EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA

1. EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA Prof. dr Biljana Rakić biljana.rakic@eknfak.ni.ac.rs

2. ULOGA DRŽAVE U SMANJENJU SIROMAŠTVA

3. Pojam siromaštva Siromašnim se smatra svako lice čiji je dohodak ispod nekog egzistencijalnog minimumaneophodnog za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

4. Siromaštvo je globalni problem! • 2,8 mlrd ljudi živi sa manje od 2$ na dan • 1,2 mlrd ljudi živi sa manje od 1$ dnevno • od 100 dece svako 8. dete ne doživi svoj 5. rodjendan • svaki 9. dečak i svaka 14. devojčica ne idu u školu

5. …Siromaštvo je globalni problem • SAD - jedna polovina radnika Amerike je siromašna, • 1% najbogatijih raspolaže sa oko 40% nacionalnog bogatstva, • 20% najbogatijih poseduje 94%, • najsiromašnijih 20% raspolaže sa samo oko 5% GDP-a. • Velika Britanija - 14%, tj. oko 8 miliona relativno siromašnih.

6. Šta je siromaštvo? Apsolutno siromaštvo - ispod apsolutne linije siromaštva nalaze se punoletna lica čija je potrošnja na mesečnom nivou niža od minimalnog iznosa neophodnog za hranu (nutricionistički minimum propisan od strane FAO) i druge izdatke koji ne obuhvataju hranu (osim trajnih dobara irente). Pr. SAD - egzistenc. min x 3 Procenatpopulaciječijijeprihodispodutvrđenelinijesiromaštvaizračunavaseuodnosunaukupnostanovništvo.

7. Šta je siromaštvo? Relativno siromaštvo- relativna linija siromaštva određuje se kao 60% medijane prosečne potrošnje po potrošačkoj jedinici (a na osnovu metodologije Eurostata). EU ne izražavaprekoapsolutnognovčanogiznosa, većkaoprocenatmedijaneprihodailimedijanepotrošnje.

8. Relativno siromaštvose određuje kao minimum prihvatljivog standarda života u jednom društvu. • Ako društvo postaje bogatije, linija siromaštva će rasti, ako društvo siromaši, linija će se spuštati. • Koncept relativnog siromaštva zasnovan je na ideji da pojedinci treba da dele životne obrasce koji vladaju u datom društvu, kao i da imaju lične koristi od opšteg prosperiteta.

9. Relativnom siromaštvu stavlja se zamerka da: • Zanemaruje činjenicu da čak i u razvijenim društvima ima ljudi koji ne uspevaju da zadovolje osnovne životne potrebe. • Često se prigovara da je linija relativnog siromaštva arbitrarno postavljena (npr. linija siromaštva u EU postavljena je na 60%). • Relativno siromaštvo skreće pažnju sa bede i materijalne deprivacije kao ključnih aspekata siromaštva.

10. Siromaštvo u Srbiji • U Srbiji je siromaštvo definisano kao višedimenzionalni fenomen koji, pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje životnih potreba, podrazumeva i nemogućnost zapošljavanja, neodgovarajuće stambene uslove i neadekvatan pristup socijalnoj zaštiti, zdravstvenim, obrazovnim i komunalnim uslugama. • U ostale ključne aspekte siromaštva ubrojeni su i neostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu i prirodna bogatstva, pre svega na čistu vodu i vazduh.

11. 3 streteška pravca Strategije za smanjenje siromaštva (SSS): • Dinamičan privredni rast,sa naglaskom na otvaranju novih radnih mesta i povećanju zarada, • Sprečavanje nastanka novog siromaštva kao posledicarestruktuiranja privrede, • Efikasna primena postojećih i definisanje novih programa, mera i aktivnosti usmerenih na najsiromašnije i socijalno ugrožene grupe, naročito u najmanje razvijenim područjima.

12. Merenje siromaštva Na osnovu podataka dobijenimredovnimsprovođenjemAnkete o potrošnjidomaćinstava. Instrumentima EU zamerenjesiromaštva, tj. Anketom o prihodimaiuslovimaživota(Statistsics on Income and Living Conditions - SILC). Od 2006. godine, prihvaćena je preporukaSvetskebankeda se zautvrđivanjeapsolutnelinijesiromaštvakoristiprimenametodeCPI (Indekspotrošačkihcena).

13. Merenje siromaštva Apsolutna linija siromaštva dobijena je izračunavanjem nutricionističke korpe u toj godini, koja se uvećava za odgovarajući iznos inflacije (Indeks potrošačkih cena) za svaku godinu. ALS = nutricionistička korpa + % inflacije

14. Prihoddomaćinstvaseizračunavakaozbirprihodasvihčlanovadomaćinstva. Podaciseodnosenaprosečanprihodpopotrošačkojjedinici. Vrednostisuiskazaneudinarima. Potrošnjapopotrošačkojjedinicijepotrošnjapočlanudomaćinstvakojakodobračunauzimauobzirrazličitupotrošnjudeceiodraslih,kaoizajedničketroškovedomaćinstva.

