1 / 9

RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA

RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA. Na prednjem kraju neuralne cijevi nastaju primarni moždani mjehurići (prosencephalon-prednji mozak, mesencephalon-srednji mozak i rhombencephalon-stražnji mozak) Neuralna cijev se pregiba na dva mjesta pa nastaje vratni (cervikalni) pregib i moždani pregib

delu
Download Presentation

RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA

  2. Na prednjem kraju neuralne cijevi nastaju primarni moždani mjehurići (prosencephalon-prednji mozak, mesencephalon-srednji mozak i rhombencephalon-stražnji mozak) • Neuralna cijev se pregiba na dva mjesta pa nastaje vratni (cervikalni) pregib i moždani pregib ProsencephalonRhombencephalon • telencephalon - metencephalon • diencephalon - myelencephalon • Centralni kanal kralježnične moždine povezan je šupljinama moždanih mjehurića • Šupljine polutki velikog mozga (lateralne moždane komore), šupljina diencephalona (3. moždana komora), šupljina rhombencephalona (4. moždana komora)

  3. - 3. i 4. moždana komora povezane su šupljinom mesencephalona koja se sužava i postaje aquaeductus mesencephalui Sylvii • Foramina interventricularia Monroi spaja lateralne moždane komore s 3. moždanom komorom Kralježnična moždina • Stanice stijenke neuralne cijevi (neuroepitelne stanice) se umnažaju i daju neuroepitel od kojeg će poslije nastati ventrikularna zona oko lumena kralježnične moždine • Neuroepitelne stanice se diferenciraju u neuroblaste koji zauzimaju pojas oko ventrikularne zone, tzv. intermedijanu zonu koja kasnije čini sivu tvar • Živčana vlakna neuroblasta iz intermedijalne zone tvore marginalnu zonu (vanjski sloj kralježnične moždine). Nakon mijelinizacije taj sloj čini bijelu tvar.

  4. - Neuroblasti u intermedijalnoj zoni se umanžaju i daju ventralna (bočne ploče) i dorzalna (krilne ploče) zadebljanja • Bočne ploče tvore motorička, a krilne ploče osjetna područja kralježnične moždine • Između ventralnog motoričkog i dorzalnog osjetnog roga neuroni tvore mali intermedijalni rog (neuroni simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava u T1-T12 i L2-L3) • Središnji dijelovi stijenke neuralne cijevi dorzalno tvore krovnu ploču, a ventralno ploču dna i tu nema neuroblasta već živčana vlakna prolaze s jedne na drugu stranu

  5. HISTOLOŠKA DIFERENCIJACIJA Živčane stanice - Neuroblasti - apolarni neuroblasti (u intermedijalnoj zoni) – bipolarni neuroblasti – multipolarni neuroblasti (primitivni dendriti i primitivni akson) – neuron • Aksoni neurona u bazalnoj ploči prodiru u marginalnu zonu na ventralnoj strani (prednji, motorički korijen spinalnog živca) • Aksoni neurona iz krilne ploče prodiru u marginalnu zonu ali se uspinju ili spuštaju kao aksoni asocijativnih neurona

  6. Glija stanice • Glioblasti nastaju nakon formiranja neuroblasta • Putuju iz ventrikularne zone u intermedijalnu i marginalnu zonu • U intermedijalnoj zoni diferenciraju se u protoplazmatske i vlaknaste astrocite • Oligodendrociti nastaju od glioblasta u marginalnoj zoni • Mikroglija stanice nastaju od mezenhima u drugoj polovici razvoja • Ependimske stanice razvijaju se od neuroepitelnih stanica nakon diferencijacije neuroblasta i glioblasta

  7. Stanice neuralnog grebena i spinalni živci • Stanice neuralnog grebena tvore granično područje između neuralne cijevi i površinskog ektoderma • Dorzalne stanice putuju lateralno i naprijed, one koje se zadrže lateralno daju spinalne (osjetne) ganglije • Neuroblasti spinalnih ganglija imaju centralne i periferne nastavke • Centralni ulaze u dorzalni dio kralježnične moždine i tvore stražnji korjen spinalnog živca • U 4. tjednu razvijaju se motorička živčana vlakna i tvore prednje korjenove spinalnih živaca • Periferni nastavci se spoje s motoričkim vlaknima prednjeg korjena i tvore mješovite spinalne živce • Neuroblasti spinalnih ganglija diferenciraju se u neurone stražnjih korjenova

  8. Mijelinizacija - U perifernom sustavu mijelinizaciju obavljaju Schwannove stanice, a u središnjem oligodendrociti Promjene položaja kralježnične moždine

More Related