1 / 17

500 godina od rođenja

MARIN DRŽIĆ. ...a ja sam stanovit da će taj venčec zlat dokoli teče svit jak drago sunce sjat. 500 godina od rođenja. … Taj stari grad, taj građanin svijeta lijep u starosti, sve ljepši u starenju – iznjedri velike ljude, velike događaje i velika djela.

avidan
Download Presentation

500 godina od rođenja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MARIN DRŽIĆ ...a ja sam stanovit da će taj venčec zlat dokoli teče svit jak drago sunce sjat... 500 godina od rođenja

  2. …Taj stari grad, taj građanin svijeta lijep u starosti, sve ljepši u starenju – iznjedri velike ljude, velike događaje i velika djela. • …Dubrovnik je pozornica na koju svaki došljak, ma otkud bio, sobom donosi svoja maštanja i tamo ih u zanosnom švrljanju tijesnim kalama, bešumnim korakom bosonogih ili u koloni hodočasnika plastičnih potplata, pretvara u neku svoju ulogu odabrane ličnosti iz drevnih vremena- • u ophodnika gradske straže, • u senatora, • vragoljastog Pometa, • čuvenog dunda Maroja…

  3. …Kad putnik prijeđe mostom preko vrata i uđe u utvrđeni grad, odbaci XX. stoljeće kao da sa sebe skida svoju kabanicu. I dok se vraća tako vremenski unatrag, zaboravlja brige nuklearnoga doba koji nestaju u vodama azurnoga mora… Maurice Faulkner u New York Herald Tribunen Upravo takva čarolija vjekovima očarava putnike namjernike i mami ih u svoja njedra na odmor i razonodu, a tome je i svoj dio dao i MARIN DRŽIĆ VIDRA

  4. On nikoga ne potkrada Razmi svoju svijesۥ lomeći Te gizdave pjesni sklada Bez pokojne sanke leći. M. Vetranović: Pjesanca u pomoć M. Držiću Tako o svom suvremeniku braneći ga kad su ga mnogi napadali pjeva isto tako veliki pjesnik i filozof MAVRO VETRANOVIĆ

  5. Kuća pored Dvora u vlasništvu Marinova oca… R O Đ E NJ E Najmlađi sin Marina i Anuhle rođen je 1508. godine kao 12. dijete na Poljani nasuprot kneževu dvoru. Njegovi su bili pučka trgovačka obitelj u čijoj tradiciji je bio običaj da netko postane svećenik pa je tako Marin naslijedio patronat nad crkvom Svih Svetih i nad posjedima opatije sv. Petra na Koločepu…

  6. ŠKOLOVANJE I PRVI POSAO U školi je stekao znanje talijanskoga, latinskoga i grčkoga jezika, klasične književnosti, povijesti i prava što mu je rasvijetlilo vidike i usmjerilo ga da kasnije kroz komediju i smijeh kritizira društvene odnose svoga vremena.O njegovoj nadarenosti u pjesmama govori i MAVRO VETRANOVIĆ. Stekavši punoljetnost 1526. god. postaje rektor crkve Svih Svetih i opatije sv. Petra na Koločepu prema obiteljskoj tradiciji što mu donosi siguran prihod iako će slijedećih godina imati financijskih problema…

  7. ODLAZAK NA STUDIJ Već u zreloj dobi, 1538. god. MARIN odlazi na studije u Italiju,u SIENU, potpomognut Vladinom stipendijom od 30 dukata i dijelom majčinim mirazom. SIENA je europsko kulturno središte toga vremena i boravak tamo imao je važnu ulogu u njegovu književnom stvaralaštvu.Bio je ugledan među studentima – izabran je za rektora doma i vicerektora sveučilišta. SIENA SIENA

