MEĐUNARODNA EKONOMIJA

1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA Predavanje 11: Devizni tečaj i devizno tržište II Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

2. Pregled predavanja: • Kamatna arbitraža • Kamatni paritet • Sustavi deviznih tečajeva • Zlatni standard • Zlatno-devizni standard • Teorije određivanja deviznog tečaja • Dornbuschov premašaj tečaja • Big-Mac indeks

3. Kamatna arbitraža • Nastaje ako se kamatne stope u različitim poslovnim središtima i valutama razlikuju • Arbitražeri transferiraju likvidna novčana sredstva iz središta s nižim u središta s višim kamatnim stopama • Odljev kapitala - smanjenje ponude - rast kamatne stope • Priljev kapitala - povećanje ponude - smanjenje kamatne stope • Kretanje kapitala iz jedne zemlje u drugu iziskuje i transferiranje novčanih sredstava iz jedne valute u drugu • Zato se uspoređuje razlika u kamatnim stopama s terminskom premijom ili diskontom

4. Kamatni paritet i kretanje kapitala Kamatni paritet:vrijedikada se izjednači razlika između kamatnjaka u zemlji i inozemstvu s razlikom između promptnog i terminskog tečaja odnosno kada je terminska premija (ili diskont) jednaka razlici u kamatnjacima sa suprotnim predznakom

5. Izvoz kapitala Izvoz kapitala (terminska premija i motivirajuća kamata na stranu valutu) r*> r + Kamatni paritet Izvoz kapitala Uvoz kapitala Terminski diskont (T<S) Terminska premija (T>S) (T-S)/S (T-S)/S - + Uvoz kapitala (terminski diskont i demotivirajuća kamata na stranu valutu) Izvoz kapitala Uvoz kapitala Kamatni paritet Uvoz kapitala - r*< r

6. Grafički prikaz kamatnog pariteta • Na apscisi je nanešena terminska premija/diskont na stranu valutu, a na ordinati kamatnjak na domaću i stranu valutu • U slučaju kada postoji terminska premija na stranu valutu i veći strani od domaćeg kamatnjaka doći će do izvoza kapitala iz zemlje • U slučaju kada postoji terminski diskont strane valute i veći domaći od inozemnog kamatnjaka doći će do uvoza kapitala u zemlju • U slučaju jednakosti vrijedit će kamatni paritet s određenim odstupanjima što se naziva zona kamatnog pariteta

7. Uvjet kamatnog pariteta Uvjet kamatnog pariteta stavlja u odnos kamatne stope (razlika između stranog i domaćeg kamatnjaka) te promjene između terminskog i spot tečaja strane valute

8. Da ponovimo… • Koji devizni sustavi postoje? • Vezani (fiksni) za: - zlato - pojedinu valutu (USD) - skup valuta (SDR, euro) • Fluktuirajući: - samostalno - grupno - puzanje prema indikatorima

9. Kako odabrati sustav? • Svaka zemlja mora odlučiti o izboru deviznog sustava • Teorija o optimalnoj valutnoj zoni • Faktori bitni za izbor deviznog sustava: • Veličina zemlje • Otvorenost zemlje • Struktura vanjske trgovine • Stupanj integriranja u međ. financijske tijekove • Stopa inflacije

10. Faktori koji utječu na izbor deviznog sustava • Otvorenost: (relativno zatvorene zemlje- fluktuirajući tečajevi, relativno otvorene zemlje- fiksni tečajevi) • Veličina gospodarstva (BDP): (male zemlje- fiksni tečajevi; velike zemlje- fluktuirajući tečajevi) • Koncentracija proizvoda i sektora: diverzificirane privrede – fluktuirajući tečaj; specijalizirane privrede - fiksni tečaj • Integracija s međunarodnim financijskim tržištima: visok stupanj integriranosti – fluktuirajući tečajevi; zemlje s nižim stupnjem integriranosti - fiksni tečaj • Inflacija: različitost stopa inflacija od trgovinskih partnera - fluktuirajući tečaj; sličnost stopa inflacije sa trgovinskim partnerima - fiksni tečaj

