratkoćadaha, smanjenefizičkemogućnosti, smanjenaotpornostorganizma.Prirodniizvori:Jetrica, tuna, crvenomeso, oštrige, soja, bundeva, zob, grašak, kvasac, smokva.PreporučenednevnekoličineŽene-15 mg, muškarci -10 mg

21. Pravilna koncentracija željeza u krvi: • srednja vrijednost • muškarci 21,8 mikro mol po litru, 120 mikro grama po decilitru • žene 18,5 mikro mol po litru, 100 mikro grama po decilitru • minimalne i maksimalne koncentracije: • muškarci 17,7 - 35,9 mikro mol po litru, 90 - 200 mikro grama po decilitru • žene 11,1 - 30,1 mikro mol po litru, 60 - 170 mikro grama po decilitru

22. NATRIJ • Natrij je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol Na, atomski broj mu je 11 , a atomska masa mu iznosi 22,99. • Natrij je najrašireniji alkalijski metal. U Zemljinoj kori, po raširenosti natrij je među elementima na šestom mjestu; osobito su njime bogate eruptivne stijene i morska voda. U prirodi je natrij vrlo raširen, a nalazi se samo u obliku spojeva. Prijeko je potreban sastojak živih organizama.

23. SVOJSTVA NATRIJANatrij, kemijski element iz grupe alkalijskih metala. Vrlo mekan, srebrnobijeli metal modrikasta sjaja poput olova, tali se kod 98°C; na vlažnom zraku se brzo prevlači slojem hidroksida zbog čega ga se čuva pod petrolejem ili parafinskim uljem. Komadić natrija bačen u vodu burno reagira stvarajući natrij-hidroksid i oslobađajući vodik. Zagrijan, na zraku izgara i daje intenzivno žut plamen, pri čemu nastaje peroksid, Na2O2.

24. UPORABA NATRIJAElementarni natrij služi poglavito (oko 80%) za proizvodnju tetraetilolova, zatim natrij-peroksida, cijanida i amida, u organokemijskoj industriji za redukciju, kao katalizator za polimerizaciju, za kondenzacije i sl., kao sastojak nekih legura, kao prenosilac topline u nuklearnim termoelektranama, za natrijske lampe, kao sredstvo za hlađenje na visokim temperaturama i dr., ulazi u sastav soli (natrijevog klorida).

25. Promet i ravnoteža natrija u organizmuUzevši da se prosječan sadržaj natrija u ishrani drži oko 3-5 grama dnevno, većina ljudi zapravo unosi više natrija nego što je organizmu potrebno. Međutim, u ljetnim mjesecima ili kod osoba koje se bave sportovima izdržljivosti, zbog pojačanog gubitka natrija putem znoja, potrebe su nešto veće. S druge strane medicinske preporuke za osobe koje imaju povišeni krvni tlak preporučuju ograničenje unosa natrija na manje od 2400 mg dnevno, a redovito ih promiču nacionalne organizacije za zdravlje srca i preventivu hipertenzije. Ipak, za kontrolu krvnoga tlaka nije dovoljno samo ograičiti unos natrija, već prehrambene preporuke također uključuju bogat unos voća i povrća, cjelovitih žitarica i te konzumaciju malomasnih mliječnih proizvoda).

26. Izvori u hrani Najčešći izvor natrija u hrani je industrijski procesirana hrana, polugotovi obroci i pripravci kod čije se proizvodnje standardno koristi sol. To su najistaknutije sirevi, kiseli krastavci, slana peciva, a potom i bilo koji oblik kupovne hrane. Kuhinjska sol je prirodni konzervans, i neizostavni sastojak kod pripreme svih ukiseljenih proizvoda od povrća, ribe ili mesa. Dva domaća najraširenija izvora kuhinjske konzumne soli su Solana Pag (morska) i Tuzlanska sol (kontinentalna).

27. Natrij, visoki tlak i srčanožilna oboljenja Službena medicina je dugi niz godina implicirala povezanost viška natrija u ishrani sa srčanožilnim oboljenjima, infarktom i karcinomom. Međutim, premda je nepobitno da natrij u suvišku izaziva zdravstvene probleme, takva istraživanja i navodi obično izostavljaju ogromnu ulogu trans masnih kiselina , manjka antioksidansa, općih prehrambenih navika i količinu vode koja se konzumira. Iako je važno pacijentu koji ima povećani rizik od navedenih bolesti objasniti opasnost prekomjernog unosa natrija, važno je znati da on nije isključivi krivac, i da se problem ne može riješiti njegovim limitiranjem u prehrani.

