510 likes | 1.03k Views
SEMINARSKI RAD. Mena džment Viši asistent: Mr. Igor Todorović. Seminarski rad. Samostalna stručna obrada neke teme Upoznavanje sa određenom tematikom nastavnog programa Sticanje iskustva u pisanju stručnih radova Dokazivanje sposobnosti primjene teoretskog i praktičnog znanja
E N D
SEMINARSKI RAD Menadžment Viši asistent: Mr. Igor Todorović
Seminarski rad • Samostalna stručna obrada neke teme • Upoznavanje sa određenom tematikom nastavnog programa • Sticanje iskustva u pisanju stručnih radova • Dokazivanje sposobnosti primjene teoretskog i praktičnog znanja • Sposobnost služenja aktuelnom domaćom i stranom literaturom • Vježbanje saradnje i komunikacije i timskog rada
Opše informacije 1 • Rad će se pisati i izlagati timski (u grupama) sa minimalno 5, a maksimalno 7 članova • Svaka grupa mora imati vođu tima • Vođa tima predstavnja tim i komunicira sa saradnikom ili predmentim nastavnikom
Opše informacije 2 • Predmetni nastavnik određuje i odobrava temu svakoj grupi • Seminarski rad se mora odbraniti na seminarskoj nastavi • Odbrana (izlaganje) rada će trajati od 20 do 30 min u zavisnosti od broja prijavljenih grupa • Svaka gupra mora da napravi Power Point prezentaciju za izlaganje rada • Svi članovi grupe moraju izlagati
Opše informacije 3 • Izrada i odbrana seminarskog rada ocjenjuje se od 0 do 10 bodova • Svaki član grupe dobija isti broj bodova nakon izrade i odbrane rada
Opše informacije 4 • Moramo poštovati Odluku o načinu praćenja i valorizovanja znanja studenata u akademskoj 2008/09. godini i njen član 5. koji kaže da seminarski rad može pisati i braniti samo student koji ostvari najmanje 25 i više poena, već poslije prvog kolokvija, uz saglasnost predmetnog nastavnika. • To znači da će ocjena iz seminarskog rada biti upisana onim studentima koji ostvare predviđeni broj bodova. • Student preuzima rizik da u slučaju neispunjena uslova gubi uslovno stečene poene.
Obim rada i format • Seminarski rad po obimu iznosi minimalno dva autorska araka i više (32 stranica i više), to ne uključuje uvod, zaključak i priloge. Rad dostaviti u elektronskom formatu (Word), sa precizno navedenom temom, autorom ili članovima tima
Izbor literarure i drugih izvora za izradu rada • Izbor literature je najvažniji dio u pripremi i izradi rada • Nije moguće uraditi bilo koji dio rada bez prethodno pažljivo odabrane literature • Tokom svih faza izrade rada, dodaju se nove literature i novi izvori
Literatura • Mjesta gdje treba vršiti potragu za literaturom su: • biblioteka fakulteta, • biblioteka univerziteta, • knjižare, • arhivi, • pisani i elektronski mediji, • digitalne baze podataka, i • Internet.
Struktura rada • Struktura rada je skica rada • Okvir koji sadrži sve važnije elemente rada • Plan kako će se kretati pojedine faze izrade rada
Osnovni elementi rada • Naslovna stranica • Sadržaj • Uvod • Razrada teme • Zaključak • Literatura • Prilozi
Naslovna stranica • Ime i prezime sutdenta • Broj indeksa • Naslov rada • Naznaka vrste rada • Naziv visokoškolske ustanove (fakultet i univerzitet) • Naziv predmeta • Akademska titula, ime i prezime mentora • Mjesto, mjesec i godina predaje rada
Sadržaj • Sadržaj predstavlja sistematizovan pregled rada koji pruža osnovnu informaciju o djelovima rada i mjestu na kojem se oni nalaze u radu. • Elemetni sadržaja su: • Glavni naslov i podnaslovi • Numeracija naslova i podnaslova • Redni brojevi početnih strana svih dijelova rada. • Sadržaj se nalazi na početku rada – prije uvoda
Uvod • Cilj uvoda je da kod čitaoca probudi interesovanje i da ga preleminarno upozna sa tematikom koje se obrađuje u radu. • Uvod treba da bude: • kratak, • jezgovit, • jasan, • informativan i • interesantan
Uvod Uvod treba da obuhvata slijedeće elemente • Izbor i definisanje problema istraživanja, • Određivanje (predmeta) područija istraživanja, • Određivanje osnovnog cilja istraživanja, • Postavljanje osnovne hipoteze i eventualno pomoćnih hipoteza.