11. Zlatni standard • Važio je od 1870. godine do 1. svjetskog rata • U to vrijeme je Engleska bila najjača ekonomska sila • Stabilni tečajevi i jedinstveni svjetski novac (zlato) utjecali su na to da se cijene i plaće nisu bitno razlikovale u pojedinim zemljama • Karakteristika: velika stabilnost cijena (zbog malog porasta zlata - novčane mase) i visok stupanj gospodarskog rasta u svijetu

12. Tečaj valute u sistemu zlatnog standarda T=α/β TG - izvoz zlata TD - uvoz zlata Sβ TG TZ Dβ TD Qβ 0

13. Zlatni standard - formiranje deviznog tečaja • Fiksni odnos između nacionalnih valuta posredstvom fiksnih odnosa prema zlatu • Zlatni paritet • Naplata izvoza u valuti zemlje B ili u zlatu • Transportni troškovi zlata • Donja i gornja zlatna točka • Beskonačna elastičnost funkcija ponude nakon TG i potražnje nakon TD

14. Utjecaj promjene potražnje na tečaj T=α/β BE – deficit u BP koji se izravnava izvozom zlata zemlje A D3β D2β C D1β B E Sβ TG A TZ Dβ TD Sβ Qβ

15. Utjecaj promjene potražnje na tečaj • Uz krivulju potražnje D1βi ponude Sβformira se ravnotežni tečaj Tz koji je jednak zlatnome. Uz jednakost ponude i potražnje nema kretanja zlata • Poveća li se potražnja za valutom β u D2βravnotežni je tećaj jednak gornjoj zlatnoj točki • Ako se potražnja i dalje nastavi povećavati (D3β) ravnotežni tečaj se nalazi u točki C i veći je od gornje zlatne točke • BE predstavlja deficit u bilanci plaćanja zemlje A koji se izravnava izvozom zlata

16. Utjecaj promjene ponude na tečaj T=α/β BE – suficit u BP koji će se izravnati uvozom zlata iz zemlje B Dβ Sβ TG A TZ B E Dβ TD C Sβ S2β S3β Qβ 0

17. Utjecaj promjene ponude na tečaj • Poveća li se ponuda valute β u S2βravnotežni je tečaj jednak donjoj zlatnoj točki. Bilanca plaćanja je i dalje u ravnoteži i nema kretanja zlata. • Ako se krivulja ponude nastavi povećavati u S3βravnotežni je tečaj niži od donje zlatne točke • U tom slučaju zemlja A ima suficit u bilanci plaćanja prikazano dužinom BE i on se izravnava uvozom zlata iz zemlje B

18. Prednosti zlatnog standarda • Dugoročna stabilnost cijena u zemlji i inozemstvu (stimulira dugoročne poslove u međunarodnoj razmjeni) • Visok stupanj liberalizacije u vanjskoj trgovini i najveća efikasnost tržišta u alokaciji resursa (jer su državne intervencije u području cijena ograničene) • Efikasnost djelovanja međunarodnog novca - zlata, utjecaj na integriranje svjetskog tržišta roba, usluga i kapitala

19. Ograničenja zlatnog standarda • Proizvodnja zlata nije mogla rasti po istoj stopi kao i svjetska trgovina • Stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata ograničavala je stopu rasta proizvodnje i razmjene - to je najveći nedostatak zlatnog standarda • Početak prvog svjetskog rata označio je kraj zlatnog standarda

20. Zlatno - devizni standard • U međuratnom razdoblju tražilo se rješenje - izbor sustava deviznog tečaja • Zlatno - devizni standard uveden je 1944.godine na konferenciji u Bretton Woodsu • Rezervna svjetska valuta ima neograničenu konvertibilnost u zlato • Ostale valute definiraju svoj odnos prema USD (rezervna svjetska valuta) • Dozvoljeno odstupanje +/- X%

21. Tečaj valute u zlatno - deviznom standardu T +/- X% - dozvoljeno odstupanje od T0 T0+X% 2X% T0 T0-X% 0 vrijeme

22. Povećanje potražnje za rezervnom valutom T=Kn/$ T=Kn/$ D3 D2 A D1 B C T1+X% S$ T0+X% T1 T1-X% T0 T0+X% T0 D$ T0-X% T0-X% S$ t1 vrijeme Q1 Q2 Q3 Q$ 0

