MONETARNI SUVERENITET VS. MONETARNE INTEGRACIJE

1. POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO V – 2013/14 MONETARNI SUVERENITET VS. MONETARNE INTEGRACIJE

2. SADRŽAJ PREZENTACIJE • Aspekti monetarnog suvereniteta • Analiza kriterija neovisnosti središnje banke • Usporedba monetarnog suvereniteta i monetarnih integracija CILJ PREDAVANJA • Analizirati aspekte neovisnosti središnje banke i monetarnog suvereniteta • Usporediti prednosti i nedostatke korištenja jedinstvene valute u odnosu prema korištenju fiksnog deviznog tečaja • Usporedba prednosti i nedostataka članstva u monetarnoj uniji

3. ŠTO ODREĐUJE MONETARNI SUVERENITET ? • Definiranje pravila te emisija nacionalnog novca • Razina tečaja, podloga za emisiju nacionalnog novca, određivanje vrste i razine deviznog tečaja • Vođenje neovisne nacionalne monetarne politike • Državna institucija koja mora izbjegavati političke utjecaje • Mogućnost utjecaja na sektor poslovnih banaka • Davatelj posljednjeg utočišta vs. štetne posljedice strategije too-big-to-fail

4. Aspekti neovisnosti središnje banke Izvor: prilagođeno prema Ahsan, A, Skully, M., Wickramanayake, J.: Determinacy of Central Bank Independence and Governance: Problems and Policy Implication, JOAAG, Vol. 1, No. 1, 2006.

5. Zakonske procedure koje donose nadležna tijela (Vlada, Parlament), a koje određuju način funkcioniranja i razinu ovlasti institucije Pritisak na središnju banku da se tiskanjem novca pokriju dugovi države – fiskalno dominantna monetarna politika Prethodno definiran cilj inflacije (ukoliko postoji) Utjecaj politike na neovisno funkcioniranje institucije (izbor/ smjena guvernera) Podrazumijeva mogućnosti izbora tečajnog režima, intervencije na deviznom tržištu te strategiju upravljanja deviznim rezervama Noviji kriterij, služi za izgradnju dobre reputacije institucije u javnosti

6. Statut ECB navodi 4 vrste neovisnosti: • Funkcionalna neovisnost • Isključivo pravo središnje banke da vodi nacionalnu monetarnu politiku – od trenutka pristupanja EU zemlje članice moraju imati stabilnost cijena kao najvažniji cilj monetarne politike • Neovisna središnja banka također treba jasno i nedvosmisleno odrediti svoje ciljeve, kao i mjere i instrumente kojima će ga/ih ostvariti • Institucionalna neovisnost • SB neovisna od utjecaja ostalih državnih institucija • Zabrana trećim osobama da utječu na rad središnje banke te donošenje i provedbu njezinih odluka

7. Osobna (kadrovska) neovisnost • Onemogućiti eventualni politički diskrecijski utjecaj na pojedince u vodstvu središnje banke • Financijska neovisnost • Zahtijeva dovoljno sredstava na računu da ispuni zahtjeve ESSB – a i svoje zadatke (npr. financiranje administracije i vlastitih operacija) ………  Značajni su također i neovisnost u definiranju ciljeva te odabiru instrumenata koji se koriste za vođenje monetarne politike

8. EKONOMSKE INTEGRACIJE • ZONA SLOBODNE TRGOVINE – ukidaju se carine u međusobnoj trgovini, ali ne i izvan zone. • CARINSKA UNIJA – članice koriste zajedničku carinsku tarifu u razmjeni sa zemljama izvan unije • ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE – osim carinske unije omogućuje i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među članicama • EKONOMSKA ZAJEDNICA – usklađuju se mjere ekonomske (monetarne i fiskalne) politike • EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA – ukidaju se međusobne granice i uvodi zajednička valuta Prema: Babić, M.: “Kriza eura 2010.”, Obnov. život 2011, 66,2, 251-268

