Obveze Unije

1. Obveze Unije Lana Ofak Asistentica na Katedri za upravno pravo Pravni fakultet u Zagrebu

2. Obveznopravni odnosi Unije • Ugovorna odgovornost za štetu • Stjecanje bez osnove– izvanugovorni obveznopravni odnos - “kvazikontrakti” – “kvaziugovorna” odgovornost • Izvanugovorna odgovornost za štetu

3. Ugovorna odgovornost • Unija sklapa ugovore s drugim pravnim subjektima (fizičkim ili pravnim osobama) • Sporovi zbog neispunjenja ugovorne obveze ili zakašnjenja s ispunjenjem • Nadležnost Suda EU za sporove u vezi ugovora koje je zaključila Unija?

4. Nadležnost Suda EU • Čl. 272. UFEU: Sud je nadležan donijeti presudu na temelju svake arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je sklopila Unija ili koji je sklopljen u njezino ime, bilo da je riječ o ugovoru javnopravne naravi ili privatnopravne naravi • Uobičajena klauzula: Za sve sporove koji nastanu povodom ovog ugovora nadležan je Sud EU • Ugovori javnopravne naravi = upravni ugovori

5. Nadležnost nacionalnih sudova • Kad Sud EU nije nadležan na temelju takve klauzule odnosno na temelju Osnivačkih ugovora, onda su nadležni nacionalni sudovi • Dakle sama činjenica da je Unija jedna od stranaka nekog ugovora, to ne sprječava nacionalne sudove da sude u sporovima koji nastanu povodom tih ugovora

6. Mjerodavno pravo za ugovor? • Čl. 340. TFEU: “Ugovorna odgovornost Unije uređena je pravom koje je mjerodavno za ugovor o kojem je riječ.” • Ugovorna odgovornost nije isključivo uređena pravom Unije • Predmet Flemmer i predmet Mulder • U praksi Komisija kad sklapa ugovore inzistira na unošenje ugovorne klauzule o izboru prava • Ako nema klauzule o izboru prava - Sud EU zauzeo je stav da se primjenjuje nacionalno pravo pod uvjetom da nije u suprotnosti s domašajem i učinkom prava Unije

7. Ugovor o radu službenika Unije • Svi ugovori o radu zaključeni s institucijama Unije su automatski ugovori javnog (upravnog) prava • Mjerodavno pravo na njih je pravo Unije • Nije mjerodavno nacionalno pravo!

8. “Kvaziugovori” • Stjecanje bez osnove: stjecatelj je obvezan na povrat vrijednosti onog dijela imovine koju je stekao bez pravom priznate osnove • Primjer: Osoba plati neki iznos instituciji Unije vjerujući da je pravno obvezna to učiniti, a kasnije se pokaže da takva obveza ne postoji. • Mora li Unija izvršiti povrat?

9. Stjecanje bez osnove • Osnivački ugovori ne sadrže odredbe o tome – da li to znači Sud EU nije nadležan i da Unija ne treba vratiti stečeno bez osnove? • Takva pitanja mogu se pojaviti u službeničkim sporovima te u predmetima u kojima se ispituje zakonitost akta • Postoji li opća osnova nadležnosti Suda EU za takve predmete?

10. Stjecanje bez osnove • Predmet Masdar protiv Komisije (2007.) • Prema načelima koja su zajednička u pravima država članica, osoba koja je pretrpjela gubitak kojim je obogaćena druga osoba bez da je postojala ikakva pravna osnova za to obogaćenje, ima pravo povrata od osobe koja se obogatila do iznosa svog gubitka • Temelj za takvu tužbu pred Sudom EU: čl. 268. i čl. 340. st. 2. UFEU o izvanugovornoj odgovornosti za štetu

11. Odgovornost Unije za štetu Izvanugovorna odgovornost

12. Ugovor o funkcioniranju Europske unije • Čl. 268.: Sud EU nadležan je za odlučivanje o sporovima o naknadi štete kako je predviđeno u st. 2. čl. 340. • Čl. 340. st. 2.: U slučaju izvanugovorne odgovornosti Unija će u skladu s općim načelima zajedničkim pravima država članica popraviti svaku štetu koju su uzrokovale njene institucije ili njeni službenici u obnašanju svojih dužnosti.

