PREVENCIJA SLABOVIDNOSTI DJECE U DOBI OD 0 DO 7 GODINA U GRADU OSIJEKU

1. PREVENCIJA SLABOVIDNOSTI DJECE U DOBI OD 0 DO 7 GODINA U GRADU OSIJEKU Izvije�ce o obavljenom istra�ivanju na znanstveno-istra�ivackom projektu br. 127121

2. SURADNICI NA PROJEKTU Krkovic Ivan, Kopic Mirta, Bradvica Mario, Bena�ic Tvrtka, Barac Josip, Matic Suzana, Balog Slaven, Ivancic Dorotea, Dobutovic Davor* Ko�ul Karlo** Pajtak Kristina*** * Odjel za oftalmologiju, KB Osijek ** Zavod za javno zdravstvo �upanije osjecko-baranjske *** Znanstveni novak

3. RANIJA ISTRA�IVACKA AKTIVNOST projekti prof. Pavi�ica, prof. Sokolica � hipertonicki fundusi Istocne Hrvatske, Baranje i Srijema projekt prof. Cupaka, dr. Antolovica, Bublik, Balog Zlatka genetsko-oftalmolo�kog ispitivanja slijepih osoba 1982-85. pocetak razvoja dislociranog studija medicine u Osijeku; 1986-2000. mr. Nemet i sur. projekt usporedivanja osjeta boja s promjenama na fundusu kod hipertonicara u sklopu Znanstvene jedinice intenzivirana su istra�ivanja; projekt prof. Ivandica i Balog Zlatka �Pretilost i poremecaj metabolizma masti i �ecerne bolesti� drugi suradnicki projekti s internistima, pedijatrima, neurolozima i s dr. oftalmolo�kim insitucijama

4. HIPOTEZA Postoji odredeni broj slabovidne djece i djece s razlicitim vidnim poremecajima od 0 do 7 godina cija ucestalost nije definirana dosad nisu registrirani klasicnim poznatim i primjenjivanim metodama screeninga U Republici Hrvatskoj se, prema postojecem zakonu, provodi rano otkrivanje slabovidnih, ispitivanjem vida na Snellenovim tablama, u dobi od 6 do 7 godina, pri upisu u prvi razred osnovne �kole. Ta je dob kasna za otkrivanje potencijalne slabovidnosti, jer se vidna funkcija i binokularni vid razvijaju do 8. godine �ivota. Ranijim otkrivanjem slabovidne djece dobili bi se bolji i raniji rezultati u lijecenju slabovidnosti.

5. CILJ Ustanoviti etiologiju slabovidnosti, te broja slabovidne djece do sedme godine �ivota u Osijeku Projektom bismo utvrdili da li je potreban screening slabovidne djece prije 7. godine, tj. prije pregleda za upis u osnovnu �kolu. Ako jest, precizirali bismo metode tog screeninga za djecu od 0 do 7 godina u pedijatrijskim ordinacijama, pri prijamu djece u jaslice i/ili vrtic. To bi se moglo primijeniti na cjelokupnu populaciju te uvodenje ovih metoda ispitivanja vida u rutinsku prevenciju ambliopije na podrucju Republike Hrvatske. Definitivna analiza dat ce nam odgovore koji je od testova najspecificniji, najosjetljiviji a ujedno najbr�i i najisplativiji za �iroku primjenu u otkrivanju i lijecenju ambliopije. Cilj nam je verificirati propuste u dosada�njem otkrivanju slabovidnih.

6. ZNACENJE ISTRA�IVANJA Istra�ili bismo da li postoji statisticki znacajna razlika u broju otkrivenih slucajeva slabovidne djece u odnosu na broj slabovidne djece, otkriven postojecim i zakonom propisanim metodama, u dobi do 7 godina. U slucaju statisticki znacajne razlike, bilo bi potrebno, u sklopu primarne zdravstvene za�tite, provoditi raniju prevenciju slabovidnosti od dosada�nje. Sada�nje stanje je takvo da se djeca ispituju rutinski pri upisu u 1. razred osnovne �kole, dakle sa 6 do 7 godina, u �kolskim ambulantama. I mladoj se djeci ispituje vid sporadicno, tj. na slucajnim pojedinacnim primjerima, najce�ce onima gdje postoji pozitivna obiteljska anamneza ili ukoliko roditelji primijete da "djetetu bje�i oko", ali zasad nema nikakvog sustavnog pristupa ovom problemu. Znacenje istra�ivanja je u tome �to bi se utvrdila incidencija slabovidne djece od 0 do 7 godina, �to zasad nije poznato na na�em podrucju Uz standardne, uvele bi se nove metode ispitivanja vidne o�trine (za rano ispitivanje vida u djece koja jo� ne znaju citati ili ne prepoznaju Pfluegerove kukice), a takoder i drugih vidnih poremecaja kori�tenjem novih testova (testovi dr Lee Hyvarinen)

