I. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIŠTVA JLS I KAKO IH PREMOSTITI

1. I. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIŠTVA JLS I KAKO IH PREMOSTITI • (pr. vlasništva ne ovlašćuje JLS da postupa suprotno Zakonu, ali zato mora postojati razmjernost ograničenja koja ne mogu biti suprotna ustavnom jamstvu vlasništva): • OGRANIČENJA 1. zakonska (primjerice ZOC-ma propisana neotuđivost i dat ograničen broj stjecanja stvarnih prava-pr. građenja, služnosti i zakupa na nogostupu) 2. kontrola državnih tijela (kontrola zakonitosti objavljenih akata JLS, redovna godišnja kontrola državne revizije, kontrola u okviru rada nadležnih državnih odvjetništva i itd.) 3. Otežava provedbu Zakona to što je za primjenu propisanadležan cijeli spektar državnih tijela (u vezi s imovinom: Ministarstvo poljoprivrede – šumsko i poljoprivredno zemljište, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja – kontrola za svu prostorno plansku dokumentaciju, koja je usko povezana sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, te u velikom dijelu postoji i nadležnost Ministarstva pravosuđa, državnih odvjetništava, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUDI), te saborskih odbora). PREMOŠĆIVANJA: Uskom suradnjom tijela državne vlasti sa tijelima JLS (primjerice putem Udruge gradova).

2. II. ISKUSTVA SA PODRUČJA ŽUPANIJA(POSEBNO ISTARSKE ŽUPANIJE U SVEZI ODNOSA SA NADLEŽNIM DRŽAVNIM ODVJETNIŠTVIMA) Preporuka Istarske županije iz 2008.g. JLS-e na svome području u svezi odnosa sa tijelima RH-a glede imovine i Vladi da analizira propise u smislu prava JLS i sudsku praksu koja odstupa od zakona (Prema statistikama RH-a je iza Grčke najcentraliziranija u EU, budući da ne primjenjuje demokratska načela EUROPSKE POVELJE O LOKALNOJ SAMOUPRAVI IZ 1997.g.-potpisana 2008. ): JER EVIDENTNO DRŽAVA : - sve više ovlasti prepušta JLS -e, a istovremeno ne ostavlja sredstva za izvršavanje nadležnosti, - vrši preraspodjelu poreza u svoju korist, čime smanjuje prihode JLS, - nastoji putem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, da temeljem promjene u tumačenju propisa razvlasti JLS-e imovine u korist Republike Hrvatske, koja je već bila uknjižena na gradove i općine - putem Državnog odvjetništva, koristi manjkavu zakonsku legislativu i u dijelu koji se odnosi na javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvorene odvodne kanale, trgove, parkove, dječja igrališta i otvorene tržnice za koje postoji obveza održavanja od strane JLS prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (i sada ZOC- u), te ih temeljem Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu nastoji uknjižiti u svoje vlasništvo.

3. III. PRIKAZ IZMJENA ZAKONA I DRUGIH PROPISA RADI POBOLJŠANJA PREDMETNE POZICIJE JLS • III. A. Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ("NN", br.: 92/10 – dalje ZTZ) Namjera ZTZ-a je bila da cjelovito regulira prethodno navedenu materiju, prepoznajući da su "kroz provedbu postupka privatizacije i pretvorbe ostala neka otvorena pitanje koja traže razrješenja", te uviđajući "ogromnu štetu za državu“- (čl. 47. Zakona o privatizaciji-država već postala vlasnikom neprocijenjenog građevinskog zemljišta, dok JLS nije postala vlasnikom turističkog zemljišta-to je zemljište koje je aktualnom prostorno-planskom dokumentacijom namijenjeno ugostiteljsko-turističkoj namjeni). ZAŠTO - kako redovito JLS nije bila u posjedu Elaborata o procjeni vrijednosti todobnih društvenih poduzeća iz razloga propusta u odnosnoj pretvorbi i privatizaciji, to je Zakon za JLS ostao neupotrebljiv - Zakon se gleda isključivo kroz prizmu kampova ZATO - investicije stoje jer jedinice lokalne samouprave ne mogu pravomoćno uknjižiti svoje vlasništvo i uspostaviti sustav dodjele koncesija. ZAKLJUČAK - je da je svakako i za ovaj Zakon neminovna izmjena istoga, ukoliko se želi razriješiti predmetna pozicija JLS, ili ga naprosto staviti izvan snage.

