Nebeska tijela

1. Nebeska tijela u astronomskoj navigaciji

2. Nebeska tijela u astronomskoj navigaciji • U navigacijskoj praksi se, za izračun pozicije broda, koriste različita nebeska tijela. • Danju se opaža Sunce u podne (u gornjem meridijanu, kod nas je usmjereno prema S), ponekad i Mjesec. • U doba sumraka se opažaju 54 najsjajnije zvijezde, od planeta Venera, Jupiter, Mars i Saturn, te Mjesec.

3. Nebeska tijela sunčeva sustava • imaju vlastito kretanje oko Sunca • Sunce – centralno tijelo, zvijezda • planeti – Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun • sateliti – Mjesec • ostala tijela – planetoidi, kometi, meteori, bolidi, Astronomska jedinica • osnovna mjera za udaljenost unutar sunčevog sustava; • 149,6 mil. km. • srednja udaljenost Zemlje od Sunca Unutrašnji planeti – Merkur i Venera, bliži Suncu od Zemlje Vanjski planeti – udaljeniji od Zemlje – Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun. Pluton – nije planeta od 2006. godine

4. Sunce • promjer = 109 promjera Zemlje • masa = 333 000 puta veća od mase Zemlje • sila teže = 28 puta veća nego na zemlji (pamtiti podatak za Newtonov zakon opće gravitacije) • okreće se oko svoje osi, ali ne istom brzinom u svim pojasevima, najbrže oko ekvatora – 25 dana • zvijezda – žuti patuljak • površina temperature oko 6.000°C, središte oko 15.000.000 °C • atmosfera: fotosfera + kromosfera + korona (vidljiva za pomrčine) • protuberance – mine i eruptivne – mlaz plina visine i do 4 km.

5. Mjesec • zemljin satelit • promjer = ¼ Zemljinog • masa = 81 puta manja od Zemljine • prosječna udaljenost 384 400 km • temperatura -150°C do + 120°C • okreće se oko Zemlje i oko svoje osi u  29,5 dana – uvijek vidljiva samo jedna strana mjeseca.

6. Navigacijski planeti • razlikuju se od zvijezda po tome što ne trepere Venera • zvijezda danica • najsjajnije nebesko tijelo poslije mjeseca • vidljiva neposredno prije izlaza ili odmah nakon zalaza Sunca (nakon nekog vremena nestaje, kao da se gasi). Mars • crvenkast • vrlo mali Jupiter • najsjajniji nakon Venere • bijele boje Saturn • vrlo mali, kao neka manja zvijezda • bijele boje

7. Ostala nebeska tijela sunčevog sustava Planeti i planetoidi • planeti koji se ne koriste u navigacijske svrhe – Merkur, Uran, Neptun • planetoidi – hladna tijela nepravilnog oblika smještena između Marsa i Jupitera u pojasu planetoida, promjera menjeg od 1000 km. Meteoriti, meteori, bolidi • meteoriti - potječu iz razdoblja nastanka Sunčeva sustava, prije pada na Zemlju, prtolaskom kroz atmosferu izgore i ostavljaju trag na nebu • meteori – prolaze kroz zemljinu atmosferu, ostavljaju trag, ali ne uspijevaju pasti na Zemlju. • bolidi – vrlo sjajni meteori, • meteori izgaraju na visini 70-130 km, pojedinačno ili u rojevima • meteorske kiše, meteorski rojevi – leonidi, perseidi, "suze sv. Lovre" Kometi • kruže oko Sunca po vrlo ekscentričnim eliptičnim putanjama • period od nekoliko godina do više milijuna godina • jezgra, koma i rep.

8. Zvijezde • vrlo udaljena nebeska tijela s vlastitim izvorom energije koja emitiraju vlastitu svjetlost • trepere, pa se po tome razlikuju od planeta • okupljene su u galaksije, a u svakoj galaksiji oko stotinu milijardi zvijezda. • različitih veličina i različitog sjaja • prividne veličine (kako ih mi vidimo sa Zemlje) Najbliža zvijezda nam je Proksima Centauri, a najsjajnija Sirius. Apsolutni sjaj • zamišlja se da su sve zvijezde na 10 parseca (32,56 godina svjetlosti), pa se kategoriziraju prema sjaju. • superdivovi – Rigel, Deneb • divovi – Spica • patuljci – Procyon, Altair, Sunce Klasifikacija po spektru – bijele, žute, crvene • boja ovisi o temperaturi, a temperatura o starosti zvijezde

9. Zvijezde Dvojne, mnogostruke i promjenjive zvijezde • Gledajući sa Zemlje, određene zvijezde mogu biti gotovo "jedna iza druge", pa nam izgledaju kao dvije spojene zvijezde. • U drugim slučajevima, mogu izgledati kao grozd s više zvijezda. • Neke zvijezde mijenjaju sjaj ili boju. Zvjezdana jata • zbijena, globularna – skupine zvijezda pravilnog okruglog oblika i velike gustoće • otvorena jata – nepravilnog oblika – Plejade, (Vlašići)

10. Mjere izvan sunčevog sustava Svjetlosna godine • udaljenost koju svjetlost prevali u vakuumu u godini dana • 9,46 x 109 km Parsec • udaljenost sa koje se srednjo polumjer putanje Zemlje oko Sunca vidi pod kutom od 1" • parsec – paralaksa, sekunda • 3,26 godina svjetlosti

11. Sazvježđa Gledano sa Zemlje, zvijezde su grupirane i stvaraju nekakve oblike. Kroz stoljeća su astronomi različitih civilizacija u tim oblicima prepoznavali mitološka bića, predmete i životinje. Danas sazvježđa nose imena iz egipatske, grčke i rimske mitologije. Tako je npr. Herkul (Heraklo) nakon što je savladao i ubio lava u borbi, oderao sa njega kožu i napravio sebi odjeću, a tijelo je bacio na nebo gdje je još i danas u sazvježđu Lava. Orion, npr. predstavlja egipatskog boga Osirisa itd. Sazvježđe koje najlakše nalazimo na nebu je Veliki medvjed, a od njega se vrlo lako pomoću tzv. alignamenta dolazi do najsjajnije zvijezde Malog medvjeda, Polare, koja je ujedno sasvim blizu sjevernog nebeskog pola (Pn). Sjajnije zvijezde u sazvježđima imaju i svoja imena, npr. Aldebaran, Sirius, Rigel, Spica, Deneb, itd. U svakom sazvježđu se zvijezde označavaju grčkim slovima od najsjajnije prema najmanje sjajnoj, a kad se iskoriste sva slova, počinju se numerirati.

13. Primjeri naziva zvijezda