570 likes | 953 Views
DEVIZNO TRŽIŠTE I DEVIZNI TEČAJ. DEVIZNO TRŽIŠTE. U međunarodnoj razmjeni transakcije se obračunavaju i plaćaju u različitim valutama Svako potraživanje u stranoj valuti naziva se devizama Trgovanje stranim valutama – devizama, obavlja se na deviznom tržištu
E N D
DEVIZNO TRŽIŠTE • U međunarodnoj razmjeni transakcije se obračunavaju i plaćaju u različitim valutama • Svako potraživanje u stranoj valuti naziva se devizama • Trgovanje stranim valutama – devizama, obavlja se na deviznom tržištu • Devizno tržište je jedinstveno, globalno i traje 24 sata • Najveće devizne transakcije obavljaju se u velikim financijskim središtima: New York, London, Frankfurt, Tokio, Zurich, itd…
DEVIZNO TRŽIŠTE • GRUPIRANJE TRANSAKCIJA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU: • Transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata • Transakcije među komercijalnim bankama u zemlji : međubankarsko devizno tržište ….. • Banka – broker – banka : “tržište na veliko” … • Banka – komitent : “tržište na malo”… • Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu • Transakcije među centralnim bankama
DEVIZNO TRŽIŠTE FUNKCIJE DEVIZNOG TRŽIŠTA: • Razmjena, trgovina devizama • Transfer kupovne moći, financijskih sredstava iz jedne zemlje u drugu • Kreditna funkcija
DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj je cijena jedne valute izražena u drugoj. Devizni tečaj jeste cijena JEDINICE strane valute izražena brojem jedinica domaće valute: DIREKTNO NOTIRANJE
DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj jeste cijena jedinice domaće valute izražena brojem jedinica strane valute :INDIREKTNO NOTIRANJE
DEVIZNI TEČAJ FAKTORI KOJI UTJEČU NA TEČAJ: • Osnovni trend tržišta • Vremenska neusklađenost priljeva i odljeva deviza • Pregovaračka vještina sudionika vanjske trgovine • Tržišna očekivanja terminskih tečajeva • Špekulativna kretanja kapitala • Promjene uvjeta na financijskom tržištu • Fiskalne i monetarne mjere radi kontrole tečajeva
DEVIZNI TEČAJ • PROMPTNI TEČAJ: jeste tečaj u transakciji koja se izvršava odmah, odnosno u roku od dva radna dana od zaključenja ugovora – SPOT posao, odnosno tečaj • TERMINSKI TEČAJ: jeste onaj koji se ugovara sada za isporuku deviza u određenom danu u budućnosti
DEVIZNI TEČAJ • TERMINSKA PREMIJA nastaje ako je terminski tečaj neke devize veći od promptnog • TERMINSKI DISKONT nastaje ako je terminski tečaj neke devize manji od njenog promptnog tečaja
HEDGING Pokrivanje tečajnog rizika kod terminskih poslova naziva se HEDGING
INSTRUMENTI POKRIĆA DEVIZNOG RIZIKA Terminski ugovori - Futures ugovori: standardizirani terminski ugovori za trgovanje US$, EUR i YENIMA: • Količina, napr. 100,000.00 EUR • Vrijeme izvršenja: ožujak, svibanj, rujan • Kvaliteta: državne obveznice • Mjesto izvršenja • Identitet ugovornih stranaka Izvršenje jamči KLIRINŠKA KUĆA
INSTRUMENTI POKRIĆA DEVIZNOG RIZIKA OPCIJA : Terminski ugovor koji se može ali ne mora izvršiti. CALL-opcije: opcija za kupnju PUT – opcija: opcija za prodaju AMERIČKE OPCIJE: mogu se izvršiti i prije dana dospijeća EUROPSKE OPCIJE: mogu se izvršiti samo na dan dospijeća
INSTRUMENTI POKRIĆA DEVIZNOG RIZIKA SWAP ugovorima se razmjenjuju određeni broj promptnih (spot) i terminskih (forward) transakcija u kojima terminske transakcije izravnavaju promptne..
