Adolescencija i prehrambene navike

1. Adolescencija i prehrambene navike Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb, 2012. .

2. Neki od razloga za epidemiju pretilosti u svijetu • Čovječanstvo jednostavno nije bilo spremno • Proizvodnje hrane je bivala sve jednostavnija i suvremenija • Promjene u prehrambenim i životnim navikama zbivale su se usporedno s okolinskim i društvenim promjena i postupnim promjenama načina života • Na znanstvena upozoravanja reakcije su dugo bile odbijanje prepoznavanja problema, odnosno izostanak odgovarajuće političke podrške u područjima zdravstva, poljoprivrede, prometa, urbanog planiranja, prehrambene industrije, marketinga, medija i obrazovanja

3. Osim zdravstvenog pretilost je i financijsko opterećenje Izravni troškovi mogu uključivati preventivne mjere, dijagnostičke postupke i liječenje pretilosti i s njom povezanih zdravstvenih problema Neizravni troškovi obuhvaćaju troškove povezane s morbiditetom i mortalitetom Troškovi povezani s morbiditetom su manjak dohotka izgubljenog zbog smanjene produktivnosti i radne sposobnosti, zbog ograničenja aktivnosti, izostajanja s posla te liječenja u kući Troškovi vezani uz mortalitet su vrijednost dohotka izgubljenog zbog prijevremenog umiranja

4. “Nevidljiva” cijena pretilosti Istraživanja s neizravnim dokazima koji ovise o kulturološkoj percepciji i tolerantnosti društva Imaju li pretile osobe problema pri zapošljavanju Kako pretilost tretira zdravstveno osiguranje Ima li stigme i diskriminacije …ili je to preuveličavanje sadašnje kulture preopterećene pojmovima zdravlja, ljepote i vječne mladosti?

5. Udio djece prekomjerne tjelesne težine i pretile djece od 13 i 15 godina u 2002 (HBSC) • In 2002. Croatia among countries with lower ratio of overweight/obese childrencompared to USA, Great Britain, Ggreece, Spain, Italy and Portugal, higher ration compared to East European countriese Dječaci 16% Djevojčice 6% Dječaci 13% Djevojčice 6%

6. Udio djece prekomjerne tjelesne težine i pretile djece od 13 i 15 godina u 2006 (HBSC) The ratio of overweight/obese children is increasing among European countries and with age USA and Canada, in Europe Portugal, Greece, Wales Dječaci 19% Djevojčice 10% Dječaci 17% Djevojčice 10%

7. Udio djece prekomjerne tjelesne težine i pretile djece od 13 i 15 godina u 2010 (HBSC) Hrvatska je na četvrtom, odnosno petom mjestu (razvsrtano prema procjeni težine dječaka), od 39 zemalja Za djevojčice 16, odnosno 21. mjesto (pouzdanost?) Dječaci20% Djevojčice 12% Dječaci 23% Djevojčice 10%

8. Najmanje jedna porcija voća dnevno(HBSC2010) 11 years 15 years 41/46 24/29

9. Tjelesna aktivnost • Dječaci su aktivniji od djevojčica u svim dobnim skupinama, tjelesna aktivnost se smanjuje s godinama, osobito kod djevojčica (prijelaz u srednju školu). • Smanjenje tjelesne aktivnosti u najmlađih ispitanika!

10. Doživljaj vlastitog tijela Dječaci općenito zadovoljniji od djevojčica Kritičnost se povećava s dobi .....a što je s objektivnom situacijom?

11. Doživljaj vlastitog tijela u odnosu na ITM Djevojčice koje su normalno uhranjene sklone su smatrati sa su predebele (27% djevojčica normalnog ITM-a misli da je predebelo) Dječaci su skloniji težiti većoj tjelesnoj masi (i pri procjeni treba biti oprezan) – 24% dječaka prekomjerne tjelesne težine je zadovoljno izgledom

12. Redukcijska dijeta i ITM (15 godina) “Jesi li na dijeti ili činiš nešto drugo da bi smanjio/la ITM?” Samo 35% (prije 4 godine 37%) djevojčica normalnog ITM-a smatra da ne bi trebalo mijenjati svoju težinu 38% misli da bi trebalo smršaviti, a 15% je na dijeti Kako motivirati one s prekomjernom tjelesnom težinom ?

13. Zadovoljstvo životomi doživljaj vlastitog tijela Najzadovoljnija su životom djeca koja su zadovoljna svojom tjelesnom težinom

14. Što utječe na prehrambene navike djece i mladih

15. Osobni ukus, izgled i privlačnost hrane • Kako dječja pa adolescentna potreba za nezavisnošću postaje sve jača i kako nastoje izboriti sve više samostalnih odabira, sve je više utjecaja osobnog sviđanja i nesviđanja • U zbunjujućem svijetu je odabir hrane nešto što osjećaju da mogu kontrolirati. • Za adolescente je daleko najutjecajniji čimbenik okus hrane, određen izgledom, mirisom i teksturom hrane. • Adolescenti odabiru hranu čiji im se okus sviđa jer jedenje takve hrane čini da se osjećaju dobro • Djeca i mladi često smatraju da je hajvažnije jesti hranu dobrog okusa koja ih čini sitima – zdravi aspekti prehane jednostavno im nisu važni. • Jedan od važnih čimbenika je i jednostavna i brza dostupnost. To ne znači isključivo brzu prehanu izvan kuće, već i brze obroke pripremljene kod kuće – najčešće ni jedan ni drugi izbor nisu najadekvatniji

16. Obitelj • Roditelji, odnosno obitelj imaju presudan utjecaj na stjecanje većine životnih, pa tako i prehrambenih navika i djece i adolescenata (iako to oni rijetko žele priznati) • Obitelj je iskoljučivo “odgovorna” za odabir namirnica i prehrambene navike u kući, što pruža mogućnost razvoja dobrog modela za oblikovanje stavova i navika djece i mladih i za prehranu izvan kuće • Odabir namirnica kao i sastav obroka te navike konzumiranja i djelovanje upravo na najvažnije sastavnice koje utječu na odabire osobito adolescenata – izgled i okus – “i zdravo može biti privlačno” – zasigurno su za roditelje velik ali nužan izazov • Adolescenti iz obitelji s višim roditeljskim obrazovanjem imaju zdravije prehrambene navike.