9. Mundell, A. R.: «Money and the Sovereignty of the State», Zagreb Journal of Economics (5 - 2000) 3-54, PRIJELAZNE FAZE PROCESA MONETARNIH INTEGRACIJA (MUNDELL, 2000.) 1. Sustav valutnog odbora u kojem su valute nepovratno fiksirane Način prilagodbe i dominantna politika u ovom slučaju ovisit će o veličini zemalja te će odnos biti ravnopravniji što su zemlje sličnije veličine. Ukoliko bi nekoliko manjih zemalja uspostavilo zajedničku monetarnu uniju, dobar izbor moglo bi biti i vezivanje za neku od snažnijih valuta ili valutnih blokova. 2. Sustav valutnog odbora kombiniran s emisijom paralelne valute i postojanjem zajedničke nadnacionalne središnje banke Zemlje imaju nacionalne valute čiji su tečajevi prema zajedničkoj (paralelnoj) valuti fiksno vezani, čime se ograničava nacionalni monetarni suverenitet članica. Postoji zajednička, nadnacionalna središnja banka koja vodi monetarnu politiku, ali postoje i nacionalne. Tipičan je primjer Europska monetarna unija u vrijeme kada je ecu bio zajednička valuta. Tri su modaliteta u kojima se mogu javiti: • Zajednička valuta nije zakonsko sredstvo plaćanja, nego se koristi samo kao obračunsko sredstvo; • Zajednička valuta je, zajedno s nacionalnim valutama, zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. Može se očekivati porast potražnje za zajedničkom valutom kako se tržište više navikava na njezino korištenje; • Zajednička valuta zamjenjuje nacionalne valute kao sredstvo prometa i plaćanja. Zajednička središnja banka zamjenjuje nacionalnu valutu zajedničkom po fiksnom tečaju, a zemlje formiraju monetarnu uniju uz dovoljno dug period zamjene nacionalnih valuta zajedničkom. 3. Sustav u kojem nadnacionalna središnja banka i zajednička valuta u potpunosti zamjenjuju nacionalne valute

10. MONETARNE INTEGRACIJE • Zašto uvesti zajedničku valutu? Kakvu korist zemlja može imati od sudjelovanja u integracijama čime ograničava svoj suverenitet? • Smanjenje transakcijskih troškova • Smanjenje valutnog rizika • Financijsko tržište je dublje i likvidnije • Cijene proizvoda na zajedničkom tržištu usklađuju se te ne postoji motivacija za arbitražu i zaradu na razlici u cijeni

11. Jedinstvena valuta ili fiksno vezani tečajevi valuta? Izvor: Commision of European Communities, European Economy, „One Market, One Money“, 1990.

12. MONETARNA UNIJA – opće karakteristike • TEORIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUČJA • U osnovi teorije je rasprava o ulozi nominalnog deviznog tečaja u obrani od realnih šokova • Rasprava fiksni vs. fluktuirajući devizni tečaj  tečajna politika malih otvorenih gospodarstava skloni(ji)h inflaciji te stabiliziranje tečajnih kretanja • Mogućnosti obrane od asimetričnih šokova unutar monetarne unije • Prednosti za članice su u snižavanju transakcijskih i drugih troškova zbog korištenja zajedničke valute, dok se među nedostacima najčešće spominje gubitak monetarne (kao i političke i ekonomske) neovisnosti • Troškovi gubitka neovisnosti bit će niži što su gospodarski ciklusi članica bolje usklađeni, a mobilnost faktora proizvodnje viša

13. Preduvjeti uspješnog funkcioniranja monetarne unije: • Fleksibilnost plaća i cijena  koriste se kao instrument prilagođavanja gospodarstva u okviru zajedničkog tržišta • Mobilnost rada i kapitala  automatsko usklađivanje sa šokovima iz okruženja • Ujednačen stupanj razvoja među članicama  kriteriji koje članice trebaju ispuniti prije punopravnog članstva • Strategije obrane od asimetričnih šokova Više pogledati u Sarno, L.; Taylor, M. P. TheEconomicsof Exchange Rates , CambridgeUniversityPress, 2002.

14. POLITIČKA INTEGRACIJA EKONOMSKA INTEGRACIJA MONETARNAINTEGRACIJA pojačani pritisak na MONETARNU i POLITIČKU integraciju Jedinstveno tržište Ekonomske, političke i monetarne integracije, primjer EMU Izvor: prilagođeno prema Mongelli, F. P., “The Mutating Euro Area Crisis, ECB Occasional Paper 144 (2012.)