DEVIZNE ŠPEKULACIJE Devizna špekulacija je namjerno nepokrivanje deviznog rizika s nadom da će se zaraditi na promjeni deviznih tečajeva
DEVIZNE ŠPEKULACIJE Dugu poziciju (kupuje na terminskom tržištu) poduzima špekulant kad očekuje da će promptni tečaj neke devize za tri mjeseca biti veći od današnjeg terminskog tečaja za tri mjeseca Kratku poziciju (prodaje na terminskom tržištu)poduzima špekulant ako očekuje da će promptni tečaj za tri mjeseca biti niži od današnjeg terminskog tečaja neke valute na tri mjeseca
DEVIZNE ŠPEKULACIJE OPCIJE – uvjetovani terminski ugovori Špekulant plaća pristojbu za “marginu” STABILIZIRAJUĆE ŠPEKULACIJE špekulanti poduzimaju transakcije suprotne tendencijama tržišta DESTABILIZIRAJUĆE ŠPEKULACIJE špekulanti poduzimaju transakcije sukladne tendencijama tržišta
DEVIZNE ŠPEKULACIJE Posljedice destabilizirajućih deviznih špekulacija: • Očekivanje deprecijacije • Povećava se broj poduzimanja Kratkih pozicija (prodaja na terminskom tržištu) • Veliki terminski diskonti • Dužnička kriza • Tečajni rizik • Bijeg kapitala • Bankarska kriza • Financijska kriza
DEVIZNE ŠPEKULACIJE VRUĆI NOVAC ( hot money): Kratkoročna kretanja kapitala uvjetovana očekivanjem deprecijacije ili devalvacije
DEVIZNA ARBITRAŽA … je istodobno kupovanje i prodavanje iste devize na različitim dijelovima deviznog tržišta i uz različite cijene (tečaj) • Arbitraža za izravnavanje (dugovanja ili potraživanja) • Arbitraža za diferencijaciju (radi zarade na razlici (diferencijaciji) tečajeva)
KAMATNA ARBITRAŽA • Arbitražeri transferiraju likvidna novčana sredstva iz središta s nižim kamatnjakom u središta s višim kamatnjakom, smanjujući ponudu u prvom a povećavajući ponudu u drugom središtu • Ako je razlika između domaćeg i inozemnog kamatnjaka (izraženog u postotku) veća od terminskog diskonta valute, isplati se investirati u drugu zemlju.
KAMATNI PARITET Izjednačavanjem razlike među kamatnjacima u zemlji i inozemstvu s Razlikom između terminskog i promptnog tečaja Dolazi do KAMATNOG PARITETA
KAMATNI PARITET + rf/rd - 1 I3 I1 TP=Rt/Ro -1 U2 - + I2 KP U1 U3 -
DEVIZNI TEČAJ R=Kn/€ S€ R€ D€ 0 Q€
DEVIZNI TEČAJ S€ R=Kn/€ R1 R0 D€ D€ 0 Q€
DEVIZNO TRŽIŠTE • Ograničenje izvoza = Q S Kn/€ R1 R0 D1 R2 D D2 0 Q €
DEVIZNO TRŽIŠTE • Potražnja za uvozom je potpuno neelastična S1 D S Kn/€ S2 R1 R0 R2 D 0 €
ADMINISTRATIVNO ODREĐIVANJE TEČAJA R S T1 R0 T2 D € Q1 Q Q2
SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJA • FIKSNI (vezani) za: • Zlato • Pojedinu valutu (€, £, ¥) • Skup valuta (SDR) • FLUKTUIRAJUĆI • Samostalno • Grupno (EMS) • Puzajuće prema indikatorima
OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE • Ima opravdanja ako je ušteda u transakcijskim troškovima veća od troškova prilagodbe
FIKSNI TEČAJ • Zlatni standard (1870. do 1. sv. rata) • 1 unca zlata u US = 35 $ • 1 unca zlata u Švicarskoj = 70 Sfr 1 unca = 1 unca 35$ = 70 Sfr 1$ = 2 Sfr → zlatni paritet
ZLATNI STANDARD Dβ S1β S2β T=α/β Sβ TG BE – suficit u BP ● TZ A B E TD ● ● Dβ Sβ ● C Ravnotežni tečaj 0 TD – Izvoznici (A) naplaćuju svoj izvoz u zlatu Qβ TG – Uvoznici (A) plaćaju svoj uvoz u zlatu
ZLATNI STANDARD D2 T=α/β BE – deficit u BP D1 C ● Ravnotežni tečaj Dβ B E TG ● ● Sβ A TZ ● Dβ TD Sβ Qβ
ZLATNO-DEVIZNI STANDARD • Dogovor o rezervnoj svjetskoj valuti • Određivanje fiksne cijene zlata u rezervnoj valuti • Određivanje tečaja domaće valute prema rezervnoj svjetskoj valuti s dozvoljenim odstupanjem +/- x%
