USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

1. USTAVREPUBLIKEHRVATSKE Vitomir Boić, dipl. iur.

2. HARVARDSKO ISTRAŽIVANJE Predavač je namjeravao reći 100 %. Rekao je približno 80% od namjeravanog. Slušatelji su čuli približno 60 % gradiva. 3 1 2 Slušatelji su se prisjećali : nakon 3 dana 15 % nakon 3 mjeseca Slušatelji su se prisjećali : nakon 3 dana 80 % nakon 3 mjeseca Slušatelji su se prisjećali : nakon 3 dana 60 % nakon 3 mjeseca 0-5 % 60 – 70 % 40 – 50 % USMENO USMENO + VIZUALNO + BILJEŠKE USMENO + VIZUALNO

3. KANALI KOMUNIKACIJE Govor 7% Govor tijela 55% Boja i ton glasa 38%

4. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE

5. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE Pred vama je stručna knjiga. Što učiniti?

6. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • Naravno, pročitati je. • Ako njezin sadržaj trebate pomno proučiti, primjerice za ispit, isto ćete još jednom ponoviti.

7. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • Istraživanja su pokazala da su za smislenu obradu teksta potrebne druge metode. • Samo čitanje nije dostatno.

8. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE Predstavljamo vam jedan od mogućih načina racionalnog proučavanja štiva: ČPČPP

9. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE Č= Čitati letimično prije usredotočenog čitanja. P = Pitati se koji je dio štiva bitan. Č = Čitati svjesno koristeći vid i pamćenje.

10. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE P = Pamtiti pročitano vlastitim riječima. P = Ponavljanje zapamćenog nakon nekoliko sati ili nekoliko dana.

11. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • Početniku ovaj postupak može izgledati naporan i dugotrajan. • Činjenica je da treba proći neko vrijeme da se čovjek preusmjeri i odbaci stare navike čitanja. • Ova se metoda uvijek ponovno istraživala.

12. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE Studenti koji su učili po ČPČPP metodi postizali su mnogo bolji uspjeh od studenata koji su učili po svojim navikama.

13. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE 1. KORAK - Č = Čitati letimično Sukus letimičnog čitanja je dobiti najbolji mogući pregled prije prelaska na detalje.

14. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • Vjerojatno znate priču o čovjeku koji posjećuje nepoznati grad i prvo se penje na toranj kako bi ga mogao odozgo pogledati i upoznati. • Pri tom prvo zapaža uočljive građevine, kao što su crkve, šire ulice, i druge osobitosti. • Kada siđe na ulicu lako može odrediti gdje se sada nalazi.

15. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE Kako dobiti pregled? • Letimično čitanje kazala, daje nam predodžbu o tome kako je knjiga sastavljena. • Pročitajte predgovor i saznajte zašto je knjiga napisana, što želi reći.

16. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE Kako dobiti pregled? • Na kraju svakog poglavlja često je dat sažetak. Taj sažetak je mudro pročitati na početku. • Ako vas ovo ne zadovoljava, “preletite” štivo. Čitajte naslove i negdje neku rečenicu. Ako su prisutne tablice i slike dobro ih pogledajte. U većini slučajeva one su brze i sažete informacije.

17. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE 2. KORAK – P = Pitati se: Dobra su tzv. policijska pitanja: Tko?, Kako?, Gdje?, Što? , Kada?, Zašto?.

18. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE Što se dobiva ovim korakom: • lakša koncentracija: Većina se ljudi mnogo bolje sjeća činjenica koje su naučili kako bi odgovorili na neko pitanje, nego ono što su naučili napamet. • lakša motivacija: Postavljanjem pitanja otkrivamo vlastito neznanje ili slabost, i nestrpljivo očekujemo odgovore autora. • priprema za ispit

19. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE 3. KORAK – Č = Čitanje: Imajte na umu da čitanje nije prvi nego treći korak. Onaj tko želi postići bolje rezultate mora se držati sljedećih pravila:

20. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • koncentracija: Obje noge trebaju biti na podu, tvrda stolica je dobra pomoć za koncentraciju, čitajte što brže možete. • pronaći glavnu misao: To je prva razina pri čitanju. Ako ne pronađete glavnu misao, druge razine nemaju bitan značaj.

21. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • podcrtavanje i označavanje: Preporučujemo korištenje markera s kojim se tekst jednostavno ističe. • Podcrtava se: • ono što treba zapamtiti, odnosno ono što je novo, ali ne ono što već znate • ono što pri ponavljanju želite uočiti na prvi pogled - nemojte podcrtavati više od onog što je stvarno potrebno

22. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • aktivno čitati – biti budan: Samog sebe uvijek ponovno podsjećati na to da želite razumijeti i zapamtiti pročitano • pazite na tablice i ostale prikaze: Često slika prikazuje mnogo više od onoga što se riječima može iskazati.

23. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE 4. KORAK – P = Pamćenje: • Pamćenje vlastitim riječima: Kada ste gotovi sa čitanjem podignite pogled s knjige i kažite svojim riječima što je pisac želio reći. • Ponavljanje vlastitim riječima poboljšava stupanj zapamćenosti. • Nemojte učiti napamet!

24. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • Pamtiti pisanjem bilješki sa strane: Pribilježiti vlastite primjedbe o glavnim mislima uz rub stranice. • Glasno izgovarajte misli.

25. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE Više od polovice ukupnog vremena učenja trebalo bi se pozabaviti s: 2. KORAKOM (Pitanjem) I 4. KORAKOM (Pamćenjem).

26. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE 5. KORAK – P = Ponavljanje: Svaki put kad nešto naučite trebali biste pročitano odmah provjeriti. Tako ćete spriječiti da isto zaboravite već istog dana. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije.

27. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • Razmjerno dobro sredstvo protiv zaboravljanja je ponavljati gradivo u određenim vremenskim razmacima, 2,8 i 30 dana. • Ova podjela je bitna. • Nema svrhe pretjeranim štrebanjem u jednom trenutku pokušavati iznuditi uspjeh.

28. UČENJE NE MORA BITI MUČENJE • Mnogi ljudi su se korištenjem ČPČPP metode osvjedočili da je mnogo jednostavnija, nego što su mislili. • Pokušajte na temelju toga. • Vrijeme koje će biti potrebno za uvježbavanje ove metode, poslije će vam mnogo pridonositi u uštedi vremena, a s tim u vezi i boljim ocjenama.

29. Ustav Republike Hrvatske • Pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske obuhvaća: • Ustav Republike Hrvatske • »Narodne novine« br. 56/90, 135/97, 8/98 –pročišćeni tekst, 113/00,124/00 – pročišćeni tekst • Promjenu Ustava Republike Hrvatske • »Narodne novine« broj 28/01

30. Ustav Republike Hrvatske • Poštujući, na slobodnim izborima odlučno izraženu volju hrvatskoga naroda i svih građana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao: suverena i demokratska državau kojoj se jamče i osiguravaju: • ravnopravnost, • slobode i prava čovjeka i državljanina te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.

31. Ustav Republike Hrvatske II. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. • Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. • U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. • Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

32. Ustav Republike Hrvatske Članak 3. • Sloboda, jednakost, • nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, • mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, • nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, • vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

33. Ustav Republike Hrvatske Članak 4. • U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. • Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

34. Ustav Republike Hrvatske Članak 5. • U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. • Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.

35. Ustav Republike Hrvatske Članak 12. • U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. • U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.

36. Ustav Republike Hrvatske III. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA 1. ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 14. • Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. • Svi su pred zakonom jednaki.

37. Ustav Republike Hrvatske Članak 16. • Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. • Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

38. Ustav Republike Hrvatske Članak 18. • Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. • Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita.

39. Ustav Republike Hrvatske Članak 19. • Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. • Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Članak 20. • Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.

40. Ustav Republike Hrvatske 2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA Članak 21. • Svako ljudsko biće ima pravo na život. • U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.

41. Ustav Republike Hrvatske • Broj smaknuća u svijetu povećao se više od 90 posto, na 2390 u 2008.g godini, a Kina, Iran, Saudijska Arabija, Pakistan i Sjedinjene Države odgovorni su za više od 90 posto njih. • Kina je izvršila 72 posto svih smaknuća u 2008. • Stanje (u Kini) obavijeno je tajnom tako da bi brojke mogle biti mnogo, mnogo veće - rast broja smaknuća dijelom proizvod promjene pravosudnog sustava u Kini gdje je ranije zabilježen veliki broj neriješenih slučajeva.