23. Povećanje potražnje za rezervnom valutom • Uz danu krivulju ponude dolara S$ i krivulju potražnje D1 ravnotežni je tečaj jednak fiksiranom tečaju u T0 pa država ne mora intervenirati • Poraste li potražnja za dolarima u D2, ravnotežni će se tečaj dolara povećati na T0+X% i doseći gornju granicu dozvoljenog odstupanja tečaja dolara • Daljnji porast potražnje na D3, uz istu ponudu, ravnotežni bi tečaj bio veći od gornje dopuštene granice • Država ima deficit u bilanci plaćanja kojeg mora pokriti smanjenjem deviznih pričuva

24. Povećanje potražnje za rezervnom valutom • Kako rezerve nisu ograničene država više neće moći braniti tečaj na razini T0+X% nego definira tečaj dolara na višoj razini i devalvira svoju valutu • Takve prilagodbe tečaja vezane uz rezervnu svjetsku valutu se nazivaju prilagodljivo vezivanje • U praksi su bile prisutne češće manje devalvacije, jer su troškovi devalvacije time bili manji tzv. puzeće prilagođavanje

25. Povećanje ponude rezervne valute T=Kn/$ T=Kn/$ D$ T0+X% S$ T0 T0+X% T0-X% T0 T1+X% T1 B C T1-X% D$ T0-X% A S1 S2 0 t1 vrijeme S3 Q$ Q1 Q2 Q3 0

26. Povećanje ponude rezervne valute • Poraste li ponuda za dolarima u S2, ravnotežni će se tečaj dolara smanjiti na T0-X% i doseći donju granicu dozvoljenog odstupanja tečaja dolara • Daljnji porast ponude dolara na S3, uz istu potražnju, ravnotežni bi tečaj bio niži od donje dopuštene granice • Država ima suficit u bilanci plaćanja pri čemu dolazi do porasta deviznih rezervi • Povećanje deviznih rezervi ne može biti neograničeno jer djeluje na porast novčane mase u zemlji, a posljedično i na porast cijena. • Zemlja će u tom slučaju morati revalvirati svoju valutu

27. Kraj zlatno-deviznog standarda • Poslije rata - porušena Europa - SAD joj pruža pomoć kroz tzv. Marshalov plan • Oporavak europskih zemalja - rast potražnje za USD da se popune rezerve • Od 1958. godine deficit u bilanci SAD-a postaje sve veći zbog većeg izvoza kapitala iz SAD-a, došlo je do poplave dolara što je utjecalo na smanjenje povjerenja u USD • 1971. godine SAD ukida konvertibilnost dolara u zlato • Dolazi do poravnanja tečajeva valuta gotovo svih zemalja i povećanja zone fluktuiranja na +/-2,25% • 1973.godine svijet prelazi na sustav fluktuirajućih tečajeva

28. Teorije određivanja deviznog tečaja • Teorija pariteta kupovne moći • Teorija apsolutnog pariteta kupovne moći • Teorija relativnog pariteta kupovne moći • Teorija kamatnog pariteta • Teorija efikasnog deviznog tržišta • Teorija tržišta vrijednosnih papira • Teorija dugoročne neravnoteže u bilanci plaćanja • Monetarna teorija

29. Teorija pariteta kupovne snage • Teorije pariteta kupovne moći (Gustav Cassel) • Teorija apsolutnog PPP • tečaj je jednak odnosima razine cijena u zemljama • Teorija relativnog PPP • postotna promjena tečaja između dvije valute u nekom razdoblju jednaka je razlici između postotnih promjena nacionalnih nivoa cijena

30. Teorija apsolutnog pariteta kupovne moći • Polazi od zakona jedna cijene (law of one price) • Tečaj dvije valute se izračunava kao odnos razine cijena u zemljama tečaj strane valute u vremenu t razina cijene zemlje A u vremenu t razina cijene zemlje B u vremenu t

