Kako učiti

1. Kako učiti

2. Što je to učenje? • Učenje je djelatnost u kojoj se čovjek tjelesno i duhovno razvija i mijenja. Budući da uvijek dolazi nešto novo, učenje je osobno obogaćivanje. Onaj tko uči ima više mogućnosti nego onaj tko ne zna učiti ili ne želi učiti. Učenje je nešto pozitivno.

3. Oni učenici koji znaju sami pronaći svoju strategiju učenja nemaju problema u savladavanju gradiva. • Što je sa onim drugim učenicima kojima je to problem?

4. Razna istraživanja su pokazala da učenici u Hrvatskoj i svijetu imaju velike probleme sa učenjem. Učenici si ne znaju olakšati učenje, ne znaju koncipirati sadržaje kako bi ih lakše upamtili, ne razumiju gradivo nego ga pokušavaju naučiti mehanički što dovodi do brzog zaboravljanja i dosade prilikom usvajanja sadržaja, čime se povećava otpor prema učenju.

5. Kako naučiti učiti? • Učenici koji dobro i uspješno uče čine to jer imaju želju nešto naučiti. Oni su naučili kako se usvaja gradivo da se što dulje pamti. Oni uče po vlastitu planu. Svatko može naučiti učiti. No najprije  treba znati ponešto o “vražićcima učenja”. Oni su krivi što učenje nije plodonosno.

6. 8 vražićaka koji ometaju učenje: • Jednostavno im se nikada ne da učiti! • Ne zabilježe što imaju za zadaću! • Zaboravljaju što bi trebalo učiniti! • Lako im je odvratiti pozornost! • Nisu rasporedili posao! • Ne nalaze svoje stvari! • Rade nevoljko i neuredno! • Prekasno počinju!

7. U čemu učenici griješe? • 1.Nemirni su na satu i ne prate nastavu! Učenici koji ne prate nastavu često ne znaju ni o čemu se govorilo, a kamoli da su nešto od gradiva naučili. Oni koji slušaju i zapisuju na satu znatno si skraćuju vrijeme potrebno za učenje kod kuće, jer mnogo toga nauče već u školi. • 2. Ne uče redovito! Mnogi učenici uče samo kad su najavljeni testovi ili ispitivanje. Gradivo se gomila i svakim ga je danom sve više, a vremena je za učenje sve manje. Odjednom učenik uviđa da je nenaučenog gradiva toliko da će gubitak teško nadoknaditi, postaje malodušan i ulazi u začarani krug.

8. 3. Uče napamet! Mnogi učenici upadaju u zamku učenja bez razumijevanja. Ono što nauče na taj način brzo i zaboravljaju te teže povezuju novo gradivo s onim već naučenim. • 4. Ne povezuju gradivo sa svakodnevnim životom! Sve što se uči treba razjasniti i utvrditi primjerima iz svakodnevnog života. Tada se pamti bolje i mnogo dulje. • 5. Ne ponavljaju naučeno! Stara je izreka da je “ponavljanje majka znanja”. Bilo je tako u rimska vremena, a i danas je tako, uza sve suvremene tehnike učenja. Ako se naučeno ne ponavlja, brzo “ishlapi” iz pamćenja.

9. Uspješno učiti, ali kako? • To je želja svih učenika u školi. Najjednostavnije bi bilo kad bi uspjeh dolazio sam od sebe - bez napora i dosadnog utroška vremena i truda. • Svatko uviđa da se mora truditi ako želi poboljšati tjelesnu kondiciju. Također se treba truditi kako bi popravio psiho-duhovnu kondiciju jer je ona pretpostavka za uspješno učenje u školi.

10. Savjeti za roditelje • 1. Osigurajte svom školarcu mirno mjesto za učenje, bez previše buke i drugih podražaja koji mu mogu odvući pozornost. • 2. Potičite dijete na učenje (ali ne zapovjednim tonom: “Idi učiti!”, to nije poticanje nego naredba), pomažite mu da pronađe način učenja koji mu najviše odgovara. Budite uvijek uz dijete kad ima problema, ali ne učite i ne pišite zadaće umjesto njega. • 3. Uvijek budite pozitivni. Pohvalite dijete ne samo kada ostvari konačni cilj, npr. kada dobije dobru ocjenu, već i kad uspješno obavlja korake koji vode prema cilju, primjerice, kada vam točno prepriča neko gradivo ili riješi zadatke iz matematike i sl. Takve pohvale motiviraju dijete da ustraje u radu.