4. III. B. Zakon o šumama (NN, br.: 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12 i 148/13) LOGIČNO - provedba uknjižbe šuma koje se nalaze unutar GP-a (građevinskog područja) na JLS (razvidno i iz Zakona iz 1990. kojim je izvršena pretvorba šumskog zemljišta i iz pozitivnog Zakona) ALI - iz raznolike sudske prakse - iz raznolikog stava o ispravama za određivanje pravnog statusa tih nekretnina (uknjižba nije niti malo jasna niti ujednačena) I ZATO SE DAJE: PREGLED SUDSKE PRAKSE ZA UKNJIŽBU ŠUMA 1. dovoljan prijedlog općinskog državnog odvjetništva bez isprava; 2. uz prijedlog uvjerenje "Hrvatskih šuma" d.o.o. o šumsko-gospodarskoj osnovi; 3. osim uvjerenja "Hrvatskih šuma" d.o.o. potrebno i uvjerenje da je nekretnina bila izvan građevinskog područja; 4. uvjerenje "Hrvatskih šuma" d.o.o. i posjedovni list; 5. uvjerenje "Hrvatskih šuma" d.o.o., uvjerenje da je nekretnina bila izvan građevinskog područja i da se je nalazila u zoni/namjeni šuma. ZAKLJUČAK:Treba izmijeniti i ovaj Zakon na način da se izuzetno šumom i šumskim zemljištem ne smatraju šume i šumska zemljišta koje se nalaze unutar granica građevinskog područja i koja su to bila i u vrijeme donošenja Zakona o šumama na dan 16. listopada 1990.g. (NN, br.: 41/90), te koje tada nisu bile u šumskogospodarskojosnovi, već da su ista vlasništvo JLS na čijem se području nalaze.

5. IV. UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM IV.A. Povijest upravljanja PRAVNA BLOKADA - Izazvana neriješenim povijesnim upisima prava vlasništva i drugih stvarnih prava u zemljišnim knjigama, u kombinaciji sa specifičnim pravnim uređenjem društvenog vlasništva i stvarnog prava korištenja u bivšoj Jugoslaviji u odnosu na zatečene upise prava vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru, na kojem danas ne može biti zasnovano pravo vlasništva i druga stvarna prava, • niti jedan propis u hrvatskom zakonodavstvu sve do danas nije jasno odgovorio na pitanje što predstavlja i tko ima/je imao pravno valjan način stjecanja vlasništva na pomorskom dobru (npr. upis prava vlasništva na dijelu koji u naravi predstavlja sunčalište, put-prolaz, tj. plažni prostor, ili na čest. zgr. koja u naravi predstavlja i u javnim knjigama je zabilježena pod kulturom mulo, dakle nasip) Iskustvo Grada Vodica. ZAKLJUČAK: Nebriga središnje države za održavanje pomorskog dobra u smislu održavanja reda na istome i bespravne gradnje, a istovremeno osporavanje komunalnim redarstvima gradova i općina provođenja istoga na dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi (nasipi), kojim stoga najčešće nitko i ne upravlja i na kojem vlada bezvlađe! (Iskustvo Grada Vodica)

6. IV. B. Očitovanje na Prijedlog novog Zakona NEGATIVNO - mogućnost odobravanja koncesije na zahtjev, radi obavljanja ugostiteljsko turističke djelatnosti nije transparentno - priznavanje dosadašnjih ulaganja u plaže paušalno je - nejasno kakvi su to projekti održavanja opće upotrebe pomorskog dobra - značajno smanjenje naknada koja se uplaćuje u proračun grada ili općine, dok istovremeno općine i gradovi preuzimaju veće zakonske obveze i odgovornost prihodi na/od pomorskog dobra više uopće nisu pod kontrolom lokalnih jedinica - sporna uknjižba na nasipu pojedinačnim ispravnim postupkom temeljem povijesnih izvadaka PRIJEDLOZI UDRUGE GRADOVA - da se novim Zakonom osiguraju sredstva općinama i gradovima za redovno održavanje pomorskog dobra u visini najmanje 35% od naknade za koncesije i odobrenja na izvan lučkom području - Zakonom omogući gradu ili općini davanje odobrenja za posebnu upotrebu od značaja i interesa za lokalnu samoupravu putem gradskog/općinskog vijeća na 10 god. - da odobrenje za posebnu upotrebu za morske plaže posebne namjene daje općinsko/gradsko vijeće na zahtjev u trajanju do 12 godina (komunalne plaže, plaže za invalide, plaže lječilišta i dječjih odmarališta, plaže za kućne ljubimce i slično) - da se postojeće zakonsko rješenje iz Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine; broj 158/03) ne mijenja u dijelu koji propisuje mogućnost osnivanja više lučkih uprava.

7. V. ZAKLJUČAK VELIKI POMAK DONOŠENJE - Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13) i - Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. - 2017. NEOPHODNO U KORIST PREDMETNIH PRAVA JLS - Donijeti Zakon o upravljanju imovinom JLS (da bi se obuhvatili svi oblici imovine JLS i radi ujednačenog postupanja na cijelom području RH) - Žurno mijenjanje Zakona (o šumama, o turističkom..., o poljoprivrednom zemljištu i donošenje Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, o pomorskom dobru sukladno primjedbama na Nacrt istoga, o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, izvršiti reformu pretvorbe i privatizacije i sl.) - Upotpuniti i učiniti dostupnim JLS-e katastarske predmetne podatke o nekretninama i izvršiti nove izmjere (iz sredstava EU fondova omogućiti JLS-e isto)