Problem Problem istraživanja • Naučno istraživanje otpočinje zapažanjem, postavljanjem i definisanjem problema. • „Problem“ – svijest o neznanju – pitanje na koje, u sistemu raspoloživog naučnog znanja, nema odgovora. • Formulisati problem tako da se nedvosmisleno vidi šta je pitanje i koju pretpostavku (hipotezu) treba proveriti.
Problem Istraživač mora da: • razumije pitanje kojim je izražen problem istraživanja • postavi kriterijum za praćenje adekvatnog odgovora
Promenljive (varijable) • Ako se neka karakteristika može menjati, bilo u količini ili kvalitetu, ona se može posmatrati kao promjenljiva (varijabla) • Problem istraživanja = se često tiče (nepoznatog) odnosa između dviju ili većeg broja promjenljivih
Postoje “zavisne” i “nezavisne” promjenljive • Varijabla koju istraživač želi da objasni jeste zavisna varijabla (kriterijska) • Varijabla za koju istraživač očekuje da će objasniti promenu u zavisnoj varijabli (i kojom manipuliše) označena je kao nezavisna varijabla Y = f (X)
Cilj • Cilj istraživanja se uvijek mora vezati uz postavljenji problem • Cilj istraživanja jeste otkrivanje onoga što smo definisali kao nepoznato, kao problem • Cilj može biti pragmatični i naučni
Uvod • Pragmatični • Da se ustanove koristi koje mogu proizaći iz rezultata istraživanja • Naučni • Da se pruži opšti uvid u neku pojavu ili proces, • Da se klasifikacijom jasnije objasne pojave u procesu, • Da se otkrije povezanost i objasne uzročno-posljedične zavisnosti, i • Da se predvide buduća kretanja.
Naučno opisivanje (deskripcija) • Naučni opis je nezaobilazni prvi nivo kojim započinje naučna spoznaja i na kojoj se temelje sve ostale.
Naučno razvrstavanje (klasifikacija) • Pri klasifikaciji se traga za eksplicitnim i implicitnim obilježjima proučavanih fenomena na temelju kojih se mogu grupisati ili razlikovati i koja će biti od najveće koristi za daljnju spoznaju.
Naučno objašnjenje (eksplanacija) • Naučno objašnjenje (eksplanacija) je glavni cilj nauke. • Objasniti neki fenomen znači utvrditi prirodu njene povezanosti s drugim fenomenima, utvrditi uzroke njena nastanka, mijenjanja i nestanka.
Naučno predviđanje (prognoza) • Predviđanje i kontrola fenomena je konačna svrha nauke mada to eksplicite uvijek nije priznavano. Preduslovi predviđanja jesu realizovani prethodni nivoi spoznaje: deskripcija i objašnjenje. • Ukoliko su poznati uzroci moguće je uticajem na uzroke kontrolisati fenomen.
Hipoteza • Hipoteza je misaoni odgovor na pitanje u problemu • Hipoteza je određena tvrdnja ili pretpostavka koja treba da objasni neku pojavu, koju, korišćenjem odgovarajućih metoda, treba provjeriti i dokazati. • Nakon što se formuliše hipoteza, istraživanje se usmjerava na njeno provjeravanje.