13. Tužitelj Nema restriktivnih odredaba o tome tko može biti tužitelj Nema ograničenja Oštećenik Rok za tužbu Zastara: 5 godina Na zastaru sud ne pazi Tuženik Protiv koga se podnosi tužba? Komisija smatrala da ona u svim slučajevima mora zastupati Uniju, bez obzira koja je institucija počinila štetu Sud EU: tuženik je institucija koja je uzrokovala štetu Često: solidarna odgovornost dviju institucija (pr. Komisije i Vijeća) Tužitelj i tuženik

14. Opća načela zajednička pravima država • Da li to znači da se mogu primjenjivati samo ona pravila koja postoje u SVIM državama članicama • To bi kočilo razvoj prava Unije (27 članica) • Nije nužno da se pravila koja se primjenjuju na razini Unije budu prisutna u svim državama članicama • Čak ako to odgovara potrebama Unije, moguće je da se primjenjuju pravila koja se ne nalaze ni u jednom nacionalnom sustavu • Značajan prostor za stvaralački pristup

15. Pretpostavke odgovornosti za štetu • Štetna radnja ili propust • Šteta • Uzročna veza između štetne radnje (propusta) i štete • Mora li se raditi o protupravnoj štetnoj radnji (radnji s greškom)? Postoji li odgovornost za štetu bez greške?

16. Materijalna radnja (fizički akt), verbalni iskaz, akt koji ima za cilj proizvesti pravni učinak (npr. uredba, odluka), propust (npr. nedonošenje akta) Akti institucija Unije i njezinih službenika koji je počinio štetu u obavljanju svoje dužnosti Akti ureda, agencija, tijela osnovanih temeljem prava EU U slučaju da se radi o osobnoj greški službenika (koja nije počinjena u vezi s obavljanjem službe) onda se samo može osobno tužiti službenik Štetna radnja - Akti koji se pripisuju Uniji

17. Akti koji se pripisuju Uniji • Što ako neka institucija Unije delegira obavljanje ovlasti na neko drugo tijelo? • Odgovara li Unija za štetu koju uzrokuje tijelo kojem je delegirala ovlast? • Worms protiv Visoke vlasti • Kada institucija Unije delegira javne ovlasti nekom drugom tijelu, akti tog tijela u izvršavanju prenesenih ovlasti mogu se pripisati Uniji (primjerice ubiranje poreza, pristojbi i sličnih javnih davanja) • Ali akti tog tijela neće se pripisati Uniji ako se radi o privatnopravnim djelatnostima (poput kupnje robe na slobodnom tržištu)

18. Zaključak: akti koji se pripisuju Uniji • Akti institucija Unije i drugih tijela osnovanih temeljem prava Unije • Akti službenika Unije u obnašanju njihovih dužnosti • Akti drugih tijela kada obavljaju javne ovlasti koje im je povjerila (delegirala) neka institucija Unije

19. Šteta i uzročna veza • Sud EU o tim pitanjima prosuđuje od slučaja do slučaja • Budući da nije bilo puno sporova, teško govoriti o jasno utvrđenim stavovima Suda • Ponekad dodjeljuje ne samo naknadu stvarne štete, nego i izmakle dobiti • U slučaju radnih sporova dosuđuje i naknadu za duševne boli • Smanjenje dosuđene naknade – ako je oštećenik djelomično doprinio nastanku štete ili ju je propustio umanjiti • Moguće je tražiti i donošenje presude prije samog nastupa štete – ako šteta neposredno prijeti i ako postoji visok stupanj vjerojatnosti da će doista nastati

20. Greška • Je li greška pretpostavka odgovornosti za štetu? • U pravilu se mora dokazati! • Što predstavlja grešku? • Nezakonit rad, protupravno djelovanje (propust) • Nepravilan rad – povreda dužnosti “dobre uprave”

21. Odgovornost za štetu bez greške Francuska doktrina jednake raspodjele javnih tereta • Država može biti odgovorna u određenim okolnostima i bez greške • Da bi se utvrdila odgovornost mora se dokazati da je mjerama koje je država poduzela nametnut neuobičajen i neopravdano težak teret određenim pojedincima od kojih se na taj način traži da podnesu nerazmjernu žrtvu u javnom interesu

22. Odgovornost za štetu bez greške • Postoji li odgovornost Unije za štetu bez greške? • FIAMM protiv Vijeća i Komisije (presuda iz 2008.)* • Sud EU: Kako trenutno stoji, pravo Unije ne predviđa odgovornost za štetu bez greške za ponašanje koje potpada pod područje zakonodavnih nadležnosti Unije

