Sigurnost i zaštita zdravlja medicinskih sestara i medicinskih tehničara

1. Sigurnost i zaštita zdravlja medicinskih sestara i medicinskih tehničara Ljiljana Sambol, sindikalni povjerenik HSSMS-MT Opće bolnice „Dr. T. Bardek, Koprivnica”

2. Regulirano je Ustavom Republike Hrvatske • Zakonom o zaštiti na radu • Zakonom o radu • Zakonom o zdravstvenoj zaštiti • Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju • Zakonom o mirovinskom osiguranju • Pravilnicima, tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje osoba na radu te kolektivnim ugovorima • Vlada RH osniva Nacionalno vijeće za zaštitu na radu - 2 000. i 2007. (predstavnici Vlade RH, poslodavaca, sindikata, ustanova za zaštitu zdravlja i istaknutih stručnjaka zaštite na radu) Pravo na Zaštitu na radu

3. ZNR je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, andragoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se - otkrivaju i otklanjaju opasnosti koje ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu - utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile opasnosti Definicija Zaštite na radu

4. Uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja svih radnika ispunjavanjem propisanih obveza uz tendenciju stalnog poboljšanja • Spriječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša • Osigurati posebnu zaštitu: mladeži, ženama od rizika ugrožavanja ostvarivnja materinstva, osobama s invaliditetom, profesionalno oboljelim osobama te starijim radnicima radi očuvanja radne sposobnosti u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi Svrha Zakona o Zaštiti na radu

5. Za čiju je provedbu odgovoran poslodavac neovisno da li ju provodi sam ili ima zaposlene stručnjake, odnosno službu ili je angažirao vanjske stručnjake ili ovlaštenu tvrtku) • Poslodavac je dužan provoditi, procjenjivati i unapređivati ZNR i u sve radne procese i na svim razinama uključiti preventivne mjere • Ostvaruje se primjenom propisanih, ugovorenih kao i priznatih pravila ZNR te naređenih mjera i uputa poslodavca, na način da se ne dovede u opasnost sigurnost i zdravlje radnika • Poslodavac je obvezan prilikom povjeravanja poslova voditi računa o svim karakteristikama radnika (stručnoj osposobljenosti, zdravstvenom stanju, psihičkim sposobnostima, dobi te radnom iskustvu) • Sudionici u upravljanju sigurnošću (poslodavac, ovlaštenik, stručnjak ZNR, spec.medicine rada služba ZNR, povjerenik radnika, odbor ZNR, RV, radnici Zaštita na radu sastavni je dio radnog procesa

6. Primjenom onemogućuju djelovanje opasnosti i štetnosti na radnika te se tako mogu izbjeći ozljede, profesionalne bolesti i dr. bolesti u svezi s radom • Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljiti sredstvo rada kada je u uporabi (zaštita od udara el.struje, buke, vibracije, osiguranje potrebne radne površine, putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju, opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama..) • Posebna pravila zaštite na radu odnose se na radnike i na način obavljanja rada (sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševne i tjelesne sposobnosti kao i obvezu i način uporabe osnovnih zaštitnih sredstava i naprava, posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari...) • Priznata pravila (iz stranih propisa ili provjereni načini iz prakse kojima se otklanjaju ili smanjuju opasnosti te štiti zdravlje osoba na radu) Osnovna i posebna pravila zaštite na radu

7. Temeljni je akt za provedbu zaštite na radu iz koje proizlaze interni akti koje je poslodavac dužan izraditi ili posjedovati • Oodnosi se na sve radnike i sva mjesta rada kao i uvjete i način rada, a obuhvaća sve opasnosti, štetnosti i napore • U tu svrhu poslodavac je dužan osigurati potrebna sredstvai planom mjera utvrditi prioritete u poboljšanju stanja ZNR, rokove te osobe koje su dužne to osigurati • Prilagođena je određenom poduzeću, njegovoj organizacijskoj strukturi sa definiranim obvezama,odgovornostima i pravima kako ovlaštenika tako i radnika • Revizija svake 2 godine (a ranije nakon štetnih događaja, temeljem izvršnog rješenja inspektora rada ili ako inspektor utvrdi da stvarno stanje ne odgovara onom koje je utvrđeno procjenom) Procjena opasnosti

