STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

1. STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Zagreb, 1. srpnja 2014.

2. Zašto Strategija prometnog razvoja Hrvatske • Postojeća Strategija datira iz 1999. godine • Republika Hrvatska = članica Europske unije • EU je lani završila prvu veću reformu prometnog sustava uspostavom TEN-T mreže i definiranjem europskih prometnih prioriteta • RH je tijekom pregovora bila uključena u razgovore o reformi prometnog sustava Europe . Tijekom posljednje dvije godine pregovarala je o uvrštavanju u TEN-T mrežu • Osnova za financiranje svih prometnih projekata do 2016. EU sredstvima (Strukturni, Kohezijski, CEF, EIB, EBRD) • Temelj za proračunsko razdoblje sufinanciranja projekata u prometu (2014. – 2020.)

3. Što je novo • Primjena metodologije sukladne drugim kohezijskim državama (Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka…) • Uz dosadašnje prometne sektore cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog prometa - uvođenje novog sektora: javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti • Definiranjefunkcionalnih regija i to temeljem potražnje prometnih usluga, a neovisno o njihovim administrativnim granicama • Izrada Nacionalnog prometnog modela kao osnove za planiranje i financijsku opravdanost ulaganja • Poimanje prometnog sustava kao koncepta u kojem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih vrsta prometnih usluga • Briga o sigurnosti prometa i zaštiti okoliša

4. Faze izrade Strategije • Spajanje sektorskih strategija u jedinstven i integriran dokument • Izrada sektorskih prometnih strategija • Strateška procjena utjecaja • na okoliš • Nacionalni prometni model • Revizija Strategije prometnog razvoja

5. Dokument definira… • OPĆI CILJ 6 strateških multimodalnih ciljeva • MISIJA 28 posebnih multimodalnih ciljeva • VIZIJA 180 sektorskih mjera za postizanje ciljeva Strategije

7. Mjere • ZELENA: u potpunosti usklađena sa strateškim ciljem, provediva uz eventualne dodatne studije • ŽUTA: potrebne su dodatne studije kako bi se procijenila usklađenost sa strateškim ciljem • CRVENA: Nije usklađena sa strateškim ciljevima. U Strategiji nijedna mjera nije utvrđena kao crvena

8. Mjera Projekt Zagreb – Križevci (TEN-T osnovna mreža/TEN-T Mediteranski koridor/Paneuropski koridor Vb) Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja 2. kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci Križevci – Državna granica s Mađarskom prema Budimpešti (TEN-T osnovna mreža/TEN-T Mediteranski koridor/Paneuropski koridor Vb) Nadogradnja i rekonstrukcija dionice Križevci – Koprivnica – Državna granica s izgradnjom drugog kolosijeka Povezanost sa Zračnom lukom Zagreb

9. Mjera Projekt Povezivanje mostom kod Gradiške Most na Savi kod Gradiške sa spojnom cestom do čvora Okučani Povećanje kapaciteta - namjenska traka za javni prijevoz između Zagreba i Karlovca

10. Mjera Projekt Zračna luka Dubrovnik-razvoj Razvoj Zračne luke Dubrovnik (TEN-T sveobuhvatna mreža) Pristupačnost zračnih luka

11. Funkcionalne regije Hrvatske Središnja Hrvatska Istočna Hrvatska Sjeverni Jadran Sjeverna i središnja Dalmacija Južna Dalmacija

12. Pitanja zaštite okoliša • S obzirom na utjecaj prometa na okoliš te intervencije u prostor koje su nužne u gradnji prometne infrastrukture, izrađena je Strateška procjena utjecaja na okoliš • Ona identificira utjecaje na okoliš te definira mjere njihova ublažavanja i njihovo praćenje • Mjere iz Strategije prometnog razvoja već su usklađene s rezultatima Strateške procjene utjecaja na okoliš

13. HVALA NA PAŽNJI Pisane prijedloge na : savjetovanje@mppi.hr Dokumenti objavljeni na Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=8761 Javni uvid u dokumente: Krležin Gvozd 1a – pon.-pet. od 10-14 sati