  8. On u SIENI izgrađuje svoje poglede na društvo i život i književno stvaralaštvo, vrstan je govornik, pokazuje glazbeno umijeće, glumi,uči ono što ga zanima. To je izrazio i stihovima: Tko doma ne sidi i ne žali truda Po svitu taj vidi i nauči svih čuda… Potrošivši novac, zapada u različita dugovanja što se naslućuje u stihovima: Družbu sam gostio i još ću gostiti, Er nisam rđa bio i vedaš kako ti…

  9. POVRATAK U DUBROVNIK 1545. god. Marin se vraća u Dubrovnik gdje stvara dramska djela – pastorale i komedije, igrajući ih za širi puk, ismijavajući u njima bogate Dubrovčane što mu donosi neprilike te uskoro posustaje u pisanju.

  10. DRŽIĆEVA PUTOVANJA Za svog dužeg boravka u Dubrovniku, Držić stupa u službu austrijskom grofu Rogendorfu, koji se bavio obavještajnim poslovima, i uz ostale dužnosti zabavlja ga svojim komedijama. S njim posjećuje Beč, a potom i Carigrad gdje sreće braću Bučiniće koji su radili protiv dubrovačke vlade. Dubrovačke vlasti pomno su istražile Držićevo djelovanje na putu, a on se pravdao da je jedino putovao da bi vidio svijeta.

  11. GODINE STVARALAŠTVA Od 1547. god. do 1551. god. Držić stvara glavninu svojih djela. Većinom su to komedije, u kojima šiba društvo svoga vremena u Dubrovniku, pripremajući ih i igrajući na ulicama i trgovima, privatnim kućama, svadbama, a igraju ih različite družine i glumci. Zbog toga ga često napadaju okrivljujući ga za plagijate. Tih godina postao je prezbiterom crkve.

  12. GLAVNA DJELA POMET – izgubljen, ali se zna da je izveden ispred Kneževa dvora TIRENA – pastirska ekloga koju je složio za ne stat zaludu DUNDO MAROJE – komedija NOVELA OD STANCA –komedija SKUP -komedija

  13. OPROŠTAJ OD DUBROVNIKA 1562.godine ojađen vlašću i odnosom prema malim ljudima, nesretan i razočaran, neprihvaćen u rodnom gradu, Držić ga napušta i odlazi u Veneciju gdje postaje kapelan mletačkoga nadbiskupa. 1566. god poziva firentinskoga vojvodu da mu pomogne srušiti autokratični vlastelinski režim u Dubrovniku nazivajući ih nakazama.Na ovu urotu nije dobio odgovor.

  14. PREMINUĆE U VENECIJI Umro je 2.svibnja 1567. godine u Veneciji nakon 59 godina života i pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla u Veneciji. Tada su ga u pjesmama oplakivali mnogi dubrovački književnici, a posebno MAVRO VETRANOVIĆ. Grob mu nije stoljećima bio označen sve do 1972. godine kad mu je na tom mjestu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti postavila spomen ploču. VENECIJA

  15. NA PRIMINUTJE MARINA DRŽIĆA DUBROVČANINA, TUŽBA Plačni su leuti i tužni ostali, Nijemi su flauti i ostale svirali. Smetal je violune taj čemer nemili Da slatko ne zvone kako su zvonili… A ostali nepokoj ni javi ni speći, Držiću, dragi moj, ja ne vijem izreći… Ovi grob blažen bil bez konca po vijek vas, Koji je priklopil od muza rajski slas S venačcom na glavi kojim se sad gizda U nebeskoj slavi uzvišen vrh zvizda, A ja sam stanovit da će taj venčac zlat Dokli teče svit jak drugo sunce sjat…

  16. Mavro Vetranović Nadgrobnica Marinu Držiću U ovom grobu počivaju Od Marina Vidre kosti Koje suncu odsijevaju Po razumu od mudrosti…

  17. Ma oto vam Dunda Maroja, Stav’te pamet na komediju I ZBOGOM…vaš M.D. Slavlje uz 500. obljetnicu Držićeva rođenja

More Related