8. Je obavješćivanje i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, a utvrđena je Okvirnom direktivom 89/391/EEC (čl.10. i 12.) • Obavješćivanje radnika (o svim opasnostima, štetnostima, naporima, rizicima kao i načinu obavljanja rada sukladno propisima) provodi se prije početka rada radnika na određenom mjestu rada (nije zaživjelo u praksi), a osposobljavanje se sastoji od stjecanja znanja i vještina kao i provjere i ocjenjivanja praktične primjene znanja za rad na siguran način • Osigurati izobrazbu i dostupnost osobnih zaštitnih sredstava (OZS) • Ne rasporediti radnika koji nije osposobljen za rad na siguran način i nije zdravstveno pregledan • Ne puštati u rad strojeve i uređaje koji nisu predhodno ispitani i ispravni • Osigurati radnicima da rade prema pravilima ZNR Obveza poslodavca

9. Prije rasporeda na posao s posebnim uvjetima rada i u tijeku rada radnik je dužan obavjestiti liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje u obavljanju određenih poslova ili koja ugrožava život i zdravlje drugih radnika • Obavljati poslove s dužnom pozornošću sukladno pravilima ZNR i pravilima struke, prema uputama poslodavca ili ovlaštenika, uputama proizvođača aparata, uređaja ili proizvođača opasnih tvari • Pravilno i dosljedno koristiti OZS • Surađivati s odgovornima u lancu provedbe ZNR-u (obavjestiti odgovorne o svim nepravilnostima u tijeku procesa rada, neposrednoj opasnosti) • Usavršavati svoja znanja iz ZNR • Odbiti rad kod neposredne opasnosti za život i zdravlje Obveze i prava radnika

10. Zbog specifičnosti poziva, načina i uvjeta rada osjetljiva su radna skupina u zdravstvu i čine gotovo polovicu broja zdravstvenih radnika (46%) • U odnosu na 1980.g. broj medicinskih sestara na 100 000 st. povećao se s 354 na 569 u 2010.g. što je dvostruko manje od prosjeka EU (782) • Izloženi su svakodnevno prilikom obavljanja radnih zadataka(njezi, liječenju, dijagnostičkoj obradi pacijenta): 1. opasnostima - stanja koja mogu ugroziti život i zdravlje radnika na radu, uzrokovati ozljedu na radu 2. kemijskim, biološkim i štetnim zračenjima u medicini - faktori koji nakon što im je radnik izložen duže vrijeme mogu izazvati pojavu profesionalnih boleesti ili drugih bolesti u svezi s radom 3. naporima – statodinamičkim i psihofiziološkim koji zbog opterećenosti mogu uzrokovati oštečenje zdravlja medicinskie sestre i medicinski tehničari

11. Mehaničke opasnosti - padovi radnika (na razini, s visine, u dubine), padovi predmeta na radnika (oštri i šiljasti predmeti...) • Opasnosti od električne struje • Opasnosti od požara i eksplozije • Toplinske opasnosti(vruće ili hladne tvari i predmeti) Opasnosti na mjestu rada

12. Mikroklima (temperatura, vlažnost, strujanje zraka) • Buka i vibracije • Kemijske tvari • Biološke tvari • Zračenja ( ionizacijska, neionizacijska...) • Rasvjeta Štetnosti na mjestu rada