15. Europska ekonomska i monetarna unija • Karakteristike su definirane tijekom razdoblja 1990.-2002. i to kroz tri faze: • (1990 – 1994)  potpuna liberalizacija kretanja kapitala među zemljama članicama. Povećava se razina suradnje s ciljem usklađivanja politika među središnjim bankama, donijeti su monetarni i fiskalni kriteriji na zasjedanju u Maastrichtu • (1994 - 1998)  Europski monetarni institut (preteča Europske središnje banke) • (1999 – 2002)  uvodi se zajednička valuta i počinje s radom nadnacionalna središnja banka (razvija se iz EMI). Nacionalne valute se neopozivo fiksiraju za euro, temeljem tečajnih odnosa na dan 31. 12. 1998. Zemlje članice odriču se mogućnosti kreiranja dodatnih iznosa rezervnog novca, iznad postojećih količina eura (de facto sustav valutnog odbora članica prema ECB)

16. Karakteristike i ograničenja politika u uvjetima EMU • Tečajni mehanizam monetarne politike zasnovan na ecu (ERM I), a potom na euru (ERM II)  u okviru unije zamjenjuje ga jedinstvena monetarna politika • Članice zadržavaju fiskalnu suverenost te pitanje fiskalne konsolidacijedobiva prvorazredni značaj • Početkom 1990.ih raspravljalo se o institucionalnom okviru da bi se u kasnijim fazama težište rasprave premjestilo na načine i kriterije konsolidacije (fiskalno pravilo) • Problemi se javljaju zbog neusklađenih razina razvoja i konkurentnosti među gospodarstvima zajednice te uzrokuju niz kriza (visoku razinu zaduženosti pojedinih članica, stalnu potrebu za sredstvima pomoći među zemljama, visoke razine nezaposlenosti) koje ugrožavaju stabilnost i povjerenje u Uniju i zajedničku valutu • Fiskalne mjere i programi za očuvanje stabilnosti • Bankovna unija

17. Grafički prikaz tečajnih kretanja EMU u razdoblju do formiranja monetarne unije Zaštita financijskog tržišta kroz kapitalne kontrole Samostalna monetarna politika Tečajna stabilnost 1960 1970 1980 Monetarna unija Fluktuiranje tečaja Integracija financijskog tržišta Izvor: EuropeanCommision, „European Economy One market, one money“, No. 40, 1990.

18. MONETARNA UNIJA – pitanja i dileme • Poboljšava li se blagostanje nacionalnog gospodarstva ulaskom u integracijske procese (nije svaka integracija ujedno i optimalno valutno područje!) • Kada se zajednica približava optimalnom valutnom području? • Utjecaj trgovinske otvorenosti na razinu sličnosti (simetrije) među zemljama - pozitivan ili negativan utjecaj? Stajališta se razlikuju, osobito na dugi rok!

19. Na razini EMU … • Izgradnja infrastrukture zajedničkog financijskog tržišta, harmonizacija zakonskih propisa te izgradnja sustava plaćanja koji funkcionira na cijelom području unije; • Dosljedno poštivanje kriterija konvergencije, koji u europskoj monetarnoj uniji predstavljaju osnovu kako za procjenu pripremljenosti novih članica, tako i za provedbu strukturnih reformi na njihovom tržištu rada i dobara • Izgradnja zajedničke neovisne središnje banke s ciljem održavanja stabilnosti cijena, što će pridonijeti stvaranju preduvjeta za upravljanje javnim financijama; • Uvođenje jedinstvene valute čemu mora prethoditi politički konsenzus, radi usuglašavanja neophodnih institucionalnih i političkih reformi i prilagođavanja. Hogeweg, G. u IMF Survey, Financial Globalization Poses New Challenges For Central Banks, Vol. 31, No. 19, 10/2002.

20. Usporedba troškova i koristi pristupanja ekonomskoj i monetarnoj uniji • Razina koristi izravno je povezana sa stupnjem ekonomske integracije – pozitivno nagnuta krivulja koristi • Što je zemlja bolje integrirana, troškovi su manji – negativno nagnuta krivulja troškova koristi Troškovi i koristi (% BDPa) Troškovi su veći od koristi Koristi su veće od troškova troškovi Stupanj ekonomske integracije između zemlje pristupnice i valutnog područja (trgovinska otvorenost, % BDPa) Izvor: De Grauwe, P., “EconomicsofMonetary Union “, OxfordUniversityPress, 2007.