11. 4. Od samog početka treba poticati dijete na samostalnost i odgovornost te stjecanje radnih navika kako bi dijete samo izvršavalo sve svoje školske obveze, uredno i na vrijeme. U početku je dijete potrebno usmjeravati i nadzirati, pregledavati mu domaće zadaće, kontrolirati zadatka za vježbu, ispitivati ga gradivo, pomagati mu oko nejasnoća. • 5. Nemojte davati djetetu gotova rješenja. Kad djetetu nešto nije jasno, roditelji ponekad gube strpljenje i pribjegnu lakšem načinu pa djetetu ponude gotovo rješenje. No, time mu odmažu i onemogućavaju njegovo osamostaljivanje. Bolje je djetetu pružiti podršku, uputiti ga kako da riješi zadatak ili problem, ali samostalno. Dijete će na taj način imati veći osjećaj uspjeha i samopouzdanja.

12. 6. Razgovarajte otvoreno s djetetom i od malih nogu steknite njegovo povjerenje te ga naviknite da u vama uvijek ima dobrog prijatelja i pomagača. • 7. Obratite se stručnjacima za pomoć ukoliko: dijete puno uči, a rezultati izostaju; počinje dobivati lošije ocjene nego inače; često se žali da ga boli glava, trbuh, a nema nekog jasnog uzroka. Djeca, naime, teško uče kada su suočena s emocionalnim problemima (svađe ili razvod roditelja, izloženost obiteljskom ili zlostavljanju vršnjaka, nesretna ljubav, osjećaj izdvojenosti iz skupine…).

13. Uobičajene tehnike učenja • 1. ispitivanjesamogasebetijekomučenja • 2. crtanje mentalnih mapailineke drugeslikekojapomažedase tekst memorira. Što šašavije sličice, to bolje ! Mozak jako dobro pamti neobične stvari, dokazano. • 3. prepričavanjeinformacijanaglasiliprisiljavanjesamogasebedaobjašnjavatetekst u detalje • 4.podcrtavanjeilioznačavanjevažnihdijelovaspada u najmanjeučinkovitetehnikeučenja • 5. pisanjesažetakailizapisivanjeključnihinformacijapronađenih u tekstumožebitiodkoristionimakojisuvješti u tome

14. Novo-staretehnikeučenja Neke od ovih tehnika pamćenja upotrebljavali su još stari Grci i Rimljani, samo su prilagođene današnjem vremenu. Njihovi senatori i političari su učili te tehnike kako bi svoje birače impresionirali fenomenalnom mogućnošću pamćenja, te se nadmetali sa svojim protivnicama pamteći opširnije govore od njih. Koristeći te jednostavne, ali sofisticirane metode, političari su mogli zapamtiti preko tisuću pojmova bez ijedne greške, uključujući statističke podatke koji su se odnosili na Rimsko Carstvo, te tako postali moćni vladari svoga doba.

15. 1. raspodijeljenoučenje -tehnikauključujeraspodjelugradiva na nekoliko dijelova, radijenegodaučenjepretvore u maraton.  Previšeinformacijanatrpanih ‘pet do dvanaest’ moždaćepomoćidaprođu na ispitivanju ili testu, ali to suinformacijekojećebrzonestatiizmemorije. Štodulježelitezapamtitinaučeno, to bi vremenski period u kojemihučitetrebaobitidulji.

16. 2. rješavanjetestova- ne onih koji se ocjenjuju, već onih za vježbu. Na internetu se mogu naći razni testovi i pismene zadaće s rješenjima. Treba samo malo potražiti.

17. 3. izrada karticakoje se mogunapravitii online, pomoćiaplikacijakaoštosuQuizlet, StudyBlueiFlashCardMachine. Karticesadržeelemente ‘raspodjelegradiva’ kaoitestova, a autorismatrajuda je njihovaučinkovitostizrazitovisoka.

18. 4. asociranje- nije bitan toliko smisao i njihova veza - najvažnije je da čim lakše zapamtite novu informaciju. U tom zadatku možete koristiti mnogo toga... riječi pjesama, slike, imena itd. Primjer: morate naučiti ljestvicu za test iz glazbenoga. Ljestvica glasi: D, G, C, D, FOd toga stvorite rečenicu, npr: "Danas gubim cijeli dan fore“ Unatoč činjenici da je rečenica pomalo bezvezna, no čim je zapamtite zapamtili ste i ljestvicu D, G, C, D, F (prvo slovo svake riječi vaše rečenice)

20. Primjer iz kemije: kod mješanja vode i kemikalije vrlo bitno što se ulijeva u što. Naime, vrlo je opasno lijevati Vodu UKiselinu- VUK 5. povezivanje - stvaranje veza između pojmova jedna je od najlakših tehnika pamćenja. Koristi se na vrlo jednostavan način jer se povezuju željeni pojmovi u zamišljenu sliku. Prije svega potrebno je stvoriti vezu između slike i pojma te zatim sljedećeg pojma. Tako će pojam koji se nalazi na kraju prve slike služiti kao početak druge i tako sve do posljednjeg pojma. 