13. Prekomjerni psihofiziološki napori (rad u smjenama, emocionalno, intelektualno opterećenje, stres, monotonija) • Tjelesni napori uslijed nefiziološkog položaja tijela (dugotrajno sjedenje, stajanje, saginjanje, ručno prenošenje tereta - podizanje, prijenos i prijevoz pacijenata) Napori na mjestu rada

14. Provodi se utvrđivanjem svih vrsta opasnosti, analizom i opsegom opasnosti (pravilnik o izradi procjene opasnosti) • Preventivni pregledi i ocjena radne sposobnosti u nadležnosti su specijaliste medicine rada, a liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u nadležnosti su izabranog doktora opće medicine • Ostvaruje se primjenom pravila ZNR (osnovna, posebna , priznata), te naređenih mjera i uputa poslodavca • Mjerama ZNR (prethodne: projektiranje i planiranje zavisno o tehnološkom procesu, tekuće: tijekom rada, kurativne: saniranje posljedica nesreće zbog ne primjene mjera ZNR-u) Otklanjanje opasnosti, štetnosti i napora

15. Korištenje osobnih zaštitnih sredstava (rukavica, naočala, maski, pregača, ogrtača, kaljača, navlaka za obuću, čizama), barijera su za krv i druge tjelesne tekućine da dospiju do kože, sluznica i osobne odjeće zdravstvenih radnika • Spriječavaju prijenos infekcije s pacijenta na zdravstvenog radnika, pretpostavljaju da je svaki pacijent potencijalni nositelj patogena koji se prenose krvlju (uključujući HIV, HBV i HCV) te se smatra potencijalno zaraznim • Tehnička sredstva za zaštitu: čvrsti nepropusni kontejneri za otpad, laserski skalpeli, igle sa zaštitnim mehanizmom • Cijepljenje protiv hepatitisa B • Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa (za zdravstvene radnike Zavoda za hitnu medicinu) Standardne mjere zaštite

16. Predmeti odjeće i obuće čija je svrha zaštita tijela od štetnih utjecaja radne okoline • Koriste se ako se opasnosti ne mogu ukloniti osnovnim mjerama zaštite, a pravo i dužnost radnika je da ih koriste ako su izloženi nekoj opasnosti iz radne okoline • OZS izrađena su u skladu sa normama za OZS • Koja se koriste ovise o radnom mjestu i poslovima koje radnik obavlja, a utvrđena su pravilnikom poslodavca o ZNR Osobna zaštitna sredstva

17. Zaštitne kape Zaštitne maske Zaštitne rukavice Osobna zaštitna sredstva Zaštitne naočale Zaštitne cipele Zaštitne pregače

18. Površine za kretanje pri radu moraju biti čiste i nezakrčene i određenih dimenzija: - glavni prolazi u radnim prostorijama moraju biti široki minimalno 150 cm, transportni putovi ne uži od 180 cm, a sporedni prolazi široki najmanje 100cm. • Kod ručnog transporta tereta potrebno je koristiti ispravnu tehniku podizanja i spuštanja tereta • Maksimalne težine: 15 – 19. g. – 13 kg (Ž) – 35 kg (M) 19 – 45.g. – 15 kg (Ž) – 50 kg (M) iznad 45 g. – 13 kg (Ž) – 45 kg (M) Zaštita kod kretanja pri radu

19. Prije podizanja pacijenta provjeriti njegovu težinu pa ako je pretežak zatražiti pomoć, dok trudnice nebi smjele podizati niti prenositi pacijente • Uvijek nositi prikladnu obuću te obratiti pozornost na podlogu po kojoj se kreće • Posebnu pozornost obratiti kod zaraznih pacijenata jer osobna zaštitna sredstva ne mogu uvijek potpuno zaštititi od infekcija. • Pri radu sa psihijatrijskim pacijentima maksimalnu pozornost posvetiti kontaktu, jer samo odgovarajuća komunikacija pruža zaštitu od neželjenih i neugodnih situacija i opasnosti. • Prilikom korištenja i rukovanja pomagalima za podizanje ili prijevoz pacijenata treba se strogo držati uputa prizvođača ili drugih uputa za rukovanje kako bi se izbjegle nezgode. Mjere sigurnosti kod podizanja ili prijenosa pacijenata