28. KALCIJ • Kalcij je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol Ca, atomski broj mu je 20, a atomska masa mu iznosi 40,078. • Kalcij je najrasprostranjeniji zemnoalkalni metal, a i jedan od najrasprostranjenijih elemenata u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 3,54%.

29. SVOJSTVA KALCIJAMetal srebrnasto sive boje i metalna sjaja. Relativno je mekan, dobro provodi električnu struju.Gori ciglastocrvenim plamenom, reagira s vodom, pri čemu se oslobađaju mjehurići plina.

30. Važnost kalcija za ljudski organizam Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskomorganizmu. Ukupnakoličinakalcija u organizmuodrasleosobeiznosi 900-1200 g, odčega je 99% u koštanomsustavu. Kalcijsudjeluje u mnogimvitalnimprocesima u ljudskomorganizmu, neophodan je zaosifikacijukostiju, potreban je zanormalnukontraktibilnostpoprečno-prugasteiglatkemuskulature, sudjeluje u regulacijipropusnostistanične membrane, pospješujezgušnjavanjekrvi, snažnodjelujenasredišnjiživčanisustav.

31. Nedostatakkalcija je relativnočest, a povećaniunosizuzetno je važan u nekimrazdobljimaživota - zavrijemerastai u starijojdobi. Nedovoljanunoskalcijadovodi do ubrzanoggubitkakoštanemase, što je čestslučaj u postmenopauzi. To je iuzrokpojaviosteoporoze. Unoskalcijavećegodpreporučenogmožedovesti do hiperkalcemije, oštećenjabubrežnefunkcije. Hiperkalcemijauzrokujedepresijuživčanogsustava, spazamglatkogmišićja, posebnokrvnihžilaicrijevatesrčanogmišića. Posljedičnozbogspazmaglatkogmišićaprobavnogsustavadolazi do anoreksije, opstipacije, mučnine, povraćanja.

32. Dnevnapotrebazakalcijemovisi o životnomrazdoblju.

33. Hrana bogata kalcijem: obrano mlijeko, različite vrste sireva, nemastan jogurt, nemasno mlijeko u prahu, mlijeko obogaćeno kalcijem, sok od naranče, konzervirana sardina s kostima, konzervirani losos i skuša s kostima, sezamove sjemenke, prokule, kukurzna lepinja, suha smokva, kuhani grah... Prirodniizvori Mlijeko, jogurt, sir, alga kelp, zob, brokula, bademi, špinat, soja, orah, suhešljive. Preporučenednevnekoličine 800 mg

34. KALIJ • Kalij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol K, atomski (redni) broj mu je 19, a atomska masa mu iznosi 39,0983.

35. SVOJSTVA KALIJAKalij je vrlo reaktivan i mekan alkalijski metal koji se lako reže nožem. Reaktivniji je od natrija, no zbog sličnosti, a više cijene, u većini slučajeva ga može zamijeniti jeftiniji natrij. Zbog reaktivnosti i sklonosti samozapaljenju u uvjetima vlage, čuva se pod mineralnim uljem, gdje se, ukoliko je nazočan kisik, lako presvlači vrlo opasnim slojem organskih peroksida koji su kontaktni eksplozivi.

36. Važnost kalija za ljudski organizamKalij je elektrolitkoji u sprezi s natrijemuključen u brojnevitalnetjelesneprocese. Kalijinatrijsupozitivnonabijeniionikojezajedničkireguliraiodržavaravnotežunegativnonabijeniklor.Kalijregulirasrčanufunkciju, smanjujekrvnitlakipotreban je zanormalnuravnotežuvode u organizmu. Esencijalan je zasintezunukleinskihkiselinaiproteina, kontrakcijumišićairadživacaiprovođenježivčanihsignala, važan je zaeliminaciju CO2 izplućatenormalnufunkcijububrega. Sudjeluje u pretvorbiglukoze u glikogen, tezaodržavanjenormalneacidobazneravnoteže u oragnizmu.Stožernaulogakalija je dafunkcionirakaoglavniintracelularnielektrolit, ion pozitivnognaboja, koji se aktivno "pumpa" u stanicu, dok se njegovoponentnatrij "ispumpava" u međustaničniprostor. Srce je najvećiinajvažnijimišićkojiritmički, neprekidnokontrahira. Takosunatrijikalijodpresudnevažnostizaradsrca. Kalijtakođerkontrolirastvaranjeglikogenaizglukoze, koji je rezervaenergije u mišićui time kontroliraopskrbumišićaglavimgorivom.