15. APSOLUTNO SIROMAŠTVO • Po Anketi o potrošnji domaćinstva u 2010.siromašna su bila sva domaćinstva u kojima je potrošnja bila ispod 8.544 dinara po potrošačkoj jedinici. • Što čini 9.2% siromašnih u 2010.

16. Siromašni u Srbiji -Apsolutna linija siromaštva Izvor: Republički zavod za statistiku

17. RELATIVNO SIROMAŠTVO Relativna linija siromaštva(koja se određuje kao 60% medijane lične potrošnje po potrošačkoj jedinici) pokazuje da je u Srbiji u 2010. bilo siromašno 14,5% stanovništva. Linija relativnog siromaštva u 2010. iznosilaje9.763 dinara mesečno po potrošačkoj jedinici.

18. Siromašni u Srbiji - Relativnalinija siromaštva Izvor: Republički zavod za statistiku

19. Siromaštvo u Srbiji Osnovni cilj sprovođenja SSS je bio da se apsolutno siromaštvo u Srbiji prepolovi do 2010. godine. • 2002. godine - 14% ili oko 1 milion ljudi u Srbiji je bilo siromašno. • 2007. godine - siromaštvo je smanjeno na 6,6%. • 2008. godine - 6.1% građana je živelo ispod apsolutne linije siromaštva • 2009. godine - 6,9% građana je živelo ispod apsolutne linije siromaštva • 2010. godine - 9.2% građana je živelo ispod apsolutne linije siromaštva

21. U 2003. - linija siromaštva je 4.970 dinara mesečno po jedinici jednake potrošnje. • U 2006. - linija siromaštva je bila 6.221 dinara mesečno po potrošačkoj jedinici. • U 2007. - siromašna su bila sva domaćinstva čija je potrošnja po potrošačkoj jedinici bila manja od 6.625 dinara • U 2008. - siromašna su bila sva domaćinstva u kojima je potrošnja bila ispod 7.401 dinara po potrošačkoj jedinici. • U 2009.- ispod 8.022 • U 2010.- ispod 8.544

22. Dubina (jaz) siromaštva - predstavljarazlikuprosečnogprihodastanovništvakoježiviispodlinijesiromaštvaisamelinijesiromaštva. • Ovamerapokazujevisinusredstavapostanovnikukojubitrebalopodelitisiromašnimakakobiseiskorenilosiromaštvo. • Izražavase kaoprocenatodgranicesiromaštva.

23. Na primer: • U EU dubina siromaštva je u 2008. godini iznosila 22%, što znači da su siromašnima u proseku potrebni za toliko viši prihodi kako bi izašli iz siromaštva. • U Srbiji je dubina siromaštva iznosila 23.6%. • Najveći jaz (32.3%) zabeležen je u Rumuniji.

24. Oštrinasiromaštva - upotpunjuje slikuosiromaštvuzemljijerpokazujekolikosusiromašnisiromašni. • To je indikator koji uzima u obzir to što se neki siromašni nalaze dublje u siromaštvu, odnosno dalje ispod linije siromaštva od drugih. • Dubinaioštrinasiromaštva, uz % stanovništvaispodlinijesiromaštva, predstavljajuosnovnemeresiromaštvaiobičnoseposmatrajuzajedno.

25. Uobaslučajase u računanjeuključujusamodomaćinstvaispodlinijesiromaštva. I dubina i oštrina siromaštva su manji u gradskim područjima. Bitnesuzavođenjesocijalnepolitikezasmanjenjesiromaštva.

26. Siromaštvo u EU Savet Ministara EU je 1975. godine definisao siromašne kao “pojedince ili porodice čiji su resursi toliko mali da ih isključuju iz minimuma prihvatljivog načina života u državi članici u kojoj žive”. Resursi su definisani kao “dobra, novčani prihodi i usluge iz javnih i privatnih izvora”. Na taj način siromaštvo je definisano u relativnom smislu.

27. Siromaštvo u EU • EU merirelativno siromaštvo • Procenat stanovništva koje živi u riziku od siromaštva u zemljama članicama EU varira između 10% i 23% • Najniža stopa siromaštva je u Holandiji i Češkoj Republici • Najveći rizik od siromaštva beleži se u Letoniji. Rizik od siromaštva visok je i u mediteranskim i baltičkim zemljama.

