1 / 15

Barok

Barok. Marija Rušev, prof. Bernini, oltar u bazilici Svetog Petra u Rimu. Renesansa Uzor: antika Čovjek u središtu pozornosti: tjelesna i duhovna ljepota i snaga; čovjek je aktivan, samopouzdan; uživa u ovozemaljskom životu

berget
Download Presentation

Barok

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Barok Marija Rušev, prof. Bernini, oltar u bazilici Svetog Petra u Rimu

  2. Renesansa • Uzor: antika • Čovjek u središtu pozornosti: tjelesna i duhovna ljepota i snaga; čovjek je aktivan, samopouzdan; uživa u ovozemaljskom životu • Teme: ljubav, ženska ljepota, priroda; antički i religiozni motivi • Težnja ljepoti i skladu • Jezik: narodni Barok • Protureformacija utječe na misaonost književnosti i promišljanje čovjekova odnosa prema svijetu, životu i Bogu • Teme: smrt, prolaznost, ljubav, religiozne i mitološke teme • Stil: kićen, bogat pjesničkim slikama, neobična metaforika, alegoričnost, dinamičnost (marinizam, gongorizam)

  3. Barok u Europi • Vrijeme: od kraja 16. st. do pol. 18. st. • Najjače je izražen u Italiji i Španjolskoj • Nazivbarocco = biser nepravilna oblika • Društvene okolnosti: katolička obnova ili protureformacija: • reakcija na reformaciju (tj. protestantizam Martina Luthera) • Isusovci (i dominikanci, i drugi) šire katoličanstvo i otvaraju škole i visoka učilišta • utječe na svjetonazor i književne teme: smrt, prolaznost ovozemaljskoga, čovjekova sudbina; povratak religiozne tematike; tematika ljubavi protkana prolaznošću

  4. Stilska obilježja barokne umjetnostiArhitektura: težnja za efektima: kupole, niše, ukrasi, krivuljeKiparstvo: figure u pokretu, savršenstvo tehnikeSlikarstvo: igra svjetla i sjene, kontrast, pokret, realističnost Marija Antoaneta Bernini: sv. Tereza Maria Antoanetta Versailles MmMa Versailles

  5. Stilska obilježja baroka u književnosti Stil • Kićenost , gomilanje riječi, krasnorječivost, patetičnost (uzvišeni stil), zvukovni efekti • Važnije je kako se je reklo, nego što se je reklo • Gusta uporaba pjesničkih figura, neobične metafore, usporedbe, kontrasti, antiteze, simbolika, alegorija • Povratak religiozne tematike i religioznog svjetonazora Teme: ljubav, smrt, ljudska sudbina, prolaznost ovozemaljskoga; biblijska, mitološka i povijesna tematika Književne vrste: povijesni i religiozni epovi, religiozne poeme, komedije, melodrame, povijesne drame

  6. Književnici Italija: • TorquattoTasso: Oslobođeni Jeruzalem, religiozni ep • GiambattistaMarino: Adonis, mitološki ep (marinizam) Španjolska: • LuisdeGongora: Samoće, poema (gongorizam) • LopedeVega, dramatičar (preko 2000 drama) • PedroCalderondelaBarca: dramatičar (Život je san)

  7. Barok u hrvatskoj književnosti • Vrijeme: od 17. do pol. 18. st. Karakteristike: • Povezan uz protureformaciju (katoličku obnovu) • Teme: odnos života i smrti, spoznaja ljudske prolaznosti, čovjekova sudbina • Velika jezikoslovna djelatnost isusovaca i franjevaca • Ima nekoliko književnih središta

  8. Jezik: ijekavska štokavica Književnici: Ivan Gundulić Ivan Gundulić: Pjesni pokorne kralja Davida (prepjev biblijskih psalama), Osman (ep), Dubravka (pastorala); Suze sina razmetnoga (poema) Ivan Bunić Vučić: Plandovanja (pjesme) Mandaljena pokornica (poema) Junije Palmotić: Pavlimir (drama), Kristijada (ep) Književna središtaDUBROVNIK crkva Sv.Vlaha

  9. Jezik: kajkavski Književnik: Juraj Habdelić: Prvi oca našega Adama greh - religiozno-moralistično djelo, Dictionar ili reči slovenske - hrvatsko/kajkavsko – latinski rječnik (prvi kajkavski rječnik) Trakošćan kod Varaždina Kajkavska književnost

  10. Ozaljski književni krugKarakteristika: koriste sva 3 narječja (koine) Ivan Belostenec: Gazophylacium (hrv.-lat. rječnik; riječi iz sva 3 narječja) Ana Katarina Zrinska: Putni tovaruš (molitvenik) Ozalj Petar Zrinski: Adrianskoga mora sirena (ep o Sigetskoj bitci) Fran Krsto Frankopan: Gartlic za čas kratiti (pjesme; rukopis)

  11. Antun Kanižlić: Sveta Rožalija (religiozna poema; stih: dvostruko rimovani 12-erac; štokavština) Slavonija

  12. Jezikoslovna aktivnost isusovaca pridonijela je želji za stvaranjem jedinstvenog hrvatskog književnog jezika • Šime Budinić: jezikoslovac; predlaže mješavinu hrvatskog, staroslavenskog, češkog i poljskog jezika (prvi upotrijebio dijakritičke znakove) • Bartol Kašić: predlaže štokavštinu i fonetsko pravilo: 1 glas=1 znak; autor prve hrvatske gramatike - “Institutionem linguae illyricae” 1604.; otac hrv. jezikoslovlja • Jakov Mikalja: “Blago jezika slovinskoga” – hrvatsko-latinsko-talijanski rječnik ; zalaže se za štokavštinu

  13. Jezikoslovna aktivnost isusovaca - nastavak • Pavao Ritter Vitezović = koristi sva 3 narječja Djela: Lexikon latino-illyricum (lat.-hrv.rječnik); Odiljenje sigetsko (ep); Slovnica (gramatika) • Juraj Križanić = misionar u Rusiji; zastupa sveslavensku političku ideju “Svi Slaveni u jednoj državi”

  14. Važnost jezikoslovnoga rada isusovaca u Hrvatskoj • Bogata izdavačka djelatnost • Poučno-nabožna književnost za široke narodne mase • Bogata jezikoslovna aktivnost • prva hrv. gramatika (Kašić) Katedrala u Varaždinu • rječnici (B.Kašić, J.Mikalja, I.Belostenec, P.Ritter Vitezović, J.Habdelić) • Težnja za stvaranjem jedinstvenog književnog jezika (prednost => štokavština)

  15. Barokna crkva Majke Božje Jeruzalemske,Trški Vrh kod Krapine (18.st.)

More Related