7. projekt prijavljen u 10. mj 2001. godine provoden 2002-04. godine Zavod za javno zdravstvo Osjecko-baranjske �upanije, vrtici i jaslice u gradu Osijeku, pedijatrijske i ambulante �kolske medicine pregledano 350 djece u dobi od 3-7 godina TIJEK PROJEKTA

8. METODE ISTRA�IVANJA Anamneza (osobna, medicinska, opstetricka, obiteljska) Opci izgled polo�aj glave opce karakteristike i polo�aj ociju kornealni refleks nistagmus Br�cknerov test Ispitivanje bulbomotorike i procjena vjednog rasporka ispitivanje dukcija i verzija ispitivanje palpebralne fisure ispitivanje pozicije vjeda i njihovih pokreta Cover testovi cover/uncover test alternirajuci cover test OPREMA izvor svjetla � lampica crni ili drugaciji okrugli okluder s dr�kom univerzalni set prizama fiksacijski oftalmoskop streak retinoskop ili Fuchsova lampa, ogledalo, set probnih stakala Maddox cross, wing crveno staklo Worthov test Bagolini strijatno staklo sinoptofor Lancasterova karta ili Leesov ekran akomodometar jedinica za ispitivanje vida na blizu

9. odredivana vidna o�trina bez korekcije FCPI Catfordov bubanj i OKN optotipi Lee Hyvarinen Pfl�gerove kuke � tabla i pojedinacni L�hleinovi slikovni optotipi Snellenovi optotipi brojevi odredivana refrakcijska gre�ka metodom kompjuterizirane refraktometrije bez midrijaze, u midrijazi i cikloplegiji odredivana objektivna refrakcijska gre�ka metodom skijaskopije u midrijazi i cikloplegiji mjerenje kuta �kiljenja Hirschberg kornealni refleks / Maddox cross cover test / s prizmom sinoptofor Maddox wing itd. oftalmoskop u midrijazi procjena vidnog �ivca makula vaskularij periferna retina Ispitivanje fiksacije � tip centralna paracentralna makularna ekscentricna lutajuca procjena binokularnog vida na blizu, na daleko Worthov test: pozitivan supresija desno-lijevo diplopija Bagolinijevo strijatno staklo: ukri�eno supresija prekinuto pomaknuto Pola test ukri�eno pomaknuto supresija desno-lijevo Hering after-image test: ukri�eno dislocirano supresija desno-lijevo C�ppersov test ispitivanja korespodencije sinoptofor monovizija NRK, ARK fuzija stereopsija stereopsija Lang test, TNO test House fly, Pola test mjerenje akomodacije

10. TRETMAN AMBLIOPIJE S/BEZ STRABIZMA Monolateralni strabizam s ekscentricnom fiksacijom 1-2 god. starosti unilateralna penalizacija atropinom (3 tj. fiksacijsko oko, 1 tj. pauza) totalna okluzija 2-3 god. starosti totalna okluzija, korak po korak penalizacija + prizma za korekciju devijacije + ev. okluzija poluprozirnim staklom 4-5 god. starosti inverzna okluzija (3-4 tj. prije vje�bi) totalna okluzija, ev. crveni filter (korak po korak) penalizacija + prizma za korekciju devijacije + ev. okluzija poluprozirnim staklom 7-14 god. starosti inverzna okluzija + pleopticki tretman totalna okluzija u slobodno vrijeme okluzija kontaktnom lecom Monolateralni strabizam s centralnom fiksacijom okluzija poluprozirnim staklom okluzija stakla naocala ev. opticka penalizacija okluzija se mo�e nositi toliko dana uzastopno, koliko je dijete staro TRETMAN ANIZOMETROPNE AMBLIOPIJE BEZ STRABIZMA no�enje naocala s punom skijaskopskom korekcijom do 8. god. starosti prva kontrola nakon 2 mj. no�enja naocala povremena okluzija ev. totalna okluzija pleopticke vje�be kontaktne lece

11. PROTOKOL I PLAN ISTRA�IVANJA kontakti sa Zavodom za javno zdravstvo oko popisa jaslica i vrtica, te u vezi na�e suradnje kontakti Zavoda za javno zdravstvo i jaslica i vrtica dogovor o organiziranom dolasku djece u na� kabinet pregledi djece na odjelu obrada podataka prezentacija istra�ivanja * 2003. projekt ukljucen u kolaborativni projekt s Klinikom za pedijatriju i koordinatorom prof. dr. sc. Milivojem Boranicem pod naslovom �Sprjecavanje i lijecenje razvojnih poremecaja u djece� a sredstva su bila podijeljena

