Zaštita računala na mreži i Internetu

1. Zaštita računala na mreži i Internetu Čak i da je razvoj računalnih virusa stao na primitivnim primjercima od prije desetak godina, glavobolje koje oni zadaju nepažljivim korisnicima ne bi bile puno manje. Kako se zaštititi?

2. Od čega se trebam zaštititi? • Internetom se istovremeno koriste milijuni ljudi iz cijeloga svijeta. Većinu tih ljudi ne poznajete. Možete li onda biti sigurni da nemaju zle namjere? • Dovoljna je jedna opaka osoba da uništi tvoje računalo. Zato moraš naučiti zaštititi svoju privatnost i svoje računalo.

3. U trenutku kad su ljudi počeli razmjenjivati podatke na disketama, pisci virusa počeli su to zloupotrebljavati • Porastom datoteka koje ljudi razmjenjuju putem Interneta, osobito e-mailova sa šaljivim privitcima, dramatično raste i brij raznovrsnih zaraza • O virusima, crvima, trojancima učili ste prošle godine. • Domaća zadaća: Ponoviti što su virusi, crvi, trojanci, lažna upozorenja, logičke bombe.

4. U čemu je problem? • O povijesti Interneta učili ste prošle godine. Znate li da je mrežni protokol (skup pravila koja omogućuju komunikaciju računalima u mreži) koji koriste Windowsi napravljen još davne 1985. za mreže od 20 – 200 računala, dakle nije napravljen za komunikaciju milijuna računala. • Taj je protokol izvor mnoštva sigurnosnih rupa u Windowsima jer dozvoljava pristup vašim mapama i datotekama kad ste na Internetu

5. VATROZID (Firewall) • U novijim Windowsima riješen je taj problem pa se lokalna mreža razdvaja od Interneta, a zato služi VATROZID. • U velikim tvrtkama vatrozid je računalo koje stoji između lokalne mreže i Interneta i nadgleda koji se sve podaci šalju na Internet i tko im izvana pristupa. Ono odobrava ili onemogućava pojedini prijenos podataka

6. Osobni vatrozid • Vatrozid se koristi i za zaštitu osobnih računala koja nisu u lokalnoj mreži, ali tada to nije računalo već program i u tom slučaju naziva se OSOBNI VATROZID (Personal Firewall) • Neki od njih su: Zone Alarm, Norton Internet Security, Tiny Personal Firewall…

7. Kako radi vatrozid? • Za uspješan rad osobni se vatrozid treba znati postaviti ( odrediti mu postavke) • Osnovno je da se ne dozvoli pristup računalu s Interneta, a da pristup Internetu s računala bude dozvoljen onim programima koji su za to primjereni ( DA: Internet Explorer, Outlook Express; NE: Word, Excel)

8. ICF • Koristite li Windows XP moći ćete upotrijebiti osobni vatrozid koji je u taj operacijski sustav već ugrađen, a zove se Internet Connection firewall (ICF) • ICF bilježi i nadzire sav promet između vašeg računala i Interneta te provjerava izvor i odredište svake poruke • No, ni on nije savršen – neće nas upozoriti na pokušaj upada na naše računalo kao što je npr. skeniranje portova našeg računala

9. Vatrozid se uključuje za svaku pojedinu vezu prema Internetu XP-ov vatrozid štiti naše računalo od napada izvana, ali ne provjerava koji programi s našeg računala pristupaju Internetu. Dakle, ako na računalu imamo neki špijunski program, ICF nas od njega ne može zaštititi

10. Programi za zaštitu • Za lakše detektiranje virusa i njihovo brisanje sa zaraženog računala koristimo antivirusne programe. • Kada se on pokrene, pogleda (skenira) sve datoteke na računalu ne bi li pronašao makar i trag virusa.

11. Kako rade antivirusni programi? • Antivirusni programi rade tako što uspoređuju građu datoteka koje pregledavaju s građom svih dotad poznatih virusa. Kako se iz dana u dan pojavljuju novi virusi, antivirusni program je potrebno održavati i činiti ga svježim. • Iz tog razloga tvrtke koje razvijaju ove programe redovito objavljuju nove verzije i nadogradnje starih verzija s ugrađenom ažuriranom bazom o svim virusima. • Nadogradnju je moguće izvršiti neposredno preko Interneta ( tzv. Live Update).

12. Neki antivirusni programi su: • Norton Antivirus – nadgleda elektroničku poštu i automatski uklanja uočene viruse • NOD32 – integriran u Windows Explorer i nadgleda elektroničku poštu • Kaspersky Anti-Virus • McAfee VirusScan • Sophos Anti-Virus

13. Što je novo? • Osim virusa, crva, trojanaca, postoji još nešto što vreba na nas na Internetu • Autori nekih programa dosjetili su se da mogu zarađivati novac prodajom reklamnog prostora (banner) u svojim programima. Takve programe onda nama daju besplatno (njima su već platili oni koji se reklamiraju u tim programima), a mi moramo gledati njihove reklame dok koristimo program. • Ta se vrsta programa zove Adware (Advertising supported software ili Programi potpomognuti reklamom)

14. Cijela priča izgleda jednostavno – program ne moraš platiti, samo moraš gledati reklame… No u pozadini ove priče može se skrivati nešto sasvim drugo…

15. Spyware - špijun • U pozadini se najčešće skriva “špijun” • Takav se program zove Spyware • Agencije koje zakupljuju reklamni prostor u programu često traže od autora programa da ugradi u program i dodatni dio koji će obavljati neke radnje bez vašeg znanja i kontrole. • Ti programi najčešće prikupljaju osobne podatke i informacije o vašem računalu i šalju ih toj agenciji, a da vi to uopće ne znate ni primjećujete • Neki od tih programa ćak upotrebljavaju resurse vašeg računala za obradu svojih podataka ( kad ste na Internetu) • Napomena – ne sadrži svaki Adware skrivenog Spywarea

16. Mjere zaštite • Instalirati neki antivirusni program i redovito ga nadopunjavati novim definicijama virusa • Pravilno podesiti mrežne i internetske postavke: izbjegavati sigurnosne rupe pravilnim instaliranjem programa i aktiviranjem vatrozida • Upotrijebiti zdravu pamet svaki put prije no što kliknemo na Download ili umetnemo disketu ili CD sumnjivog porijekla u računalo • Ne otvarati e-mail poruke nepoznatih ljudi, posebno ako imaju privitke ( sa dvostrukim ekstenzijama, ili izvršnim ekstenzijama) • Redovito arhivirati podatke da bi se umanjio učinak eventualnog gubitka podataka • Slušajte savjete roditelja i ne gurajte nos tamo gdje mu nije mjesto

17. Antivirusni programi ne štite od vlastite nepromišljenosti! Zato, pamet u glavu i dvaput promisli prije nego bilo što uradiš!

18. Pitanja • Zbog čega Internet može biti i opasan? • Koje opasnosti vrebaju s Interneta? • Što je mrežni protokol? • Što je vatrozid, a što osobni vatrozid? • Nabroji nekoliko programa koji vrše funkciju osobnih vatrozida. • Što radi osobni vatrozid? • Što je ICF? • Da li je dovoljno ICF uključiti jednom, na primjer za jednu mrežnu vezu? • Kako radi antivirusni program? • Koje antivirusne programe poznaješ? • Zašto je potrebno redovito nadograđivati antivirusne programe? • Što je Adware, a što Spyware? • Da li svaki Adware ima Spyware? • Kako Spyware dolazi u Adware? • Kao se možemo zaštititi?