20. Prije početka rada provjeriti ispravnost aparata, a posebno opreme koja je preko elektrode ili drugog pribora u izravnom dodiru s pacijentom (električni uređaji) • Provjeriti i koristiti ispravne i neoštečene instrumente i upotrebljavati ih i održavati prema uputi proizvođača Upute za siguran rad s aparatima i medicinskim instrumentima

21. 1. Lijekovi i citostatici • 2. Inhalacijski anestetici • 3. Štetne i otrovne kemikalije Kemijske štetnosti

22. Pri uporabi injekcija i infuzija treba poduzeti posebne mjere zaštite. • Kod rada s ampulama mora se posebno voditi računa da ampula ne pukne u ruci i da ne dođe do posjekotina. • Neki lijekovi moraju se miješati sa redestiliranom vodom ili otapalima te mogu dospjeti u organizam putem kože, očiju, dišnih puteva i dr. • Pojedini lijekovi mogu kod radnika izazvati alergijske reakcije pa o tome treba obavijestiti odgovorne osobe kako se više ne bi radilo s istima. Kemijske štetnost - lijekovi

23. Citostatici se upotrebljavaju u liječenju malignih tumora, no s obzirom da uz maligne uništavaju i zdrave stanice, potreban je poseban režim rada u rukovanju s njima jer su opasnosti izloženi i pacijenti i zdravstveni radnici • Potrebno je osigurati odgovarajući prostor, opremu za prijem, čuvanje, pripremu, izdavanje i transport citotoksičnog lijeka odnosno terapije, kao i stručnu pripremu od strane magistra farmacije i farmaceutskih tehničara • Kod pripreme citotoksične supstance, kao i prilikom intravenozne aplikacije zdravstveni radnici moraju nositi zaštitnu pregaču, zaštitnu masku za jednokratnu uporabu, zaštitne naočale i rukavice • Potrebno je osigurati i odgovarajuće mjere za pacijente i za sve uključene u rukovanju s citotoksičnim lijekovima, kao i zbrinjavanje citotoksičnog otpada te odrediti standardne operativne postupke za neželjene slučajeve • Priprema citotoksičnih supstanci mora se obavljati u digestoru, prostoriji koja mora imati dobro izvedenu ventilaciju. Kemijske štetnosti - citostatici

24. U Republici Hrvatskoj primjenjuju se u 21 zdravstvenoj ustanovi, a s njima radi 716 radnika u zdravstvu • Najviše ih je srednje stručne spreme 475 (66%), više 124 (17 %), visoke stručne spreme 76 (11%), te nekvalicirani radnici 41 (6 %) • Zbog učinkovite zaštite, različitih procedura i različite primjene općih i posebnih pravila ZNR u RH, neophodno je donijeti propise koji reguliraju područje rada s citostaticima te propisuju zaštitna sredstva i procedure koje štite zdravlje • Neophodno je propisati sadržaj programa edukacije pojedinih skupina radnika, obvezu obavljanja preventivnih pregleda, rokove i sadržaj tih pregleda

25. Koriste se da bi se tijekom kirurških zahvata održalo i izazvalo stanje opće anestezije ( dubok san u kojem se ne osjeća bol ) • Halotan je hlapljiva tekućina karakterističnog mirisa, bez boje, nije zapaljiv niti je eksplozivan. • Kao opći anestetik gotovo je dvostruko jači od kloroforma. • Kako bi se izbjegla opasnost od prekomjernog doziranja, dovodi se u mješavini plinova koje pacijent udiše iz posebno preciznih rasplinjača. • Pošto je halotan vrlo hlapljiva tekućina, pri uporabi u operacijskim salama njegove pare štetno djeluju na sve prisutne (omamljenost, glavobolja). • Dokazano je toksično djelovanje halotana na jetru (halotanski hepatitis) koje se može razviti i kod izloženosti nižim koncentracijama od onih koje izazivaju narkotičke učinke. • Dušični oksidul je najstariji poznati anestetik, a izloženi su mu kirurzi, anesteziolozi, instrumentari. Kemijske štetnosti – inhalacijski anestetici