17. Obitelj • I djeca i mladi koji sebe doživljavaju kao pretile (bez obzira na objektivno stanje) češće će zapravo jesti nezdravo i teže će se usuglašavati s roditeljskiim preporukama • Način kozumiranje obroka, izbjegavanje jedenja “stojećki”, a osobito pred televizijom imaju također ogroman utjecaj na adolescente • Zajednički dnevni obrok ima višestruko zaštitno značenje – osim utjecaja na prehrambene navike, dokazano je da djeluje na bolju obiteljsku komunikaciju, što se višestruko odražava na izgradnju samosvijesti i samopoštovanja kao i na manju izloženost drugim rizicima • Obiteljsko ekonomsko stanje nije zanemarivo, jer raspoloživost i dostupnost nekih namirnica ovisi o ekonomskim mogućnostima – ali i tada je moguće imati zdrave odabire i jesti zajedno VidenonTM, Manning CK. Influences on adolescenteating patterns: the importance of family meals. J Adolesc Health 2003;32(5):365-373.

18. Škola • Škola ima višestruke mogućnosti djelovanja na dječju (i adolescentnu) prehranu i prehrambene navike • Edukacija u školskim nastavnim programima je ključni izvor informacija o pravilnoj prehrani i zdravim navikama • Informacije i vještine stečene u školi trebale bi biti u suglasju s navikama u kući i tada se lakše oblikuju životna mjerila • Školska prehrana ne bi smjela narušavati saznanja i davati drugačije poruke od onih kojima se nastoji djelovati u kući

19. Škola Na prihvaćanje odnosno neprihvaćanje prehrane u školi utječe nekoliko okolnosti: Privlačnost školskih obroka Roditeljski stavovi (i navike) Vršnajčko ponašanje Raspoloživost alternativnih oblika prehrane Vještina postizanja “suglasja” a ne suprotstavljanja adolescentnoj potrebi za nezavisnošću

20. Vršnjaci Kao i na druga područja života, vršnjaci imaju utjecaj i na stavove, odabir namirnica i prehrambene navike Vršnjačke grupe oblikuju standarde za prihvatljive i popularne navike i odabire hrane, mjesta konzumiranja hrane pa i vrijeme obroka Navike adolescenata vjeran su odraz navika njihovih vršnjaka i prijatelja Dječji i adolescentni obroci nerijetko uključuju najpopularnije obroke brze prehrane, osobito ako su na raspolaganju u okolici škole Važan izvor informacija i utjecaja je i kroz vršnjačke aktivnosti u kojima postoje osobe “modeli” - sportski treneri ili stariji vršnjaci Oni mogu biti vrlo uspješni utjecajni čimbenici na oblikovanje (i prehrambenih) navika i stavova za djecu i mlade

21. Mediji Mediji (osobito televizija) imaju velik utjecaj na odabir namirnica djece i mladih Izloženost medijskim reklamama je velika Djeca su osjetljiv i senzitivan dio populacije i reklame se često obraćaju baš njima U SAD je prosječno dijete izloženo 40.000 TV reklama o hrani godišnje, a 69% oglašava slatkiše, brzu prehranu i žitarice, a utvrđeno je da je izloženost povezana sa smanjenjem jedenja voća i povrća i povećanjem konzumacije slatkih i masnih proizvoda Osim djece i roditelji su izloženi reklamama i odabir namirnica nerijetko je rezultat agresivne i priivlačne kampanje nekog proizvoda Upravo osvješćivanje utjecaja i medija kao i motiva za sveobuhvatnim reklamiranjem može pomoći da se djeca a osobito mladi usmjere vlastitim načine odupiranja odnosno drugačijih izbora

22. Može li se djelotvorno kontrolirati pretilost • Prioritetna je zadaća sprječavanje pretilosti u djece, jer je visok rizik da pretila djeca ostanu pretile osobe i u odraslo doba. • Rješenja problema zahtijevaju uključivanje zajednice na mnogim razinama: od zakonskih odredbi koje trebaju štiti djecu od agresivnih reklama proizvođača hrane i prehrambenih proizvoda, ohrabrivanja i poticanja tjelesne aktivnosti od vrtića i škola kao nedjeljivi dio svakodnevnih aktivnosti, do lokalnog urbanog planiranja koje će omogućiti privlačna, sigurna i dostupna područja za aktivno provođenje vremena i tjelesnu aktivnost.

23. Ključne poruke Sve sastavnice društva imaju utjecj na stjecanje prehrambenih navika djece i adolescenata Okruženje uključuje raspoloživost i dostupnost hrane te veličinu obroka Društveno okruženje uključuje socio-ekonomske i kulturološke čimbenike kao i sastav obroka Društvenom okruženju doprinose i stavovi, navike i ponašanja u obitelji. Intervencije trebaju biti usmjerene različitim utjecajima kojima su djeca i mladi izloženi

24. ...da ne bi bilo ovako.... Prvu piramidu zdrave prehrane sagradio je u starom Egiptu faraon koji je toliko mrzio povrće da ga je smjestio na dno....