23. Odgovornost za akte koji proizvode pravni učinak

24. Odgovornost za akte koji proizvode pravni učinak • Postoji li odgovornost za štetu u slučaju poništavanja nezakonitog akta? • Ugovor o EZUČ (koji više nije na snazi) sadržavao je odredbu (čl. 34.) koja je predviđala da kada se akt Komisije poništi, proizvođači ugljena ili željeza koji su pretrpjeli neposrednu i osobitu štetu mogu tražiti popravljanje štete ako je riječ o greški koja je takve naravi da je za nju odgovorna Komisija • Ugovor o funkcioniranju EU ne sadrži takvu odredbu • Danas, najbliži čl. 34. je čl. 266. UFEU

25. Čl. 266. UFEU • Institucija čiji je akt poništen ili čiji je propust donošenja akta proglašen suprotnim ovom Ugovoru obvezna je poduzeti mjere za izvršenje presude Suda EU • Ta obveza ne utječe na obveze koje mogu proizaći iz primjene drugog stavka čl. 340. • Zaključak: čl. 266. nije zapreka i ulaganju tužbe za naknadu štete

26. Doktrina Plaumann? • Pitanje: da li prvo treba biti poništen akt da bi se moglo govoriti o opravdanosti tužbe za naknadu štete? • Prvotni stav Suda EU: DA • Plaumann u vrlo lošem položaju: odbačen mu je zahtjev za poništavanjem odluke Komisije jer nema locus standi, a zatim mu je proglašena i nedopuštena tužba za naknadu štete jer odluka Komisije nije bila poništena!! • Takav stav Suda žestoko kritiziran • Kasnije Sud EU prihvatio pravilo kako je tužba za naknadu štete ustanovljena kao neovisan oblik tužbe (u svrhu djelotvornosti općeg sustava tužbi stvorenih Ugovorom)

27. Formula Schöppenstedt • Predmet Zukerfabrick Schöppenstedt protiv Vijeća vrlo značaj zbog: • Uklanjanja zapreka nametnutih u Plaumannu • Po prvi put formulirana načela koja uređuju odgovornost Unije za akt čija je svrha proizvesti pravne učinke • Unija ne snosi odgovornost za zakonodavnu mjeru koja uključuje odabir gospodarske politike, osim ako nije dostatno ozbiljno povrijeđeno više pravno pravilo za zaštitu pojedinca

28. Tri uvjeta za odgovornost Unije • Formula Schöppenstedt – kasnije malo izmijenjeni (predmet Bergaderm) • mora postojati povreda višeg pravila • povreda mora biti dostatno ozbiljna • više pravno pravilo mora štititi pojedinca * Ti uvjeti moraju biti ispunjeni pored općih uvjeta koji se odnose na štetu i uzročnu vezu

29. Mora li povreda biti prouzročena zakonodavnom mjerom? • Sud je u predmetu Bergaderm zauzeo stav da nije važna narav mjere nego stupanj diskrecije koju ima njezin tvorac • Ako je imao malu diskreciju ili je nije imao, svaka povreda prava Unije može biti dostatna da dovede do odgovornosti Unije • Kriterij za utvrđivanje postoji li diskrecija jest uključuje li usvajanje akta političke odabire (gospodarske, socijalne, političke u užem smislu) • Zakonodavni (opći) akti uvijek uključuju velik stupanj diskrecije, međutim to mogu uključivati i pojedinačni akti

30. 1. Povreda višeg pravnog pravila • Zapravo – bilo koje pravilo Unije ili opće načelo prava može predstavljati “više” pravno pravilo • Protupravna radnja/propust • Čak se ne treba poništiti akt kojim je nastala šteta, već je dovoljno da postoji neka vrsta protupravnosti • Predmet CNTA protiv Komisije

31. 2. Povreda mora biti dovoljno ozbiljna • Najteži uvjet za tužitelja • Sud EU u svojoj praksi pokazivao stroži i liberalniji pristup – mnogo kontradiktornih presuda • Može se zaključiti da je danas pravno utvrđen uvjet da povreda mora biti OČITA i TEŠKA, te da pretrpljena šteta mora biti izvan uobičajenih rizika poslovanja • Nije nužno dokazati daje ponašanje Unije bilo na rubu samovolje • Nije nemoguće dobiti naknadu štete kada ima mnogo potencijalnih tužitelja