21. Monetarističko vs. keynesijansko stajalište o ulasku u monetarnu uniju - sklonost ka ulasku u zajednicu zemalja ovisi o procjeni učinkovitosti nacionalne politike kaoonekoja treba neutralizirati razlike u potražnji i troškovima među zemljama. MONETARISTIČKO STAJALIŠTE KEYNESIJANSKO STAJALIŠTE Izvor: De Grauwe, P., “EconomicsofMonetary Union “, OxfordUniversityPress

22. Prema monetarističkom stajalištu nacionalne monetarne politike su neučinkovite u obrani od asimetričnih šokova (neovisno jesu li privremeni ili trajni) te smanjenju razlika u dohotku i potražnji među zemljama • Ukoliko to stajalište predstavimo na grafikonu, vidimo kako se pravac koji prikazuje troškove nalazi blizu točke ishodišta u kojoj je udruživanje optimalan izbor. • Stoga je ulazak u zajednicu dobar izbor za najveći broj zemalja. • Keynesijansko stajalište uključuje čitav niz ograničenja (kretanje plaća i cijena je rigidno, radna snaga je ograničeno mobilna) te su nacionalna monetarna i tečajna politika dobri instrumenti za uspostavljanje ravnoteže • Na grafikonu koji prikazuje ovo stajalište, pravac troškova značajno je udaljen od ishodišta i time je i udio zemalja koje ulazak u uniju smatraju korisnim manji. • Nakon 1980ih prevladava monetarističko gledište koje je značajno utjecalo i na formiranje monetarne unije europskih zemalja 1990ih.

23. Kolika je opasnost od šokova među zemljama monetarne unije • Stajalište Europske Komisije – šokovi na strani potražnje stabilizirat će se na razini zajednice jer se usklađuju strukture ekonomija • Otvorenost trgovine dovodi do iskorištavanja ekonomije obujma • Ako kriza zahvati jedan sektor – zahvatit će ga na razini cijele unije • Na taj način izbjegavaju se i asimetrični šokovi • Stajalište P. Krugmana • Trgovinska integracija koja nastaje kao posljedica ekonomije obujma vodi također i do regionalne koncentracije industrije • Sektorski specifični šokovi tada pogađaju cijele države – tečajna politika mogla bi biti prikladan instrument obrane

24. Monetarne integracije na dugi rok – kriterij: razina trgovinske povezanosti među zemljama Stajalište Europske komisije optimistično! Izvor: De Grauwe, P., “EconomicsofMonetary Union “, OxfordUniversityPress, 2007. • Rastući pravac (TT) navodi na zaključak kakotrgovinska povezanost povećava stupanj sličnosti među zemljama te se one sve rjeđe suočavaju s asimetričnim šokovima. • Pravac OCA sačinjen je od točki u kojima su troškovi = koristima, odnosno troškovi trgovinske povezanosti su neutralizirani usklađivanjem među gospodarstvima • Desno od OCA krivulje nalazi se područje u kojem su koristi veće od troškova – optimalno valutno područje

25. Monetarne integracije na dugi rok – razina trgovinske povezanosti među zemljama Izvor: De Grauwe, P., “EconomicsofMonetary Union “, OxfordUniversityPress, 2007. Krugmanovo stajalište – pesimistično! • Ekonomske integracije smanjuju usklađenost među zemljama te je krivulja TT negativno nagnuta! • Krivulja TT na određenoj razini parametara u budućnosti će se preklopiti s OCA krivuljom te će članice ući u zonu optimalnog valutnog područja, unatoč ograničenjima • Krivulja T'T' pokazuje situaciju u kojoj neto dobici monetarne unije ne rastu jednakom brzinom kao stupanj trgovinskepovezanostitemonetarne integracije udaljavaju zemlju od zone optimalnog valutnog područja, • Kao rezultat, troškovi neusklađenosti prevladavaju u odnosu na ostale koristi monetarne unije te je krajnji rezultat negativan. • Ipak, ovaj model treba uzeti s oprezom jer je njegova primjena prije svega teorijska

26. Globalna kriza je ukazala na činjenicu kako E(M)U nema jasno razrađenu izlaznu strategiju za pojedinu zemlju članicu kao ni strategiju obrane od kriza • Grexit, problemi perifernih zemalja, prijedlog rješenja za krizu na Cipru kroz blokadu bankovnih depozita, Malta i Slovenija kao nova potencijalna žarišta krize .... u kojem smjeru reformirati eurozonu? • Štednja vs. potrošnja? • Nakon rješavanja financijske krize ostaje otvoren niz pitanja (fiskalna politika, visoka nezaposlenost …)