Tema 11. NAVODNJAVANJE I OKOLIŠ

1. Tema 11. NAVODNJAVANJE I OKOLIŠ Prof.dr.sc.Lidija Tadić

2. Važnost predviđanja utjecaja na okoliš: • Cilj svakog projekta je dugoročno osigurati pozitivne učinke implementiranog sustava  1. Predvidjeti potencijalne probleme 2. Pronaći načine njihovog sprječavanja ili reduciranja 3. Potencirati pozitivne učinke

4. 1. VODA • Utjecaji koji proizlaze iz sezonskih promjena u vodnosti otvorenih vodotoka ili razina podzemnih voda • Uvođenjem velikih potrošača vode dolazi do narušavanja postojećeg hidrološkog režima

5. Agenda 21,1992.

7. UDIO NAVODNJAVANIH POVRŠINA U UKUPNIM POLJ.POVRŠINAMA

8. Cjelovito promatranje površinskih i podzemnih resursa – efluentni i influentni tok • Analiziranje svih zahtjeva za vodom (sadašnjih i potencijalnih), te predviđanje mogućih konfliktnih situacija

9. a)MALE VODE • Poremećaj režima malih voda- Utjecaj na nizvodno područje i sve korisnike • kvalitativni poremećaj • kvantitativni poremećaj • biološki poremećaj

10. OSJETLJIVA PODRUČJA: • Vodotoci s izrazitim trendom smanjenja malih voda • Vodotoci s nepovoljnim hidrološkim režimom ( s obzirom na potrebe navodnjavanja) • Krška područja

11. MOGUĆA RJEŠENJA: • Izgradnja akumulacija – mogućnost racionalnog korištenja voda uz adekvatno upravljanje

12. AKUMULACIJE: POZITIVNI UČINCI • Obrana od poplava • Mogućnost prihranjivanja malih voda • Racionalno korištenje voda • Socijalno-ekonomski efekti • Promjena mikroklime • Prednost imaju male akumulacije NEGATIVNI UČINCI • Promjene namjene površina • Redukcija prihranjivanja podzemnih voda (zadržavanjem poplavnih voda) • Zadržavanje nanosa • Socijalno-ekonomski efekti • Promjena mikroklime

13. b)SNIŽENJE RAZINE PODZEMNIH VODA • Povećanje hidrauličkog gradijenta – procjeđivanje iz vodotoka-negativno • Omogućavanje prihvata voda tijekom zimskog razdoblja-pozitivno • Razlika sniženje razine podzemnih voda unutar obnovljivih zaliha u odnosu na “rudarenje”

14. OSJETLJIVA PODRUČJA: • Tla s velikim sadržajem organske tvari (treset) – slijeganje tla ( primjer California, dolina Neretve) • Porozna tla – narušavanje strukture tla • Primorski predjeli – intruzija morske vode

15. Mjere zaštite količine voda:  • kontrolirano zahvaćanje površinskih voda uz očuvanje drugih zahtjeva (biosfera,sport, plovidba) • kontrolirano zahvaćanje podzemnih voda u granicama obnovljivih zaliha • osiguranje biološkog minimuma u vodotocima na kojima je izgrađena akumulacija

16. prednost se daje manjim akumulacijama u odnosu na velike akumulacije • ispuštanje nanosa iz akumulacije radi očuvanja ravnotežnog stanja u vodotoku • praćenje razina podzemnih voda na širem području zahvata • praćenje trendova malih voda

17. Osobito osjetljiva područja: • područja u blizini zaštićenih ekosustava ( Lonjsko polje, Kopački rit) čiji opstanak ovisi o dovoljnim količinama vode • područja u blizini vodocrpilišta • vodotoci s izrazitim opadajućim trendom karakterističnih protoka • priobalna područja

18. c)KVALITETA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA • Narušavanje hidrološkog režima – povećanje koncentracije onečišćenja • Intenziviranje poljoprivrede  intenziviranje agrokemijskog onečišćenja • Nitrati – vrlo topivi i brzo dospijevaju u vodne tokove • Fosfati- vežu se na čestice tla i dolaze u vodotoke erozijom

19. Povećani dotok hraniva u površinske vode  povećana biološka potrošnja kisika  eutrofizacija

20. MOGUĆA RJEŠENJA: • Poljoprivreda prihvatljiva po okoliš – kontrolirana primjena mineralnih gnojiva • Kontrolirana odvodnja • Ponovno korištenje drenirane vode • Korištenje vode odgovarajuće kvalitete

21. KORIŠTENJE DRENIRANE VODE

22. ORGANSKA POLJOPRIVREDA

23. KVALITETA VODE ZA NAVODNJAVANJE- • Prema: Uredbi o klasifikaciji voda ( NN 77/98) i FAO kategorizacija pogodnosti voda za navodnjavanje ( 1974) • SAR – odnos iona Na, Mg i Ca i el.provodljivost

24. Mjere zaštite kvalitete voda: • kontrolirana primjena sredstava koja narušavaju kvalitetu voda primjena tzv. kontrolirane odvodnje – zadržavanje vode unutar sustava s mogućnošću subirigacije, tamo gdje pedološke karakteristike tla to omogućavaju • kod većih sustava za navodnjavanje izgradnja biljnih uređaja za pročišćavanje

25. izgradnja sustava podzemne odvodnje za odvođenje suvišne soli iz tla i povećanje funkcionalnosti odvodnje • poboljšanje učinkovitosti sustava za navodnjavnje i odvodnju • smanjenje ispiranja hraniva iz tla može se smanjiti boljim planiranjem rasporeda prihranjivanja zemljišta hranivima u odnosu na aplikaciju vode za navodnjavanje

26. Osobito osjetljiva područja: • mali vodotoci i umjetni kanali s malim protokama i brzinama strujanja • područja u blizini zaštićenih ekosustava • krška područja i aluvijalna područja relativno plitkog krovinskog sloja

27. 2. TLO a)ZAMOČVARIVANJE ZEMLJIŠTA ( ZADRŽAVANJE VODE NA POVRŠINI) • Kod sustava za navodnjavanje slabe učinkovitosti ( ponegdje 20-30 %) • Kod ravničarskih predjela slabih infiltracijskih sposobnosti • Neadekvatan odabir metode navodnjavanja

28. b) ZASLANJIVANJE-ireverzibilan proces- 1/3 svjetskih navodnjavanih površina ugroženo zaslanjivanjem (270 mil.ha) • Unos soli putem vode • Prisutnost soli u samom tlu (tip tla) • Zaslanjene podzemne vode

29. c) VODNA EROZIJA- zbog neadekvatnih oborina i intenziteta navodnjavanja

30. Zaštitne mjere tla: • navodnjavanje vodom koja zadovoljava kriterije za primjenu u navodnjavanju • na područjima većeg rizika izbjegavati primjenu sekundarnih izvora vode ( otpadne vode ) • na područjima većeg rizika aplicirati dodatne količine vode za ispiranje soli

31. Osobito osjetljiva tla: • područja s manjom količinom prirodnih oborina ( semiaridni predjeli krajnjeg istoka zemlje) • površine s nepovoljnijim pedološkim karakteristikama ( slabije pogodnosti za navodnjavanje)- Glinovita tla ( velike količine Na- strukturni kolaps) • kraška polja sa slabijom mogućnošću učinkovite odvodnje • površine pod većim nagibom