OTPORNOST MATERIJALA

1. OTPORNOST MATERIJALA • Otpornost materijala je jedna od grana primjenjene mehanike koja proučava probleme: • čvrstoće • krutosti • stabilnosti • pojedinih djelova tehničkih konstrukcija od čvrstog deformabilnog materijala. Čvrstoća je sposobnost prenošenja opterećenja bez pojave loma. Krutost je otpornost konstrukcije na deformisanje (promjena zapremine i oblika) Stabilnost je sposobnost konstrukcije i njenih elemenata da pod zadatim opterećenjem zadrži prvobitni oblik elastične ravnoteže.

2. Postavlja se pitanje, Šta je potrebno uraditi, da bi izvršili dimenzionisanje elemenata neke konstrukcije? • Dimenzionisanje elemenata konstrukcije obuhvata proračune: • - čvrstoće, • krutosti i • stabilnosti. • - Proračun čvrstoće- sastoji se od određivanja najmanjih dimenzija pojedinih elemenata konstrukcije pod djelovanjem zadatog opterećenja. • Proračun krutosti – obuhvata određivanje deformacija konstrukcija pod djelovanjem zadatog opterećenja, koja moraju ostati u dopuštenim granicama određenim uslovima upotrebe same konstrukcije, • Proračun stabilnosti- sastoji se u određivanju opterećenja pod kojima konstrukcija i njezini elementi zadržavaju prvobitni elastični oblik.

3. Opšte pretpostavke otpornosti materijala • Materijal je kontinuiran (neprekinut), • Materijal je homogen – fizikalno mehaničke osobine u svim tačkama su jednake, • Materijal je izotropan - fizikalno mehaničke osobine u svim smjerovima su jednake, • Materijal je elastičan, • Između napona i deformacija postoji linearna zavisnost do određene granice koja se zove granica proporcionalnosti, • Deformacije tjela su male itd.

4. TEORIJA NAPREZANJA Ako se tjelo opterećeno vanjskim silama FA, FB, FC, FD i FE nalazi u stanju ravnoteže, onda svaki dio tog tijela mora biti uranotežen. Ako to tjelo presječemo ravni p onda je potrebno u presječenoj ravnini dodati unutrašnju silu koja je jednaka rezultanti djelovanja vanjskih sila odbačenog djela tijela da bi tjelo ostalo u ravnoteži.

5. Ako se traži granična vrijednost izraza, kada DA teži nuli, dobiće se Ukupni napon može se razložiti na dvije komponente pošto on u opštem slučaju nije okomit na presjek, slijedi • komponenta koja se projecirana na normalu označava se sa s • komponenta koja se projecirana na tangentu označava se sa t

6. DEFORMACIJE • Deformacija se javlja kao posledica naponskog stanja koje izazivaju vanjske sile. • U opštem slučaju razlikuju se dvije vrste deformacija: • linearna deformacija (istezanje, pritisak, savijanje i izvijanje) • ugaona deformacija (smicanje i uvijanje)

7. VRSTE NAPREZANJA TIJELA 1. Osno ili aksialno opterećenje.

8. Smicanje Savijanje

9. Uvijanje Izvijanje

10. Opterećenja • Spoljašnje opterećenje u funkciji vremena može biti: • mirno (statičko), • jednosmjerno promjenljivo, • neizmjenično promjenjljivo, • udarno

11. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNOG POPREČNOG PRESJEKA

12. ANALITIČKO ODREĐIVANJE TEŽIŠTA TJELA

13. Težište površine

15. Statički moment presjeka s obzirom na bilo koju os jednak je proizvodu površine poprečnog presjeka i pripadajuće koordinate težišta.SlijediZa bilo koju težišnu os statički moment presjeka jednak je nulu