Razrada teme • Ovaj dio zauzima najviše prostora u radu (70-80% rada) i obično je podjeljen na više užih dijelova • Preporučuje se da se izlaganje tematike podijeli u tri osnovna dijela, od kojih svaki može imati više poddijelova: • Istrorijsko-teorijski • Analitičko- eksperimentalni • Perspektivni dio – rezultati i obrazloženje rada
Istorijsko-teorijski dio • Izlaže se istorijat nastanka određenog problema • Upućuje na dosadašnja istraživanja i navode postojeće teorijske saznaje o problemu • Definišu se ključni pojmovi i povezuje se konkertno istraživanje s prethodnim istraživanjima kako bi se na osnovu njih objasnile postavljenje hipoteze.
Analitičko-eksperimentali dio • Opisuju se postupci koji su urađeni u empirijskom dijelu istraživanja • Identifikacija i operacionalizacija varijabli • Uzrok i nacrt istraživanja • Opis i razrada metoda za prikupljanje i obradu podataka kao i njihove primjene • Istraživanje se ne može zaustaviti na hipotezama, već se istraživanje mora nastaviti empirijskim dijelom
Nacrt istraživanja • Nacrtom istraživanja donosimo odluku kojim će mo se metodmama koristiti za prikupljanje podataka u istraživanju i odrediti uzorak • Prikupljeni podaci su nepregledni i moraju se na odgovarajući način srediti i obraditi. • Kada su podaci obrađeni i sređeni moguće ih je analizirati i donositi zaključke o rezultatima.
Metode prikupljanja podataka Kvalitativni pristup Deskriptivne studije: Istorijske studije: Posmatranje Eksterna i interna evidencija Razgovori Koncept istorijskog vremena Intervjui Koncept istorijskog prostora Okrugli stolovi Sistematsko korištenje istorijskih činjenica Case studije Kvantitativni pristup Desk (statistički podaci prikupljeni u druge svrhe) Anketni upitnici, Testovi Analiza sadržaja Sociometrija
Razgovor ilinestrukturirani intervju • Intervjuirati nije ništa drugo do toga da nekog nešta pitate. Ali to ne znači pitati bilo koje pitanje na bilo koji način. Intervju mora biti pažljivo isplaniran i vješto vođen. • U razgovoru ili nestrukturiranom intervjuu planira se tema razgovora, a pitanja se formulišu tokom razgovora. • U strukturiranom intervjuu pitanja i sam tok razgovora se pažljivo planiraju.
Intervju 1. Vrijeme intervjua treba unaprijed dogovoriti. 2. Pitanja koja planiramo postaviti treba unaprijed pripremiti. 3. Treba zatražiti dozvolu bilježenja ili snimanja razgovora. 4. Dobro je ispitanika par dana prije intervjua podsjetiti na predstojeći razgovor i dati mu listu s pripremljenim pitanjima. 5. Treba biti tačan, držati se plana pitanja i imati svoju kopiju plana pitanja u slučaju da je ispitanik svoju zametnuo. 6. Tokom razgovora treba odmah pitati ako nam izlaganje ispitanika nije jasno. 7. Nakon intervjua kada sredite materijal u oblik koji je podoban za vaš istraživački izvještaj treba materijal pokazati ispitaniku i tražiti njegovu pismenu dozvolu za njegovo korištenje kao podataka u vašem izvještaju.