21. 6. pričanje priče -pomoću različitih asocijacija um može upamtiti i najbesmislenije pojmove. U takvim je slučajevima najbolje te iste asocijacije uvrstiti u priču jer bi se inače moglo dogoditi da zaboravljanjem jedne asocijacije automatski zaboravimo i ostale. Za ovakav je pristup bitno da slike budu živahne i šarolike kako bi ih se jednostavno mogli prisjetiti kad ih zatrebamo Npr. treba zapamtiti niz od sedam gradova koji nisu međusobno povezani, osim što se nalaze u Njemačkoj. Neka to budu: Frankfurt, Munchen, Hamburg, Berlin, Stuttgart, Kiel i Bremen.  - Stari je  FRAtar (Frankfurt) gledao prijenos MUNdijala (Munchen) iz Južnoafričke Republike - FRAtar je sjedio u naslonjaču i jeo HAMBURGer (Hamburg) - HAMburger mu je dao prijatelj BERo (Berlin) - BERo je inače strastven ribolovac na ŠTUke (Stuttgart) - ŠTUka koju je zadnju ulovio imala je 20 KILa (Kiel) - 20 KILa ribe zamijenio je za kašetu BREsaka (Bremen)

22. 7. povezivanje vlastitog kretanja ili dijelova tijela ili predmeta s gradivom Npr. ulazna vrata: Ulazna mi je vrata otvorio Homer koji je na telefon pričao o Ilijadi i Odiseji kontejner: Iza kontejnera skrivali su se Tristan i Izolda od strašnog Beowulfa autobusna stanica: Na stanici bus su čekali Dante, Boccaccio i Petrarka okretište tramvaja: Na okretištu kod kioska Lope De Vega prepričavao je kako je osvojio Jeruzalem tramvaj broj 11: U tramvaju broj 11 sjedio je Jean Racine, koji je išao kod Jean G. Balzaca Trg bana Jelačića: Trgom je šetao George Gordan Byron koji se vraćao doma s Dolca Džamija: Ispred Džamije prošao je Charles Dickins koji je krenuo u Oliver Twist na kavu Tvornica kulture: Ispred Tvornice Pablo Neruda noćas je pisao najtužnije stihove.

24. 8. rima i ritam- unošenje ritma i rime u proces učenja uvelike olakšava usvajanje znanja Primjer iz matematike: 'Kvadrat nad hipotenuzom, to znade svako dijete, jednak je zbroju kvadrata nad obje katete' 'Ja znam, jer sam lumen, gustoća je masa kroz volumen’

25. Ove tehnike potrebno je samo što više upotrebljavati kako bi se um priviknuo na takav način pamćenja. Nakon toga neće se moći dogoditi da se zbunite i nekih se mentalnih slika ili pojmova ne možete sjetiti. 

27. Korištena i preporučena literatura: 1. Buzan, Tony, Koristite svoju glavu, Izvori, Zagreb, 1999.2. Birkenbihl, Vera F., Uključite svoj mozak; iskoristite svoje mentalne sposobnosti!, Naklada Slap, Jastrebarsko,1998.3. Čudina-Obradović, Mira, Kako postati bolji učenik, Temposhop, Đakovo, 1995.4. Drandić, Boris, i dr. Nastavnički priručnik, Znamen, Zagreb, 1999. i Zagreb, 2001. 5. Dryden, G.; Vos, J.,Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji svijet uči, Educa,Zagreb, 2001.6. Jensen, Eric, Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Educa, Zagreb, 2003.7. Kleedorfer, Jutta; Mayer, Margit; Tumpold, Ernst, Čitati s voljom i razumom, Hrvatsko čitateljsko društvo, Koprivnica 1998.8. Miljković, Dubravka; Rijavec Majda, Vodič za preživljavanje u školi, IEP, Zagreb, 2003.9. Stine, Jean Marie, Udvostručite snagu svog uma, Publikum, Zagreb, 2000.10. Turner, Colin, Rođeni za uspjeh, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. Slikokaz izradila I.Cvetković, prof. , šk.g. 2013./2014.