26. Operacijske sale moraju imati projektiranu ventilaciju koja omogućava izmjenu zraka te se postiže smanjena koncentracije štetnih plinova u prostoru. • Potrebno je provoditi redovnu kontrolu i zamjenu svih gumenih i plastičnih cijevi na anesteziološkim aparatima kao kontrolu i čišćenje filtera na aparatima. • Obvezno provoditi mjerenja radne okoline (aerozagađenje). • Svo osoblje koje radi u operacijskim salama treba obavljati redovite liječničke preglede s obveznim ispitivanjem jetrenih funkcija i krvnih parametara. • Pri radu s anesteticima obvezno upotrebljavati osobna zaštitna sredstva. • Po završetku rada oprati ruke. Inhalacijski anestetici- mjere zaštite

27. Najčešći rizici obolijevanja: - virusni hepatitis B (HBV) - tuberkuloza - SIDA - AIDS Biološkeopasnosti

28. Pri obradi, njezi ili dodiru s pacijentom, radnik je izložen opasnosti od kontakta s krvlju i drugim potencijalno infektivnim tjelesnim tekućinama i tkivima u kojima je prisutna krv (cerebrospinalna, sinovijska, pleuralna, peritonealna, perikardna i amnijska tekućina) • Izvjestiti o svakom ubodnom incidentu i svim drugim povredama oštrim predmetima da se osigura podesna skrb i praćenje • Najvažnija profesionalna zarazna bolest je infekcija virusom hepatitisa B pa je imunizacija protiv hepatitisa B obvezna za sve osobe koje pri obavljanju posla dolaze u neposredan dodir sa zaraženim materijalom. • Mjere zaštite od bioloških opasnosti moraju se provoditi kako za radnike tako i za pacijente.

29. Obvezna je uporaba rukavica kod svih pregleda gdje postoji mogućnost dodira s mukoznim membranama, krvlju i sekretima. • Obvezno je nošenje zaštitnih naočala i maski • Provedba osposobljavanja zdravstvenog osoblja u tehnici davanja injekcija i vađenju krvi radi smanjenja rizika od uboda kontaminiranom iglom - ne vraćati kapicu na iglu • Izbjegavati primjenu oštrih predmeta gdje postoji alternativa, a upotrijebljene igle odlagati u podesne kontejnere • Zaštitne rukavice, maske, pregače treba skinuti i odložiti prije napuštanja radnih prostorija po protokolu

30. Svi instrumenti nakon uporabe, a prije sterilizacije i pranja moraju se dekontaminirati dezinficijensom. • Aparate u operacijskim salama i dijagnostičkim laboratorijima treba zaštititi od dodira s biološkim materijalom, a u slučaju kontakta prikladno ih dekontaminirati. • Radni prostor i radne površine moraju se više puta na dan prati za to određenim sredstvima. • Koristiti „tehniku pranja ruku”

31. MJERE ZAŠTITE OD ZRAČENJA • Preventivne mjere zaštite • Tehničke mjere zaštite • Osobna zaštitna sredstva Štetna zračenja u medicini

32. 1. PREVENTIVNE MJERE ZAŠTITE • Raspoređivanje na poslove u zoni zračenja radnika koji udovoljavaju posebnim uvjetima. • Stručna osposobljenost glede primjene mjera zaštite od ionizirajućih zračenja stečena redovnim školovanjem ili dopunskom izobrazbom. • Upotreba osobnih dozimetara od strane osoba koje rade u zoni ionizirajućih zračenja.