Upitnik • pažljivo planiranje pitanja (varijabli) • kratkoća • razumljivost • pitanja za ocijenu prikladnosti • ispitivanje na prethodnom uzorku • dva tipa pitanja: • otvorena (bez ponuđenih odgovora) • zatvorena (s ponuđenim odgovorima)
Pitanja otvorenog tipa 1. Godina rođenja: _________________ 2. Spol: ____________ 3. Koju ste školu završili: ____________ 4. Zaposlenje: _________________ 5. Bračni status: _________________ 6. Koliko dugo imate promjene na koži zbog kojih ste danas došli dermatologu? ________________
Pitanja zatvorenog tipa Godina rođenja: _____________ Spol: M Ž Koju ste školu završili: • osnovnu školu i manje • srednju školu • višu školu • visoku školu Zaposlenje: • nezaposlen • zaposlen • penzioner • poljoprivrednik/domaćica Bračni status: • udata/oženjen • neudata/neoženjen • rastavljen/a • udovac/udovica Koliko dugo imate promjene na koži zbog kojih ste danas došli dermatologu? • manje od 1 mjesec • 1-6 mjeseci • 6 mjeseci do 2 god • više od 2 godine
Pitanja zatvorenog tipaizražavanje stavova, Likertova ljestvica
Psihološka strategija pitanja: a. Interes mora rasti postepeno u toku anketiranja, tako da učešće ispitanika bude sve jače i neposrednije; b. Pitanja moraju ići od lakših prema težima; c. Ne smije se postavljati preuranjena ili iznenađujuća pitanja; d. Treba izbjegavati pitanja koja bi mogla zbuniti ispitanika; e. Izbjegavati skokovite prelaze i polagano i oprezno prelaziti s jedne skupine problema na drugu.
Rezultati istraživanja • Iznose se rezultati i obrazlaže njihova obrada • Interpretacijom se misaono povezuju teorijska polazišta, empirijski postupci i rezultati • Interpretacijom rezultata dovodimo podatke u vezu sa hipotezom
Metodološke napomene • Dovesti podatke u vezu s hipotezama koje postavili i ustanovili da ih podaci potvrđuju ili odbacuju, • Dovesti naše podatke u vezu sa podacima sličnih istraživanja, • Dovesti dobivene podatke u vezu s primjenjenim postupcima u istraživanju, i • Provjerene hipoteze dovesti u vezu s teorijom od koje smo pošli u istraživanje
Zaključak • U zaključku se iznose rezultati i spoznaje do kojih se došlo u obradi teme • Zaključak sadrži odgovore na postavljena pitanja u uvodu, u njemu se potvrđuje ili odbacuje glavna hipoteza • Zaključak se piše na posebnoj stranici, a njegova dužina treba da se kreće od jedne do dvije stranice teksta.
Literatura • Literatura se nalazi nakraju rada i u njoj se navode detalji svih citiranih dokumenata • U ovu listu se ne uključuje niti jedan drugi dokument izuzev direkto citiranih ili parafraziranih izvora.
Literatura - knjige Prezime, puno ime autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja: Izdavač, godina izdavanja. Mašić, Branislav; Lončarević, Ranko. Menadžment: škole i novi pristupi. Banja Luka: Ekonomski fakultet, 2000. Berberović, Šefkija; Stavrić, Božidar. Teorija i metodologija troškova. 2. izmjenjeno i dopunjeno izd. Zagreb: Informator, 1985.
Literatura - rad u zborniku, eseju, zbirci Prezime, puni ime autora. Naslov rada: podnaskov. //Naslov zbornika/ podatak o uredniku. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja: Izdavač, godina izdavanja. Str. Početna- završna. Plakalović, Novo. Bankarska regulacija i liberalizacija. //Zbornik društveno-humanističkih nauka/ glavni i odgovorni urednik Slobodan Đorđić. Banja Luka: Književna zadruga, 2002. Str. 47-62.
Literatura - Internet Ime (na) autora, naslov dokumenta, datum nasanka, naslov potpunog dijela, potpuna http adresa, i datum pristupa dokumentu.
Literatura - Internet • Članak u elektronskom časopisu Zubanov,V. Karakteristike timskog rada // Link: časopis za unapređenjelokalnogelektronskogemitovanja. (2003), 9. URL: http://www.mediart.org/index.php • Tekst na web stranici Pavić, Milorad. Gorkakafa. Zauvekidanviše: pozorišnijelovnik. (1993.) URL:http://www.rastko.org.yu/drama/savremena/mpavic_zauvek.html#posl2.(22.11.2006.)