1 / 8

Seminarski rad Internet

Seminarski rad Internet. Ivan Milas. Internet. Internet je računalna informacijska mreža, sastavljena od velikog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža, koja omogućava prijenos informacija između računala koji čine mrežu.

Download Presentation

Seminarski rad Internet

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Seminarski rad Internet Ivan Milas

  2. Internet Internet je računalna informacijska mreža, sastavljena od velikog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža, koja omogućava prijenos informacija između računala koji čine mrežu.

  3. Danas je život bez interneta praktički nezamisljiv. Putem Interneta ljudi se mogu povezati sa svim dijelovima svijeta u samo par sekundi. Postoje brojne povlastice korištenja interneta ali i brojne nepogodnosti.

  4. Internet povlastice • Brzo povezivanje sa bilo kim u svijetu • Dnevno informiranje • Slanje internet pošte • Obavljanje kupovine putem interneta • Plaćanje računa • Oglašavanje

  5. Povijest interneta 1969. Projekt sponzoriran od ministarstva odbrane USA proizvodi mrežu pod nazivom ARPANET Skup korisnika ograničen na naučnike i kompjuterske experte 1972. ARPANET dobija protokol za email i prenos binarnih datoteka 1970. -1983. Prelazak na internet arhitekturu i TCP/IP protokol 1989. Laboratorija CERN Švicarska predlaže novi protokol za razmjenu informacija pod nazivom WWW (Worl Wide Web) 1992. – 1993. Američka vlada se povlači iz Internet projekta i time je dozvoljena upotreba Internet-a u komercijalne svrhe 1992. Delphi prva firma koja je pružala komercijalne usluge spajanja na Internet 1993. Prvi Browser za WWW stranice pod nazivom MOSAIC 1998. Microsoft uključuje punu podršku za Internet u svoje operativne sisteme Procjenjen broj kompjutera na Internetu 56 000 000 2004. Procjenjen broj korisnika 700 000 000

  6. Internet u svijetu U svjetskom pregledu o Internetu, Hrvatska ima malu ulogu ali za nas u zemlji je vrlo bitna. Promatrano na ukupnoj populaciji u zemlji korištenje Interneta zastupljeno je kod približno 33% svih stanovnika, a gledano realnije, na segment osoba s 15 i više godina – udio korisnika je danas na razini od oko 38%, dok je na primjer u 2001.godini (kada je GfK Hrvatska počela s istraživanjima Interneta) «surfalo» samo oko 12% građana.

  7. Internet u Hrvatskoj Gotovo polovica ljudi u Hrvatskoj internet koristisvakodnevno, odnosno tri četvrtine to čine na razini tjedna. Putem ovog medija korisnici se dopisuju, pretražuju, koriste ga za dnevno informiranje... Statistički gledano internetom se koristi oko 38% Hrvatskih građana štp iznosi nešto preko 1,32 milijuna građana suvremene pismenosti.

  8. Najčeća svrha korištenja Po korištenju elektronske pošte posebno se ističu građani Istre i Primorja te Zagreba s okolicom (po 77%). Iznad prosjeka su zastupljeni i mlađi netovci od 15 do 34 godine (između 74 i 79%) dok su najstariji tu najmanje zastupljeni - svega oko 20%. Osobe s najvišim obrazovanjem najviše koriste e-poštu (75%). Korištenje tražilica – pretraživanje posebno preferiraju surferi iz Dalmacije i Zagreba s okolicom (oko 70%) te mladi između 15 i 24 godine (74%). Bezbrižno kupovanje bez odlaska u trgovinu još nije uzelo maha pa se tek očekuje veći razvoj ovog sektora. Za sada je tu prisutan i strah i oprez . Informiranje o dnevnim zbivanjima više od prosjeka vole muškarci kao i osobe s najvišim stupnjem obrazovanja ( po 60%), te osobe u stalnom radnom odnosu (59%). U plaćanju putem Interneta najviše su prisutni u Istri s Primorjem (37%), muški 19%, mlađe osobe između 35 do 44 godine (22%), visokoobrazovani (19%), te osobe s najvišim mjesečnim primanjima (32%).

More Related