1 / 21

ČOVJEK I EKOSFERA

ČOVJEK I EKOSFERA . Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. č ovjek nastoji osigurati svakodnevni opstanak , zadovoljiti biološke potrebe , steći materijalna dobra, društveni u gled

dane
Download Presentation

ČOVJEK I EKOSFERA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ČOVJEK I EKOSFERA Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

  2. čovjeknastojiosigurati svakodnevniopstanak, zadovoljitibiološkepotrebe, steći materijalna dobra, društveniugled • ekosferaje dinamičansustav, povijest čovjeka je povijest zadovoljavanja sve većih potreba na račun ostalih živih bića i okoliša • uzrociglobalnihpromjena su: rastsvjetskogstanovništva, intenzivnopoljodjelstvo, ribarstvo, krčenješuma, industrijalizacija, korištenjefosilnihgoriva, onečišćenjezraka, vodeizemlje, nedostatakpitkevode, promet, ekološkiiekonomskiuvjetovanamigracijastanovništva, urbanizacija, više - milijunskigradovi • globalni okoliš je planetarni prostor u kome se odigravaju međusobni utjecaji između prirode i svjetskog stanovništva • globalnepromjeneokoliša mogu bitiprirodneiantropogene

  3. promjene globalnog okoliša uključuju promjene osnovnih parametara ekosfere: • sastavatmosferskihplinova • temperature površinskihslojeva oceana • smanjivanjeprirodnihresursa, krčenja šuma, erozija tla, smanjenje biološke raznolikosti • preoblikovanje površine Zemlje • promjena brojnostiirasporedastanovništva • strukturne izmjene(proširivanjepustinja, rasprostiranje vrsta, urabanizacija) • promjene globalnih procesa(kružnitokovivode, ugljika, dušika, fosfora) • preoblikovanje površine Zemlje(vegetacijskipokrov, površinskikopovi, akumulacionajezera, industrijskapodručja)

  4. Slika 65. Primjer globalne promjene okoliša uzrokovane antropogenim utjecajem

  5. Munje koje su se stvorile pri erupciji vulkana u Čileu u svibnju 2011. godine Slika 66. Primjer globalne promjene okoliša uzrokovane prirodnim djelovanjem http://matrixworldhr.wordpress.com/2011/09/13/vulkani-potresi-i-podzemne-munje/

  6. Opterećenjeokoliša = veličinaljudske populacije x životni standard x tehnologija Kontaminacija-unos tvari u okoliš bez izrazito vidljivih šteta Polucija- očigledno štetno djelovanje tvari unesenih u okoliš Štetnetvari se dijele na: Primarne - neposredno izazivaju štete Sekundarne - štete u okolišu nastaju kemijskim promjenama Postoji izvorštetnihtvari, štetnetvarikaotakve, transportnimedij(zrak, voda, neposredni unos. primatelj čovjek(ekološki sustavi, biljke, životinje) premaizvoru(poljoprivreda, nuklearnaelektrana, termoelektrana, kemijskaindustrija) premaopterećenom mediju(onečišćivačizraka, tla, vode) premavrstištetnihtvari(teškimetali, fluoroklorougljici, sumporni dioksid, radioaktivniotpaci)

  7. hemerobija (grčki: hemeros = pripitomljen, bios = život)je cjelokupnost svih svjesnih i nesvjesnih antropogenih promjena prirodnih ekoloških sustava zbog nekadašnjih ili sadašnjih ljudskih djelatnosti Razlikujemo: ahemerobne prirodne dijelove krajolika(ostaciprašuma, prvobitnih močvara) oligohemerobne(gospodarskešume, priobalneslanuše, močvarne zajednicetrstikeišaševa, planinskerudine) mezohemerobne(poluprirodne: šume, livade, kamenjare) euhemerobne(kulturečetinjača, gnojenelivade, travnjaci, voćnjaci) polihemerobne(ruderalnezajednice u gradovima, gradskinasadi) metahemerobne(beton, asfaltitd.)

  8. opterećenjeokoliša: Amerikanac 15 Nijemac 10 Argentinac, Egipćanin, Filipinac • 80 milijunaNijemaca 900 milijunaIndijaca • poraststanovništvaglavni motor globalnihpromjena • 20 st. 6 milijardiljudi, a do 2050. povišenjeza3-4 miljardeljudi • potrošnjafosilnoggoriva5 putavećanego 1950. • potrošnjaslatkevode2 putavećanego 1960. • ulovmorskihriba4 puta viši • potrošnjadrvaza40% većanegoprije 25 godina • potrošnjapesticidaiznosi tri milijunatona • potrošnjaumjetnihgnojiva5 putavećanego 1950. 