32. 3. Povrijeđeno pravno pravilo mora štititi pojedinca • Zadaća utvrđivanja cilja pravnog pravila često je vrlo složena • Činjenica da je neki propis donesen u općem interesu ne znači da njegov cilj nije također i zaštita interesa određenih pojedinaca • Dostatno je da on ima za cilj jednim dijelom štititi njihove interese • Činjenica da pojedinac nema locus standi pobijati ga u postupku sudskog nadzora pred Sudom EUne mora značiti da propis nema za cilj štititi njegove interese

33. Usporedna odgovornost Unije i država članica? • Taj se problem često javlja budući da pravo Unije provode nacionalne vlasti • Koga tužiti za naknadu štete – nacionalnu vlast koja provodi pravo Unije ili instituciju Unije koja je donijela akt koji se provodi? • Sud EU – kontradiktorne presude, mijenjao mišljenja tokom godina, međutim može se reći da je praksa sada ustaljena

34. Usporedna odgovornost Unije i država članica? Može se reći da postoje tri zasebne situacije: • Kada je šteta nastala zbog toga što je osoba morala platiti iznos nacionalnoj vlasti • Može koristiti pravno sredstvo pred nacionalnim sudovima na temelju stjecanja bez osnove • Nema pravo pokretanja postupka protiv Unije čak i ako je nacionalna vlast djelovala u ime Unije te joj predala novac

35. Usporedna odgovornost Unije i država članica? 2. Šteta je nastala time što je nacionalna vlast protupravno odbila osobi isplatiti određena sredstva • Tužba protiv nacionalne vlasti pred nacionalnim sudovima • Ne može se tužiti Unija čak i ako je nacionalna vlast dobila sredstva od Unije

36. Usporedna odgovornost Unije i država članica! 3. Institucija Unije može se tužiti jedino ako na nacionalnoj razini ne postoji pravno sredstvo za zaštitu pojedinca • Budući da bi u protivnom postojala uskrata pravosuđa (povreda prava na pristup sudu) – tek u tom slučaju može se tužiti institucija Unije pred Sudom EU • Odgovornosti EU nema ako pretrpljena šteta nije uzrokovana aktom Unije (ako su štetu uzrokovale nacionalne vlasti djelujući samostalno)

37. Odgovornost država članica za štetu koju prouzroče povredom prava EU

38. Načelo odgovornosti države za štetu koju počini povredom neke obveze iz prava EU • Nije sadržano u Ugovoru niti u sekundarnom pravu EU • Razvijeno je praksom Suda EU od 90-tih • Država može biti odgovorna za štetu koja nastane pojedincu bilo kakvim tipom povrede obveze koja proizlazi iz prava EU • Npr. ne prenese direktivu, pogrešno primjeni europsko pravo, ne primijeni izravno europsko pravo…

39. Predmet Francovich i Bonifaci • Odgovornost zbog neprenošenja direktive • Opravdanje načela odgovornosti: • Podizanje djelotvornosti prava EU • Klauzula lojalnosti iz Ugovora o EU – države su obvezne poništiti nezakonite posljedice povrede prava EU

40. Uvjeti za nastanak odgovornosti za štetu • Svrha europske norme koju je država povrijedila mora biti stvaranje prava za pojedinca a iz norme mora biti jasno o kakvom se pravu radi • Povreda koju je država počinila mora biti dovoljno ozbiljna • Ako bi država odgovarala za svaki izbor koji učini, bilo bi joj vrlo otežano donositi odluke • Mora postojati uzročna veza između povrede i štete nastale pojedincu

41. Pojam države koja odgovara za štetu • Zakonodavne, izvršne i sudske vlasti u državi • Federalne vlasti • Lokalne i regionalne jedinice • Pravne osobe s javnim ovlastima (ako je povreda počinjena u izvršavanju javnih ovlasti)

42. Pred kojim sudom tužiti? • Ako su povredu učinila nacionalna tijela – tužba nacionalnom sudu • Ako su povredu učinile institucije Unije – tužba se podnosi Sudu EU (Općem sudu)

43. Literatura • Hartley, Trevor C., Temelji prava Europske zajednice, 2004., str. 443- 485, 235-241. • Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša, Osnove prava EU, str. 75-82. • Borković, Ivo, Upravno pravo, poglavlje o odgovornosti države za štetu