37. Kalij se izlučujenajvećimdijelomprekobubrega. Zatajenjeradabubrega (izbilokojegrazloga) možesmanjitiizlučivanjekalijaiočitovati se simptomimatrovanjakalijem. Međutim, kalij se takođerizlučujeputemznoja, pa u uvjetimajakogznojenjaililjetnihvrućinaorganizamtimputemmožeizlučitii do 3000 mg kalijadnevno. Ovosufaktorikojipovećavajuizlučivanjekalija:znojenje (do 3g/dan)povraćanjedijarejaprekomjeranunoskofeinalijekovidiureticinekevrsteantibiotikaPrviopćiznacideficitakalijasuumorislabostmišića. Iakoizgledajudostabezopasno, stanje se dostabrzomožepogoršati. Težigubitakkalijadovodi do neravnotežeelektrolita u organizmukojapogađasvemišićeiživce, uključujućiinajvažnijimišić, srce, tebrojnedrugetjelesnefunkcijebivajunarušene.

38. Tipičandnevniunoskalijahranom • djeca 0-3 godine •  750 - 800 mg • djeca 4-10 godina •  1100 - 2000 mg •  11 godinaiviše •   3100 - 3500 mg

39. Izvorikalija u hraniZbogizravnogantagonističkogodnosa s natrijem, uvijektrebaimati u viduda se unos ova dvamineralahranomizbalansira. Poznatisudobriizvorikalijapoputrajčiceibanane, tesjemenkibundeve, a takođertrebauvijekgledatiomjernatrijaikalija u nekojnamirnici.Sadržajkalija u 100 g namirnice (uzomjerprema Na)

40. MAGNEZIJ • Magnezij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Mg,atomski (redni) broj mu je 12, a atomska masa mu iznosi 24,3050(6).

41. SVOJSTVA MAGNEZIJAMagnezij je srebrnkasto-bijel, sjajan i relativno mekan . Dobiva se elektrolizom MgCl2. Ako se zapali na zraku, magnezij gori i reagira sa vrućom vodom.

42. UPORABA MAGNEZIJAUpotrebljava se najviše za proizvodnju lakih slitina. Metalni magnezij upotrebljava se također u fotografiji (za bljeskalice), u proizvodnji el. baterija, kao redukcijsko sredstvo u kemiji, pirotehnici i u vojne svrhe kao sastojak zapaljivih smjesa za osvjetljivanje ciljeva pri zračnim napadima. Služe u prvom redu za izradbu dijelova zrakoplova, svemirskih letjelica, radioaparata i fotoaparata.

43. Ulogamagnezija u tijelu Sudjelovanje u višeod 300 enzimatskihprocesa. Kad se magnezijveže s ATP-om (adenozintrifosfat, izvorenergije), stvara se kompleksodgovoranzaopskrbuorganizmaenergijompotrebnomzasvemetaboličkeprocese.Zatim je tuneutralizacijanegativnognaboja s vanjskestranestanične membrane, štodovodi do porastarazlikepotencijalaizmeđuunutarstaničnogiizvanstaničnogprostoraiporastapragapodražljivostimišićnogvlakna. Sljedeća je njegovaulogasuprotnodjelovanje u odnosunakalcijkodstanicasrčanogmišića, štorezultiraširenjemkrvnihžilaiboljomopskrbomstanicakisikom.Kao četvrtauloganavodi sekočenjeoslobađanjaneurotransmiterapotaknutogkalcijem. Farmakološkiučinakočituje se u smanjenojpodražljivostiživčanihstanicaimanjemotpuštanjuadrenalinainoradrenalina, tzv. hormonaobrane, stresaistraha, kojipodižusrčanufrekvencijuistežuperifernežile. Takomagnezijsprječavarazvojsrčanihbolestiiumanjujesklonoststresu.

