170 likes | 300 Views
MARIN DRŽIĆ. ...a ja sam stanovit da će taj venčec zlat dokoli teče svit jak drago sunce sjat. 500 godina od rođenja. … Taj stari grad, taj građanin svijeta lijep u starosti, sve ljepši u starenju – iznjedri velike ljude, velike događaje i velika djela.
E N D
MARIN DRŽIĆ ...a ja sam stanovit da će taj venčec zlat dokoli teče svit jak drago sunce sjat... 500 godina od rođenja
…Taj stari grad, taj građanin svijeta lijep u starosti, sve ljepši u starenju – iznjedri velike ljude, velike događaje i velika djela. • …Dubrovnik je pozornica na koju svaki došljak, ma otkud bio, sobom donosi svoja maštanja i tamo ih u zanosnom švrljanju tijesnim kalama, bešumnim korakom bosonogih ili u koloni hodočasnika plastičnih potplata, pretvara u neku svoju ulogu odabrane ličnosti iz drevnih vremena- • u ophodnika gradske straže, • u senatora, • vragoljastog Pometa, • čuvenog dunda Maroja…
…Kad putnik prijeđe mostom preko vrata i uđe u utvrđeni grad, odbaci XX. stoljeće kao da sa sebe skida svoju kabanicu. I dok se vraća tako vremenski unatrag, zaboravlja brige nuklearnoga doba koji nestaju u vodama azurnoga mora… Maurice Faulkner u New York Herald Tribunen Upravo takva čarolija vjekovima očarava putnike namjernike i mami ih u svoja njedra na odmor i razonodu, a tome je i svoj dio dao i MARIN DRŽIĆ VIDRA
On nikoga ne potkrada Razmi svoju svijesۥ lomeći Te gizdave pjesni sklada Bez pokojne sanke leći. M. Vetranović: Pjesanca u pomoć M. Držiću Tako o svom suvremeniku braneći ga kad su ga mnogi napadali pjeva isto tako veliki pjesnik i filozof MAVRO VETRANOVIĆ
Kuća pored Dvora u vlasništvu Marinova oca… R O Đ E NJ E Najmlađi sin Marina i Anuhle rođen je 1508. godine kao 12. dijete na Poljani nasuprot kneževu dvoru. Njegovi su bili pučka trgovačka obitelj u čijoj tradiciji je bio običaj da netko postane svećenik pa je tako Marin naslijedio patronat nad crkvom Svih Svetih i nad posjedima opatije sv. Petra na Koločepu…
ŠKOLOVANJE I PRVI POSAO U školi je stekao znanje talijanskoga, latinskoga i grčkoga jezika, klasične književnosti, povijesti i prava što mu je rasvijetlilo vidike i usmjerilo ga da kasnije kroz komediju i smijeh kritizira društvene odnose svoga vremena.O njegovoj nadarenosti u pjesmama govori i MAVRO VETRANOVIĆ. Stekavši punoljetnost 1526. god. postaje rektor crkve Svih Svetih i opatije sv. Petra na Koločepu prema obiteljskoj tradiciji što mu donosi siguran prihod iako će slijedećih godina imati financijskih problema…
ODLAZAK NA STUDIJ Već u zreloj dobi, 1538. god. MARIN odlazi na studije u Italiju,u SIENU, potpomognut Vladinom stipendijom od 30 dukata i dijelom majčinim mirazom. SIENA je europsko kulturno središte toga vremena i boravak tamo imao je važnu ulogu u njegovu književnom stvaralaštvu.Bio je ugledan među studentima – izabran je za rektora doma i vicerektora sveučilišta. SIENA SIENA
On u SIENI izgrađuje svoje poglede na društvo i život i književno stvaralaštvo, vrstan je govornik, pokazuje glazbeno umijeće, glumi,uči ono što ga zanima. To je izrazio i stihovima: Tko doma ne sidi i ne žali truda Po svitu taj vidi i nauči svih čuda… Potrošivši novac, zapada u različita dugovanja što se naslućuje u stihovima: Družbu sam gostio i još ću gostiti, Er nisam rđa bio i vedaš kako ti…
POVRATAK U DUBROVNIK 1545. god. Marin se vraća u Dubrovnik gdje stvara dramska djela – pastorale i komedije, igrajući ih za širi puk, ismijavajući u njima bogate Dubrovčane što mu donosi neprilike te uskoro posustaje u pisanju.
DRŽIĆEVA PUTOVANJA Za svog dužeg boravka u Dubrovniku, Držić stupa u službu austrijskom grofu Rogendorfu, koji se bavio obavještajnim poslovima, i uz ostale dužnosti zabavlja ga svojim komedijama. S njim posjećuje Beč, a potom i Carigrad gdje sreće braću Bučiniće koji su radili protiv dubrovačke vlade. Dubrovačke vlasti pomno su istražile Držićevo djelovanje na putu, a on se pravdao da je jedino putovao da bi vidio svijeta.
GODINE STVARALAŠTVA Od 1547. god. do 1551. god. Držić stvara glavninu svojih djela. Većinom su to komedije, u kojima šiba društvo svoga vremena u Dubrovniku, pripremajući ih i igrajući na ulicama i trgovima, privatnim kućama, svadbama, a igraju ih različite družine i glumci. Zbog toga ga često napadaju okrivljujući ga za plagijate. Tih godina postao je prezbiterom crkve.
GLAVNA DJELA POMET – izgubljen, ali se zna da je izveden ispred Kneževa dvora TIRENA – pastirska ekloga koju je složio za ne stat zaludu DUNDO MAROJE – komedija NOVELA OD STANCA –komedija SKUP -komedija
OPROŠTAJ OD DUBROVNIKA 1562.godine ojađen vlašću i odnosom prema malim ljudima, nesretan i razočaran, neprihvaćen u rodnom gradu, Držić ga napušta i odlazi u Veneciju gdje postaje kapelan mletačkoga nadbiskupa. 1566. god poziva firentinskoga vojvodu da mu pomogne srušiti autokratični vlastelinski režim u Dubrovniku nazivajući ih nakazama.Na ovu urotu nije dobio odgovor.
PREMINUĆE U VENECIJI Umro je 2.svibnja 1567. godine u Veneciji nakon 59 godina života i pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla u Veneciji. Tada su ga u pjesmama oplakivali mnogi dubrovački književnici, a posebno MAVRO VETRANOVIĆ. Grob mu nije stoljećima bio označen sve do 1972. godine kad mu je na tom mjestu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti postavila spomen ploču. VENECIJA
NA PRIMINUTJE MARINA DRŽIĆA DUBROVČANINA, TUŽBA Plačni su leuti i tužni ostali, Nijemi su flauti i ostale svirali. Smetal je violune taj čemer nemili Da slatko ne zvone kako su zvonili… A ostali nepokoj ni javi ni speći, Držiću, dragi moj, ja ne vijem izreći… Ovi grob blažen bil bez konca po vijek vas, Koji je priklopil od muza rajski slas S venačcom na glavi kojim se sad gizda U nebeskoj slavi uzvišen vrh zvizda, A ja sam stanovit da će taj venčac zlat Dokli teče svit jak drugo sunce sjat…
Mavro Vetranović Nadgrobnica Marinu Držiću U ovom grobu počivaju Od Marina Vidre kosti Koje suncu odsijevaju Po razumu od mudrosti…
Ma oto vam Dunda Maroja, Stav’te pamet na komediju I ZBOGOM…vaš M.D. Slavlje uz 500. obljetnicu Držićeva rođenja