1 / 30

STANJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

STANJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA. Republika Hrvatska Ministarstvo zdravlja . Prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med. ministar zdravlja. Čimbenici koji određuju zdravstveni status .

jenski
Download Presentation

STANJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. STANJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA Republika Hrvatska Ministarstvo zdravlja Prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med. ministar zdravlja

  2. Čimbenici koji određuju zdravstveni status Izvor: Grunewald, I. B., Vaidean, V. (2010) EU Healthcare System – facts and Figures. Bulletin UASVM Horticulture, 67 (2), str. 88-94

  3. Čimbenici utjecaja na zdravlje Čimbenici rizika Poticajni i zaštitni čimbenici Izvor: prilagođeno prema Labonte, R. (1998) A community development approach to health promotion. Edinburgh: Health Education Board of Scotland, Research Unit on Health and Behaviour Change, University of Edinburgh.

  4. Povezanost zdravlja i ekonomije Izvor: Suhrcke, M., Mckee, M., Sauto Arce, R., Tsolova, S. i Mortensen, J. (2005) The contribution of health to the economy in the European Union. European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/health/ph_overview/Documents/health_economy_en.pdf [20.7. 2011.].

  5. Vrijednosni sustav zdravstva IKT sustavi i aplikacije logistika istraživanje edukacija i usavršavanje Izvor: prilagođeno prema Dobrev, A., Jones,T., Stroetmann, V. N., Stroetmann, K. A., Artmann, J., Kersting, A., Kasiri,N., Zegners, D. i Lilischkis, S. (2008) Sources of financing and policy recommendations to member states and the European Commission on boosting ehealth investment. Final report. Brisel: European Commision.

  6. Kanali za uključivanje pacijenata Izvor: Angelmar, R., Berman, P. C. (2007) Patient empowerment and efficient health outcomes. U Financing sustainable healthcare in Europe: New approaches for new outcomes (2007) Conclusions from a collaborative investigation into contentious areas of healthcare. Dostupno na: http://www.sitra.fi/julkaisut/muut/The_Cox_Report.pdf?download=Download+pdf [1.9.2011.], str. 142.

  7. Potrošnja na zdravstvo 2000.-2008. PPP USD po stanovniku Izvor podataka: Svjetska zdravstvena organizacija. European health for all database

  8. Trendovi • Demografska tranzicija • Razvoj medicine • Očekivanja stanovništva

  9. Ukupni prihodi HZZO-a u 2011. godini - 21.6 milijardi HRK • Rashodi - cca 21.7 milijardi HRK • Dospjele obveze HZZO-a prema ugovorenim rokovima plaćanja - 327 milijuna HRK Prihodi i rashodi HZZO-a 2009 – 2011 (milijarde HRK)

  10. Ukupni deficit u sustavu zdravstva iznosi (uz poštivanje rokova plaćanja od 60 dana) > 5.2 milijarde kuna • deficit HZZO-a za 2011. 2.2 milijarde kuna • dugovanja zdravstvenih ustanova oko 3.0 milijarde kuna

  11. Najzaduženije bolnice Podaci o stanju nepodmirenih obveza bolničkih ustanova na dan 31. prosinca 2011. (s početkom plaćanja 1.1.2012. i rokom plaćanja od 60 dana) • KBC Zagreb 324.021.368 HRK • KBC Osijek 289.499.620 HRK • KBC Split 165.573.166 HRK • KBC “Sestre Milosrdnice” 199.291.571 HRK • KBC Rijeka 159.512.765 HRK • KB Dubrava 157.669.803 HRK • KB Merkur 29.019.594 HRK • OB Varaždin 118.958.087 HRK • OB Slavonski Brod 52.492.828 HRK UKUPNO 1.496.038.757 HRK

  12. Mjesečni bolnički limit za zdravstvene ustanove u 2011. godini iznosio je ukupno 687.096.000 kuna. Struktura rashoda prema financijskim izvješćima bolnica (%)

  13. Dodatni troškovi u 2012. • Novi ustroj službe hitne medicinske pomoći oko 117 milijuna kuna • Lijekovi na recept oko 260 milijuna kuna(posljedica preraspodjele izvršene 2010. godine kada je rok skraćen na 150 dana) • Primjena novih prava iz kolektivnog ugovora za zdravstvo oko 230 milijuna kuna

  14. Osiguranici • Broj osoba oslobođenih participiranja u trošku zdravstvene zaštite smanjen je s 1,500,000 na 900,000 (ukupno za 40%). Jedine kategorije oslobođene participacije ostale su djeca, trudnice, oboljeli od HIV-a, kronični psihijatrijski bolesnici, transplantirani, dijalizirani i oboljeli od zloćudnih bolesti. • Znatno povećanje participacija na sve bolničke i stomatološke zdravstvene usluge – na 20% ukupne cijene. • Uvođenje participacije u primarnu zdravstvenu zaštitu (10 HRK po posjetu i 10 HRK po receptu).