  9. Ahemerobija Sposobnost samoobnove, samoregulacije i samoodržanja. Neznatni antropogeni utjecaji Prirodni ekološki sustavi Utjecani potrajnim gospodarenjemjem Regulirana samoobnova Poluprirodni ekološki sustavi Ovisni o čovjeku. Nasadi i usjevi, livade, akvakulture itd. Kultivirani ekološki sustavi Umjetni ekološki sustavi posve ovisni o drugim sustavima Urbani ekološki sustavi Degradirani ekološki sustavi bez sposobnosti samoodržanja Bez prirodnih struktura i funkcija Slika 67. Postupne promjene prirodnih ekoloških sustava u nekom krajobrazu zbog ljudskih djelatnosti (po IUCN, 1991.) Polihemerobija

  10. svjetsko stanovništvo veličina iskorištavanje resursa ljudske djelatnosti šumarstvo poljoprivreda industrija promet trgovina zanatstvo turizam preobrazba zemljine površine:ratarstvo, ispaša, šumarstvo itd. promjene flore i faune: bioinvazija, uzgoj bilja i životinja,lovstvo, ribarstvo kruženje tvariglobalno biogeokemijsko ugljik dušik voda sintetizirani spojevi drugi elementi smanjenje biološkog diverziteta smanjivanje nasljednih osobina vrsta i populacija, smanjenje raznolikosti ekoloških sustava i krajolika globalna promjena klimeučinak staklenika, zatopljavanje, razgradnja ozona, UV- zračenje, vremenske nepogode Slika 68. Utjecaj čovjeka na kopnene dijelove ekosfere

  11. Slika 69.

  12. Slika 70.

  13. EKOLOŠKI PREDUVJETI RAZNIH CIVILIZACIJA I NEJEDNAKOST GLOBALNOG RAZVOJA Homo sapiens sapienspojavio se prije150 tisućagodina, to potvrđuje nalazište Singa u Sudanuotkriveno 1924. godine prije 12.000 godina postavioje temelje agrarnerevolucije promjenaklime,povlačenjeglečera na sjever i nastup novog klimatskog razdoblja a) pratitipoznatu bioregiju u njenomširenjunasjever b) ostati u sadašnjojdomoviniizloženoj suši c) domesticiratijestivobiljeiživotinje Slika 71. Homosapiens sapiens

  14. Stari Svijet područje MaleAzije,plodnipolumjesec(Irak, Iran, jugoistočna Turska, Sirija, Libanon, Izrael), odlikovao se velikom biološkom raznolikošću : -pšenica(Triticummonococcum) -ječam(Hordeumvulgare) -raž(Secalecereale) - zob(Avena sativa) -grašak(Pisumsativum) -leća(Lens culinaris) - luk(Alliumcepa) -salata(Lactuca sativa) - zelje(Brassicaoleracea) -maslina(Oleaeuropea) - smokva(Ficuscarica) - badem(Amygdaluscommunis) - orah(Juglansregia) -kesten(Castanea sativa) Slika72.Triticum monococcum Slika 73. Oleaeuropea

  15. - vinovaloza(Vitisvinifera) -lubenica(Colocynthiscitrullus) -krastavac(Cucumismelo) - jabuka(Maluspumila) - kruška(Pyruscommunis) - šljiva(Prunusdomestica) - ljeska(Coryllusavellana) - pistacija(Pistaciavera) -konoplja(Canabis sativa) - pamuk(Gossypium arboreum) -mak(Papaversomniferum) - rotkva(Raphanussativus) domestikacijaživotinja;ovca, koza, svinja, govedo, konj Slika74. Gossypiumarboreum Slika 75. Papaver somniferum višak hrane doveo je do podjelerada=većaučinkovitost= društvene razlike

  16. Novi Svijet: glavna kultura je kukuruz(Zeamays), krumpir (Solanumtuberosum),rajčica(Solanumlycopersicum),grah (Phaseolusvulgaris), paprika(Capsicum anuum) Sj. I J. Amerika Slika 76. Sj. i J. Amerika Slika 77. Zea mays Slika 78. Solanumtuberosum Slika 81. Solanumlycopersicum Slika 80. Capsicum anuum Slika 79. Lama guanacoe

  17. Slika 82. Gencentri najvažnijeg kulturnog bilja na Svijetu

  18. velika biološka raznolikost Male Azije i Mediterana uzrokovana je velikim prostranstvom po zemljopisnoj širini, od istoka prema zapadu - što je uvjetovalo sličnost klimatskih prilika, podjednaku dužinu dana i noći, lakše rasprostiranje bilja, životinja i ljudi - Južna i Sjeverna Amerika protežu se od juga prema sjeveru, što uzrokuje brzu promjenu životnih uvjeta, koji ograničuju prirodno rasprostiranje Slika 83. Euroazija

  19. Slika 84. Prikaz posrednih i neposrednih čimbenika civilizacijskog uspona društvenih zajednica u Euroaziji koji su omogućili vremenski brži razvoj i osvajanje drugih kontinenata (Diamond 1997.) Kontinenetalna os istok - zapad Nesmetano rasprostranjivanje bilja i životinja Prikladno bilje i životinje za domestifikaciju Veliki broj domesticiranog bilja i životinja Višak hrane Zalihe hrane Organizirane društvene zajednice s velikim pučanstvom Tehnika Organizacija Pismo Konji Brodovi Topovi i čelični mačevi Zarazne bolesti

  20. Tablica 3. Vremenskerazlike u razvojnimetapama Male Azijei SrednjeAmerike

  21. od 14 pripitomljenih sisavaca13 sisavaca potječeiz Starogsvijeta • na površini od 1 ha u žetvi dobivala se 1 tona prinosa, odnosno za 1 kcal dobilo se 50 kcal Literatura: • Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. • Zagreb. 211pp. • http://images.google.hr(21.9.2012.). • http://matrixworldhr.com(21.9.2012.). • gre • G

More Related