44. U tijelu odrasla čovjeka, prosječne težine oko 70 kg, nalazi se oko 20 g magnezija, od čega je oko 65 % pohranjeno u kostima i zubima, a ostatak raspodijeljen između krvi, tjelesnih tekućina, organa i drugih tkiva. Magnezij je za čovjeka životno važan materijal. Potreban je za normalan rad srca, živaca i mišića, a sudjeluje i u aktivaciji više od 300 enzima koji osiguravaju neometan tijek brojnih metaboličkih procesa. Apsorbira se u tankom crijevu, na što povoljno utječe vitamin D. Regulator njegova ukupnog sadržaja u tijelu su bubrezi, a rezerve se nalaze u kostima. Tijelo ne može samo proizvesti magnezij pa je potreban svakodnevan unos putem hrane - dnevne potrebe za magnezijem su oko 300 do 400 mg. Istraživanja potvrđuju da opskrba tim iznimno važnim mineralom često nije dovoljna.

45. DUŠIKDušik je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol N,atomski (redni) broj mu je 7 , a atomska masa mu iznosi 14,01.

46. SVOJSTVA DUŠIKADušik ne gori, ne podržavagorenjeilakši je odzraka. Zbogjaketrostrukeveze u molekulidušikamolekula je izuzetnostabilna pa je elementarnidušikizrazitoinertan. Prisobnojtemperaturislaboreagira. U vodi je upolamanjetopljivodkisikašto je značajnozaprocesdisanjaorganizama u vodi. U nekimorganskimotapalima je slabotopljiv (kloroforminitrobenzen), a u nekima je jačetopljiv (benzen, etanolioctenakiselina).

47. UPORABA DUŠIKADušik se najviše upotrebljava za proizvodnju umjetnih gnojiva za što se troši 85% svjetske proizvodnje. Ostatak se koristi u raznim granama industrije. U kemijskoj industriji dušik se upotrebljava kao zaštitni plin u procesima sa zapaljivim plinovima i tekućinama ili pri izradi proizvoda osjetljivih na oksidaciju (npr. poliamidi, polistireni, uretan, arilne smole i drugih), te kao razrjeđivač kojim se regulira brzina reakcije. U industriji nafte upotrebljava se dobivanje voskova, za zaštitu proizvoda od osmoljavanja uslijed djelovanja kisika. U prehrambenoj industriji koristi se za zaštitu proizvoda od oksidativnog kvarenja, npr. za zadržavanje prirodne boje mesa, sprečavanje rasta plijesni i zagađivanja namirnica insektima. U metalurgiji, koja troši oko 4% dušika, koristi se kao zaštitni plin pri termičkoj obradi nehrđajućih čelika i pri izradi posebnih legura.

48. Uloga dušika u ljudskom organizmu Oko 20% ukupnemaseljudskogtijelasastoji se odstotinatisućarazličitihvrstaproteina. Nekiodnjihdjelujukaoenzimi, hormoniilitransportnemolekule u krvi, nekistvarajuantitjelakojanasštiteodbolesti, a drugipaktvorenašestanice, organeilistrukturnatkivapoputmišiča, kožeilikostiju. Proteinimoguposlužitiikaoizvorenergije. Molekula DNA izgrađena je od aminokiselina koje ćine dušične baze. Bjelančevine su izgrađene od aminokiselina , a aminokiseline u sebi sadrže dušik.

49. FOSFOR Fosfor je kemijski element koji u  PSE-a nosi simbol P, atomski(redni) broj mu je 15 , a atomska masa mu iznosi 30,97.

50. SVOJSTVA FOSFORAFosfor je jedini element 15. skupineperiodnogsustavakojeg u prirodinema u slobodnomstanju. Nalazi se u stijenama – u sastavumnogihmineralai u tlu, gdjenastajerazgradnjomstijenailibiljnihostataka. Poznato je oko 170 različitihmineralafosfora, odkojihsunajvažnijifosforit (Ca3(PO4)2) iapatit, budućisusirovinezaproizvodnjufosforaidrugihfosfornihspojeva.Pojavljuje se u višealotropskihformacija, odkojihsvakaimasvojafizikalnasvojstva. Burnoreagirasahalogenimioksidirajućimtvarima, ima svojstvo samozapaljivosti.