33. 2. TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE • Projektiranje te izgradnja odjela i prostorija u kojima će se raditi s izvorima ionizirajućeg zračenja u skladu s tehničkim i zaštitnim propisima. • Primjena suvremenih aparata koji imaju ugrađenu zaštitu od primarnog i sekundarnog (raspršenog) zračenja. • Kontrola ispravnosti zaštitnih uređaja te mjerenje izloženosti na pojedinim mjestima u prostoriji oko izvora radijacije.

34. 3. OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA • Zaštitne pregače • Zaštitne rukavice • Štitnici za podlaktice, nadlaktice • Štitnici za štitnu žlijezdu, spolnu žlijezdu(izrađuju se od gume sa slojem olova debljine 0.25 – 0.50mm) • Zaštitne naočale, za adaptaciju i naočale s olovnim staklom debljine 0.5 – 1.00 mm.

35. Poslove s izvorima ionizirajućih zračenja ne smiju obavljati maloljetnici, dojilje i trudnice ako rade s otvorenim izvorima ionizirajućih zračenja, osobe koje boluju od očnih bolesti, osobe koje boluju od TBC-a, osobe koje boluju od malignih bolesti. • Ozračenje osoba koje rade s izvorima ionizirajućih zračenja tijekom rada ne smije biti iznad 100 milisilverta u razdoblju od 5 uzastopnih godina. • Sve osobe koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja moraju pohađati posebnu izobrazbu glede primjene mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja. • Mjere zaštite moraju se primjenjivati i na pacijentima na kojima se obavljaju pretrage (u medicinske svrhe upotrebljavaju se dvije vrste radioaktivnih izvora zračenja i to zatvoreni i otvoreni izvori zračenja). • Poslovi koji se obavljaju u zoni zračenja određeni su kao poslovi s posebnim uvjetima rada (radnici moraju zadovoljavati uvjete kao što su stručna sprema, zdravstvena sposobnost, psihofizička sposobnost, dob i spol).

36. Nije dopušteno pušiti, koristiti svijeće, čistiti podove lakozapaljivim tekućinama, koristiti električna kuhala. • Alkohol, eter i druge lakozapaljive tekućine koje se koriste u ambulantama smiju se držati u količinama koje su potrebne za dnevnu potrošnju (250 g), u propisanim staklenim bočicama i u zaključanim ormarima. • Analize i pretrage koje se obavljaju s lakozapaljivim i opasnim tvarima moraju se obavljti u digestoru. • EVAKUACIJA I SPAŠAVANJE • Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja radnika, pacijenata posjetitelja i drugih osoba koje se zateknu u ustanovi, za slučaj iznenadnih opasnosti te je u tu svrhu dužan osigurati sredstva (praktične vježbe provode se svake dvije godine) • Poslodavac je dužan upoznati radnike s planom Mjere zaštite od požara u zdravstvenim ustanovama

37. Očuvanje i unapređenje zdravlja te sprječavanje: - broja nezgoda na radu - ozljeda na radu - profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom - gospodarskih gubitaka (bolovanja, prijevremene i invalidske mirovine) Za postizanje navedenih ciljeva treba aktivirati tijela državne i javne uprave( Sabor, Vladu, ministarstva, državne institucije, Nacionalno vijeće za ZNR), sindikate i poslodavce Svrha Nacionalnog programa

38. Odgovornost za upravljanje rizicima vezanim uz rad leži na poslodavcu, ali ti će napori biti neuspješni bez aktivnog sudjelovanja radnika • Rukovoditelji moraju stvoriti atmosferu povjerenja u kojoj radnici osjećaju da mogu ukazati na moguće probleme i dati doprinos sigurnijim procesima i radnim mjestima te tako poboljšati ne samo sigurnost nego i produktivnost Sudjelovanje radnika u ZNR

39. Hvala na pažnji