  15. Osiguranici • Povećanje premija dopunskog zdravstvenog osiguranja s 50 na 80HRK i s 80 na 130HRK za umirovljenike i zaposlene s plaćom/mirovinom većom od 5108 HRK. • Broj osoba koje plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje iz džepa porastao sa 650,000 u 2008. na 1,440,000 u 2011. • Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za umirovljenike s mirovinama iznad prosječne plaće, iznos 3% bruto mirovine.

  16. Uplate iz džepa (HRK)

  17. Liste čekanja • posljedica razlike između realnih mogućnosti odnosno postojećih kapaciteta bolnica i povećanih zahtjeva od strane pacijenata (odnos ponude i potražnje) • vrijeme čekanja za određene bolničke usluge značajno se razlikuje od ustanove do ustanove, ovisno o kategoriji bolničke ustanove, ugovorenim djelatnostima te specifičnostima pojedine bolnice: Liste čekanja za dijagnostičke postupke Liste čekanja za terapijske postupke (npr. operacijski zahvati – ugradnja endoproteze kuka/koljena, operacija očne mrene)

  18. Snimka stanja listi čekanja Najčešći razlozipostojanja dugotrajnih listi čekanja: • nedovoljan broj liječnika • nedovoljan broj ili starost medicinskih uređaja • financijsko ograničenje za ugradbeni materijal Ostali razlozi postojanja dugotrajnih listi čekanja: • višestruko naručivanje pacijenata za istu uslugu u više bolnica • nedolazak pacijenta na zakazane termine • osobni izbor ustanove, liječnika ili termina od strane pacijenata

  19. Mjere za smanjenje listi čekanja • osiguranje dodatnog ugradbenog materijala • nabava medicinske opreme • sinergija javnog i privatnog sektora • prilagodba radnog vremena pacijentima • otvaranje dnevnih bolnica • povećanje produktivnosti i učinkovitosti • informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava

  20. Snimka stanja CT i MRI • 1. Središnja i sjeverna Hrvatska* • Grad Zagreb • Zagrebačka županija • Karlovačka županija • Sisačko-moslavačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • - Krapinsko-zagorska županija • - Varaždinska županija • - Međimurska županija • - Koprivničko-križevačka županija • 2. Panonska Hrvatska* • (Zapadna i Istočna Slavonija) • Virovitičko-podravska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija • Osječko-baranjska županija • Vukovarsko-srijemska županija

  21. CT i MRI • 3. Istra, Primorje i Lika* • Primorsko-goranska županija • Istarska županija • - Ličko-senjska županija • 4. Sjeverna i Južna Dalmacija* • Zadarska županija • Šibensko-kninska županija • - Splitsko-dalmatinska županija • - Dubrovačko-neretvanska županija * podjela po regijama – postojeći klinički bolnički centri

  22. ANALIZA STANJA CT UREĐAJA ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO

  23. ANALIZA STANJA MRI UREĐAJA ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO

  24. Izazovi suvremenih zdravstvenih sustava Izvor: prilagođeno prema European Comission (2005) Study on Economic Impact of eHealth: Developing an evidence-based context-adaptive method of evaluation for eHealth. Pog. 4. The potential of ehealth-facing the challenges of modern healthcare. Final report. Dostupno na: www.ehealth-impact.org [20.6.2011.].

  25. Strateški plan Ministarstva zdravlja 2012.-2014. Opći cilj 1. Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja • Posebni cilj 1.1. Dostupnija zdravstvena zaštita • Posebni cilj 1.2. Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite • Posebni cilj 1.3. Zaštita javnozdravstvenog interesa

  26. Posebni cilj 1.1. Dostupnija zdravstvena zaštita • Reorganizacija i unapređenje sustava hitne medicinske službe • Popunjavanje mreže javne zdravstvene službe • Razvoj i standardizacija zdravstvene infrastrukture i ulaganje u ljudske potencijale • Informatizacija sustava zdravstva • Organizacija i uvođenje telemedicinskih usluga u zdravstveni sustav • Osiguranje prava iz zdravstvenog osiguranja • Uključivanje udruga pacijenata u donošenje odluka o ključnim zdravstvenim uslugama

  27. Posebni cilj 1.2. Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite • Uspostava sustava kvalitete zdravstvene zaštite • Provođenje inspekcijskog nadzora u sustavu zdravstva

  28. Posebni cilj 1.3. Zaštita javnozdravstvenog interesa • Razvoj zaštite javnozdravstvenog interesa • Unapređenje Nacionalnog transplantacijskog programa • Osiguranje optimalnog broja sanitarnih inspektora i sanitarnih nadzora • Uspostava sustava praćenja i zaštite zdravlja radnika radi sprječavanja štetnog utjecaja rada na zdravlje

  29. Budući koraci - 1 • Restrukturiranje i racionalizacija akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan. • Okrupnjivanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i potrošnih materijala. • Racionalizacija nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off.

  30. Budući koraci - 2 • Izrada nacionalne klasifikacije i okrupnjivanje tenderske nabave financijski „najtežih“ medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala. • Ograničenje porasta potrošnje na lijekove na recept. • Poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potražnje za zdravstvenom zaštitom.

More Related