Nacionalni parkovi Republike Hrvatske

1. Nacionalni parkovi Republike Hrvatske

2. O nacionalnim parkovima • Nacionalni parkom ne može postat bilo koje područje.Znanstvenici u njemu moraju prepoznati iznimne vrijednosti u gotovo neizmijenjenom obliku.Ovo gotovo nedirnuto područje mora biti i dovoljno prostrano .U nacionalni parkovima vladaju strogi kriteriji i režimi zaštite pa je zabranjeno iskorištavanje šuma,kopanje pijeska ili šljunka ili bilo koja druga djelatnost koja može oštetiti ili promijeniti prirodu.Dozvoljene su smo turističke ili rekreativne djelatnosti, primjerice posjećivanja i razgledavanja .Smještaj naših nacionalnih parkova jasno ocrtava i prirodnu raznolikost naše zemlje.Tako su tri parka izrazito planinska (Risnjak,Paklenica,Sjeverni Velebit) ,tri su otočna (Kornati,Mljet,Brijuni) ,a dva su jasan primjer bogate krške hidrografije (Plitvička jezera i Krka) . Geografija

3. Nacionalni park Paklenica • Nacionalni park Paklenica smješten je na južnom dijelu primorske strane Velebita. • Površina parka iznosi 102 km2 u velikom visinskom rasponu od 20 do 1660 metara. • Čine ga dva velika klanca ,Velika i Mala Paklenica i jedini veći šumski kompleks na pomorskoj strani Velebita. • Među alpinistima je osobito poznata impresivna stijena Anića - kuk ,visoka 400 m. • Izuzeto bogat biljni svijet ,2700 vrsta ,od toga 78 endema nastao je na prostoru dvojakog utjecaja mediteranske i planinske klime. Geografija

4. Nacionalni park Krka • Park je dobio ime po rijeci Krki koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u središnjoj Dalmaciji nizvodno od Miljevaca, a samo par kilometara sjeveroistočno od grada Šibenika. • Krka je postao nacionalni park 1985. godine i sedmi je po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Poznat je po velikom broju jezera i slapova. • Hidroelektrana Jaruga ispod slapa Skradinskog buka je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena je 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare. Geografija

5. Nacionalni park Brijuni Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna. Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim. Geografija

6. Nacionalni park Mljet • Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta, od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. U sastav nacionalnog parka ulaze naselja Polače (glavna turistička i putnička luka), Goveđari (u čiji sastav ulaze naselja Babine Kuće (najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) i Pristanište (mjesto s poštom i upravnom nacionalnog parka)) te Pomena (bivše ribarsko naselje stanovnika Goveđara, a danas mjesto s jedinim hotelom na otoku). Geografija

7. Nacionalni park Risnjak • Nacionalni park "Risnjak", smješten u Gorskom kotaru. • Osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara. • Osnovu parka čini masiv planine Risnjak, s vrhom na 1528 metara,a 1997. godine površina parka povećana je na 6400 hektara i danas je na području parka izvor rijeke Kupe. • Ulaz u nacionalni park (i planinarenje) je moguće iz nekoliko smjerova: -od zgrade Uprave nacionalnog parka u Bijeloj Vodici (Crni Lug) (od Zagreba - izlaz Delnice) -od Gornjeg Jelenja preko Vilja -od Platka Geografija

8. Nacionalni park Kornati • Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji. • Obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice "krune" kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta. • Svijet kornatskoga podmorja otkriva pak neke druge zadivljujuće priče. A dobro je znati i to da je kopneni dio Parka u privatnom vlasništvu. Geografija

9. Nacionalni park Plitvička jezera • Plitvičkih jezera proglašena su nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine, šumovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera. Vodu dobivaju od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. • Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu. Geografija

10. Plitvičkim jezerima završavamo našu prezentaciju za koju se nadamo da vam se svidjela. Izradile: Marija Kuzmić i Viktorija Valjak Geografija