28. Prelazak sa koncepta smanjenja siromaštva na koncept socijalne inkluzije. Ovaj prelazak je motivisan potrebom da se mere Vlade usklade sa politikama EU koje vode delotvornijoj socijalnoj koheziji.

29. Socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Termini socijalna (društvena) uključenost i socijalna (društvena) isključenost predstavljaju dva aspekta istog fenomena.

30. Socijalna (društvena) isključenostje na nivou EU, definisana kao proces kojim su određeni pojedinci gurnuti na ivicu društva i sprečeni u punom učestvovanju u društvu zbog svog siromaštva ili nedostatka osnovnih znanja i mogućnosti za doživotno učenje ili kao rezultat diskriminacije. Ovakve pojave, pojedinca ili grupe stanovništva udaljavaju od mogućnosti za zaposlenje, ostvarivanje prihoda i mogućnosti obrazovanja, kao i od društvenih mreža i aktivnosti u zajednici. Ovakvi pojedinci imaju malo pristupa institucijama, organima vlasti i procesima donošenja odluka što utiče na njihov pojačan osećaj nemoći i nemogućnosti da utiču na sopstveni život.

31. Socijalna (društvena) uključenost- se definiše kao proces koji omogućava da oni koji su u riziku od siromaštva i društvene isključenosti dobiju mogućnost i sredstva koja su potrebna za puno učešće u ekonomskom, društvenom i kulturnom životu i postizanju životnog standarda i blagostanja koji se smatraju normalnim u društvu u kojem žive. • Društvena uključenost osigurava veće učešće građana u donošenju odluka što utiče na njihove živote i ostvarenje osnovnih prava.

32. Leaken indikatori - su instrument za standardizovano merenje društvene uključenosti na nivou EU. Osnovni skup zajedničkih Laken indikatora otvoren je za preispitivanje i usavršavanje, a podaci o društvenoj uključenosti prikupljaju se SILC anketom(standardizovanom za sve članice EU). Nacionalno specifični indikatori su instrument kojim se ispituje uskraćenost društvenih grupa u specifičnim nacionalnim uslovima.

33. Ko su siromašni u Srbiji? Najveći procenat siromašnih je u kategoriji nezaposlenih Procenat siromašnih u gradskim područjima je niži nego u ruralnim područjima. Najugroženija su domaćinstva sa 6 i više članova Takodje i deca do 13 godina. .

35. Procenat siromašnih prema tipu naselja – Apsolutna linija siromaštva

36. Procenat siromašnih po regionima

37. Procenat siromašnih prema tipu domaćinstva

38. Procenat siromašnih prema godinama starosti

39. Procenat siromašne dece i odraslih

40. Procenat siromašnih prema obrazovanju nosioca domaćinstva

41. NEJEDNAKOST U RASPODELI DOHOTKA

42. RASPODELA DOHOTKA

43. Raspodela dohotka • Pravična - kada vlasnik faktora proizvodnje prisvaja dohodak koji je rezultat angažovanja njegovih faktora proizvodnje. • Nejednakost u raspodeli - kada tržišni rezultat nije nagrada prema učinku, već ga opredeljuje tržišni položaj učesnika u razmeni.

44. Ekonomska nejednakost – savremeni problem? • Staro shvatanje – nejednakost je odredjena nivoom ekonomske razvijenosti. • Novo shvatanje – nejednakost je ta koja odredjuje dohodak i ekonomski rast.

45. Pojam ekonomske nejednakosti Nejednakost je “suštinski disparitet, pri kome jedni imaju odredjene mogućnosti ekonomskog izbora dok su drugima te mogućnosti uskraćene”.

46. Raspodela dohotka se posmatra kao: • Funkcionalna– koja pokazuje kako se dohodak deli medju proizvodnim činiocima • Personalna– koja opisuje raspodelu svih vrsta dohodaka izmedju pojedinaca i domaćinstava

47. Personalna i funkcionalna distribucija dohotka

48. Jednakostvs. pravičnost u raspodeli • Jednakost – svi primaju jednake dohotke • Pravičnost – fer raspodela “nacionalnog kolača” (normativni koncept koji govori kakva bi raspodela trebala da bude)

49. Izvori ekonomske nejednakosti Postoji više izvora nejednakosti u raspodeli dohotka: • razlike u sposobnostima pojedinaca • razlike u zanimanju pojedinaca • različite investicije u ljudski kapital • diskriminacija • razlike u dohotku od vlasništva.

50. Merenjenejednakosti Merenje ekonomske nejednakosti je složen problem, zbog postojanja više načina da se ona odredi, a i zbog toga što sam postupak izračunavanja nijejednostavan. • Decili (analizom promena učešća u dohotku pojedinih decila ukupnog stanovništva) ili kvintili • Lorencova kriva • Numerički pokazatelji nejednakosti.