12. analizom podataka prona�li smo 39 od 350 ispitane djece s refrakcijskom gre�kom i posljedicnom ambliopijom koja je zahtijevala lijecenje takav rezultat odstupa od podataka u literaturi vezanih za problem ambliopije za tu dobnu skupinu prema literaturi, slabovidnost djece je uzrokovana 34% anizometropijom > 1 dpt, hipermetropskim astigmatizmom do 3 dpt neprepoznata anizomiopija do polaska u �kolu te�ak je gubitak vida i ovo istra�ivanje ima upravo za svrhu �to prije otkriti i korigirati anomaliju odgovarajucom terapijom REZULTATI

13. OCEKIVANI USPJEH I PRIMJENA Bolje definiranje slabovidne populacije koja nije obuhvacena dosada�njim oftalmolo�kim screeningom Prvi pregled vidne o�trine mogao-trebao bi se vr�iti prilikom upisa u jaslice odnosno u vrtic, a djeca koja ne bi bila obuhvacena ovim pregledima, ispitala bi se u ordinaciji odabranog lijecnika pedijatra. Do�lo bi u obzir da screening vr�i oftalmolog u ordinaciji pedijatra ili u ordinaciji �kolske medicine pri ZZJZ ili u suradnji s vrticima i jaslicama u obliku jednokratnih jednodnevnih obilazaka HZZJZ mogao bi izdati �Pravilnik za pregled vida male djece� o terminima nu�nog pregleda vida

14. RADNI ZAKLJUCAK poznato je da tretman slabovidnosti treba biti zavr�en do dobi od 8-10 godina, te smatramo da je potrebno prvi sistematski pregled pred�kolske djece pomaknuti sa 7 na 4 godine starosti djeteta �to nam daje dovoljan vremenski prostor u kojem mo�emo adekvatno terapijski djelovati analiza rezultata dobivenih u projektu potvrdila je na�u hipotezu da ce se broj ambliopne djece sa 7 godina starosti smanjiti ukoliko ih otkrijemo i pocnemo lijeciti s 4 godine starosti investicija u puni razvoj djeteta je najbolja investicija

15. ZNANSTVENI DOPRINOS rezultati predstavljaju znacajan doprinos javnom zdravstvu ne samo na�e regije nego i opcenito rani tretman djece s poremecajima vida, a posebno istra�ivanje anizomiopskih refrakcijskih gre�aka � predmet buduceg projekta

16. RADOVI u vezi s projektom Bradvica M., Djuranovic M., Bena�ic T., Kopic M., Barac J., Krkovic I, Balog Z. Does the autorefractometer measurement without cycloplegia give an acceptable accuracy in children. SOE. Bec, 9-11.6.2007. Kopic-Petrin�ak M., Krkovic I., Ivancic D., Lovrincevic-Balog S., Balog Z. Vertikalni strabizam � prikaz slucaja Balog S., Biuk D., Lovrincevic-Balog S., Bena�ic T., Balog Z. Upalne bolesti vidnog �ivca u djece. Krkovic I., Kopic-Petrin�ak M. Prevencija ambliopije i strabizma. Pedijatrijski tecaj Klinke za pedijatriju Klinicke bolnice Osijek, Osijek 2000: 1-2. Dorn LJ., Kr�elj-Lako� V., Kopic M., Alpeza-Dunato Z. Prijedlog postupaka u dijagnostici i lijecenju strabizma i njihova usporedba sa srednjeeuropskim standardima Krkovic I. Usporedba razvoja binokularnog vida nakon lijecenja ezotropija operacijom i konzervativnim ortoptickim metodama (magistarski rad). Zagreb, Hrvatska: Medicinski fakultet Sveucili�ta u Zagrebu; 1997. Kopic-Petrin�ak M. Prevencija slabovidnosti u djece pred�kolske dobi u Istocnoj Slavoniji. �Doktorska disertacija u postupku prijave.

17. Financijsko izvije�ce odobrena sredstva 30.000 godi�nje � za 3 godine, ukupno dobili oko 50.000 kn (financijsko izvije�ce bolnice) nabavka opreme: Precision vision test set dr Lee Hyvarinen optotipi za nepismenu, jako slabovidnu djecu, kontrastnu senzitivnost, prepoznavanje oblika digitalni fotoaparat laptop projektor stolni kompjuter -2 kongresi potreba za novim kompjuteriziranim sinoptoforom, oprema za Hess-Lancaster test jo� uvijek prisutna jer financijska sredstva nisu bila dovoljna

18. 1. srpnja 2005. podrucno vijece Ministarstva znanosti utvrdilo da projekt br. 127121 ne udovoljava kriterijima, pa uskracuje dalje financiranje! uprkos takvim spoznajama, krajem 2005. godine kolegij ocnog odjela predla�io je Znanstvenoj jedinici KBO nove projekte Prevencija egzogeno stecene sljepoce u Slavoniji i Baranji Lijecenje vaskularnih bolesti oka hiperbaricnom oksigenacijom nastaviti s istra�ivanjem (bez obzira na financiranje) ranog tretmana djece s o�tecenim vidom �to ce biti predmetom nove evaluacije znanstvenih projekata potrebna bolja medusobna suradnja istra�ivaca srodnih struka