42. Ustav Republike Hrvatske • Amnesty je naveo u svom godišnjem izvješću o smrtnoj kazni kako je broj ljudi osuđen na smrtnu kaznu više nego udvostručen, na 8864 sa 3347 u 2007. • Iran je smaknuo najmanje 346 ljudi, Saudijska Arabija 102, a Pakistan 36, izvijestio je Amnesty. Japan je izvršio smrtnu kaznu nad 15 ljudi u 2008., što je najviši broj od 1975.

43. Ustav Republike Hrvatske • Sve više pokazatelja da se Sjedinjene Države odvraćaju od smrtne kazne izvršivši samo 37 smaknuća u 2008. što je najniža brojka od 1994. Argentina je ukinula smrtnu kaznu, a središnja Azija se nesumnjivo kreće prema ukidanju. • Središnja Azija je sada praktički bez smrtne kazne nakon što ju je ukinuo Uzbekistan

44. Ustav Republike Hrvatske • Bjelorusija je posljednja zemlja u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu koja još uvijek izvodi smaknuća - Četiri čovjeka su u toj zemlji smaknuta 2008. • 25 zemalja od njih 59 koje u svom zakonodavstvu imaju smrtnu kaznu izvršavalo smaknuća prošle godine.

45. Ustav Republike Hrvatske • NEW YORK - Profesor James Liebman s pravnog fakulteta Sveučilišta Columbia je s petero svojih studenata uspio dokazati da je 1989. u gradiću Corpus Christi u Texasu zbog ubojstva pogubljen nevin čovjek • Carlos DeLuna fizički je bio gotovo dvojnik pravom ubojici, do te mjere sličan da ih niti rođaci nisu dobro razlikovali. • S njim je dijelio čak i ime Carlos, a te kobne noći 1983. našao se i u blizini mjesta zločina.

46. Ustav Republike Hrvatske • Žrtva ubojstva bila je Wanda Lopez, samohrana majka ubijena nožem na benzinskoj postaji na kojoj je radila. Te je noći dvaput pozvala policiju da je zaštiti od napadača s nožem, no policija se nije odazvala. Liebman vjeruje da su nabrzinu uhitili 27-godišnjega DeLunu baš zato da opravdaju taj svoj propust.

47. Ustav Republike Hrvatske • Žrtva ubojstva bila je Wanda Lopez, samohrana majka ubijena nožem na benzinskoj postaji na kojoj je radila. • Te je noći dvaput pozvala policiju da je zaštiti od napadača s nožem, no policija se nije odazvala. • Liebman vjeruje da su nabrzinu uhitili 27-godišnjega DeLunu baš zato da opravdaju taj svoj propust.

48. Ustav Republike Hrvatske • DeLuna je uhićen nakon što je svjedok izjavio da je vidio muškarca hispanskog porijekla, s brkovima i odjevenog u sivu majicu, kako bježi s benzinske postaje. • Također je izjavio da je ubojica bježao prema sjeveru, dok su DeLunu našli istočno od postaje, odjevenog u bijelu majicu i svježe obrijanog.

49. Ustav Republike Hrvatske • Čim je uhićen, DeLuna je rekao policajcima da nije kriv, ali da zna tko jest jer je vidio Hernándeza kako ulazi na benzinsku postaju. • Objasnio je da je bježao od policije jer je bio na uvjetnoj, a usto je i vozio pod utjecajem alkohola.

50. Ustav Republike Hrvatske • Na suđenju je tužitelj uvjerio porotu da je Hernández bio samo plod DeLunine mašte, a čak je i jeftini odvjetnik kojega je DeLuni dodijelila država rekao da Hernández vrlo vjerojatno uistinu ne postoji. • No taj je isti nepostojeći Hernández samo nedugo zatim uhićen zbog ubojstva još jedne žene istim nožem kojim je ubijena Lopez. • Sve dok u zatvoru nije umro od ciroze jetre, sam Hernandez priznavao je da je on ubio Lopez.