ZLATNI DEVIZNI STANDARD • Genova 1922 • Bretton-Wood -> 15.VIII 1971. To + x % +2% To To - x % -2% t
PRILAGODLJIVO VEZIVANJE T=kn/$ T1+ X % T1 T1 – X % T0 + X % T0 T0 - X % 0 t1 vrijeme
PUZAJUĆE PRILAGOĐAVANJE (Crawling peg) • su češće manje devalvacije kojima se relativno češće prilagođuje tečaj domaće valute
FLUKTUIRAJUĆI TEČAJEVI • Tečaj pojedine valute određuje se djelovanjem isključivo tržišnih snaga ponude i potražnje • “Fleksibilni devizni tečajevi su bitni za očuvanje nacionalne autonomije i nezavisnosti konzistentne s učinkovitom organizacijom i razvojem svjetske privrede” (H.G.Johnson)
EFEKTIVNI TEČAJ • Primjene: • Procjena promjene globalne konkurentnosti privrede • Procjena utjecaja promjene na BP • Procjena utjecaja na domaće cijene
EFEKTIVNI TEČAJ • Indeksi efektivnog tečaja razlikuju se prema: • Izboru baznog razdoblja • Izboru “košarice” valuta • Ponderima pojedinih valuta • Formulama za izračunavanje efektivnog tečaja
TEORIJE ODREĐIVANJA DEVIZNOG TEČAJA • Teorija pariteta kupovne moći - apsolutna - relativna 2. Teorija kamatnog pariteta 3. Teorija efikasnog deviznog tržišta 4. Teorija tržišta vrijednosnih papira 5. Teorija dugoročne neravnoteže u bilanci plaćanja
TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI • Objašnjava kretanje tečajeva dviju valuta kao odnos kupovne moći tih dviju valuta, tj. kao funkciju promjene odnosa unutarnjih i vanjskih cijena • Odnos kupovnih moći definiran je odnosom cijena Tßt = pAt/pBt
APSOLUTNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI • Tečaj se dviju valuta zemalja A i B izračunava kao odnos razine cijena u tim zemljama Tßt = PAt/PBt Tßt = tečaj ili cijena valute zemlje B u vremenu t PAt = razina cijene zemlje A u vremenu t PBt= razina cijene zemlje A u vremenu t
RELATIVNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI • Tečaj u tekućem razdoblju objašnjava kao tečaj iz temeljnog razdoblja korigiran odnosom domaćih i vanjskih cijena kojima je temelj isto razdoblje TBt = TB0*PAt/PBt
TEORIJA KAMATNOG PARITETA • Kretanje kratkoročnog kapitala uvjetovano je razlikama u odgovarajućim domaćim i vanjskim kamatnim stopama (J.M.Keynes)
TEORIJA EFIKASNOG DEVIZNOG TRŽIŠTA • Temelji se na sljedećim pretpostavkama: • Troškovi deviznih transakcija su mali • Sudionici koriste sve relevantne informacije • Vrijednosni papiri denominirani u različitim valutama savršeni su supstituti • Ako su pretpostavke ispunjene, terminski tečaj je nepristrani indikator budućeg kretanja promptnog tečaja
TEORIJA TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA • u kratkom roku devizni tečaj određuju kretanja u bilanci kapitalnih transakcija (teorija kamatnog pariteta) • u dugom roku kretanja u bilanci tekućih transakcija (teorija pariteta kupovne moći)
TEORIJA DUGOROČNE NERAVNOTEŽE U BILANCI PLAĆANJA • Pokušava obuhvatiti sve faktore koji mogu utjecati na devizne transakcije neke zemlje: tečaj se određuje na temelju dugoročne pozicije bilance plaćanja
MONETARNA TEORIJA • polazi od teorije pariteta kupovne moći prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene u stupnju inflacije u zemlji i u inozemstvu • razlika u promjeni novčane mase u zemlji i inozemstvu utječe na promjenu deviznog tečaja ∆R/R =∆Md/Md - ∆Mf/Mf
TEČAJNE LISTE • BID rate (kupovni) ili onaj po kojem banka želi kupiti jednu jedinicu neke valute • OFFER rate (prodajni) ili onaj po kojem banka želi prodati jednu jedinicu valute • Razlika je SPREAD AUD 1 4,264301 4,277132 4,289963 4,264301- 4.289963= 0.025662 po jedinici AUD kojim se trguje