31. Teorija relativnog pariteta kupovne moći • Teorija relativnog pariteta kupovne moći izražava tečaj kao tečaj iz temeljnog razdoblja (bazno) korigiran odnosom domaćih i vanjskih cijena • U obzir uzima i kretanja kapitala te problem transportnih troškova ili (postotna promjena u tečajevima korigira se postotnom promjenom inflacije u zemljama)

32. Teorija efikasnog deviznog tržišta • Temelji se na teoriji racionalnih očekivanja i uzima da je terminski tečaj nepristrani indikator budućeg kretanja promptnog tečaja • Efikasnost deviznog tržišta se temelji na tri pretpostavke: troškovi deviznih transakcija su mali, sudionici na deviznom tržištu koriste sve relevantne informacije i vrijednosni papiri denominirani u različitim valutama su savršeni supstituti • U slučaju da jedna od pretpostavki nije ispunjena devizno tržište nije efikasno

33. Teorija tržišta vrijednosnih papira • Jedna od novijih teorija koju je razvio W. H. Branson • Ova teorija integrira različite teorije u jedinstvenu teoriju koja određivanje deviznog tečaja tumači kretanjem različitih tijekova u bilanci plaćanja • U kratkom roku devizni tečaj određuju kretanja u bilanci kapitalnih transakcija (vrijednosnih papira denominiranih u različitim valutama) odnosno na temelju teorije kamatnog pariteta • U dugom roku tečajevi se određuju na temelju kretanja u bilanci tekućih transakcija i paritetu kupovne moći

34. Teorija dugoročne neravnoteže u bilanci plaćanja • Obuhvaća sve faktore koji djeluju na devizne transakcije neke zemlje • Pretpostavlja se da će saldo bilance plaćanja doseći ravnotežnu razinu u dugom roku • Izračunava se promjena deviznog tečaja koja će ukloniti jaz između očekivane i projicirane razine tekuće bilance plaćanja • Ta se teorija koncentrira na određivanje dugoročne neravnoteže u bilanci plaćanja

35. Monetarna teorija • Polazi od teorije pariteta kupovne moći prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene u stopama inflacije u zemlji i inozemstvu • Prema ovoj teoriji, uvažavajući kvantitativnu novčanu teoriju promjene cijena, razlike u promjenama novčane mase u zemlji i inozemstvu utječu na promjenu deviznog tečaja

36. Premašaj tečaja (Exchange Rate Overshooting) • Rudi Dornbusch (1976.) Exchange rate overshooting model • Kaže se da je tečaj premašio kada je njegov trenutni odgovor na poremećaj veći nego što je njegov dugoročni odgovor • Uz svakodnevnu promjenjivost tečaja postoji sporo kratkoročno prilagođavanje razine cijena i kamatnog pariteta

37. Premašaj tečaja (Exchange Rate Overshooting) i (%) b) a) M(mlrd. $) 10 i M 110 9 100 0 0 t t P(indeks) R($/€) c) d) 1,16 R 110 P 1,10 1,00 100 0 0 t t

38. Premašaj tečaja (Exchange Rate Overshooting) • U vremenu t0novčana masa (ponuda) poraste za 10% (sa $100 mlrd. na $110 mlrd.) • Porast novčane mase u vremenu t0 trenutno dovodi do pada kamatne stope s 10% na 9%. U dugom roku kamatna stopa postepeno raste (porastom indeksa cijena) na razinu od 10% • Indeks cijena raste za 10% sa 100 na 110 postepeno kroz duži period • U vremenu t0 dolar trenutno deprecira za 16%, odnosno premašaj tečaja u kratkom roku je veći od tečaja u dugom roku (dolar postepeno aprecira do razine $1,10).

39. Big Mac indeks

40. Big Mac indeks • Big Mac indeks je neformalan način mjerenja PPP između dvije valute • Uveden 1986. od The Economist • Na temelju cijene Big Mac sendviča u dvije zemlje određuje se da li je pojedina valuta podcijenjena ili precijenjena u odnosu na američki dolar

41. Primjer izračuna Big Mac indeksa • Cijena Big Mac sendviča u RH iznosi 14,9 kn • Cijena sendviča u SAD-u iznosi $3,06 • Tečaj dolara R$=HRK/$=5,6 cijena u SAD-u / :14,9 HRK • kuna je podcijenjena 15% cijena u RH