KVALIFIKACIJA

1. * KVALIFIKACIJA U ME�UNARODNOM PRIVATNOM PRAVU

2. * 2 Primjer Bartholo Primjer Ibn Saud Primjer Tenessee mjenica Primjer trust

3. * 3 Predmet: Bartholoodluka Al�irskog suda od 24. 12. 1889. Dvoje malte�kih dr�avljana sklopili su brak na Malti. U braku nisu imali djece. Kasnije se sele u Al�ir (koji je tada pripadao Francuskoj), gdje suprug stjece nekretnine. Po njegovoj smrti dolazi do spora o nasljedivanju tih nekretnina. Ostaviteljeva rodbina smatra da ih ona treba naslijediti, jer to izlazi iz francuskog nasljednog medunarodnog privatnog prava - ono upucuje na francusko materijalno pravo po kojemu udovica nema nikakvih prava. Protivno tome, udovica tra�i primjenu francuskih kolizijskih pravila o bracnoimovinskom statutu, po kojima je mjerodavno pravo prvog bracnog prebivali�ta, a to je malte�ko pravo; po tom pravu (tj. pod Code Rohan ), udovica bi imala pravo na l/4 ostavine. Treba li sud podvesti navedene odnose pod nasljedno ili pod bracnoimovinsko pravo?

4. * 4 Predmet Ibn SaudOdluka Arrondissementsbank, Amsterdam Biv�i saudijski kralj Saud Ben Abdul-Aziz, nakon �to ga je njegov brat Fejsal svrgnuo s prijestolja, progran je 1964. iz Saudijske Arabije i �ivio je u Ateni. S njim su u Atenu oti�li i 5 njegovih sinova. 1967. Ibn Saud daje uputu nizozemskoj banci Algemeene Bank Nederland iz Amsterdama da petorici sinova, koje je imenovao, isplati po 5 mil. USD. Uputa je bila opoziva, a iznosi su bili plativi nakon njegove smrti. Kamate su se cijelo vrijeme trebale pripisivati njegovom racunu. Uputu su prihvatili banka i pet sinova. Ibn Saud umire 1969. Problem je bio u tome �to nakon njegove smrti nisu ostali samo njegovih pet sinova. Nego?

5. * 5 Iza njega ostaju njegova majka, nepoznati broj udovica, 51 sin i 55 kceri!!! Trojica sinova tu�e banku na isplatu. Kao umje�aci u spor se javljaju 73 nasljednika i isticu da se radi o nasljedivanju, a ne o ugovoru o darovanju (kao �to to tvrde sinovi) i da je za nasljedivanje mjerodavno saudi-arabijsko pravo, kao pravo dr�ave ostavitelja. Isticu da po tom pravu ostavitelj ne mo�e pogodovati niti jednog od nasljednika bez suglasnosti ostalih, a oni suglasnost nisu dali. Osim toga, Ibn Saud to darovanje za �ivota nije izvr�io na valjan nacin zbog toga jer je darovao pod uvjetom i opozivo.

6. * 6 Isticu da po saudi-arabijskom pravu nasljeduju majka 1/6 udovice zajedno 1/8 svaki sin 34/3768 svaka kcer 17/3768 Radi li se u ugovoru o darovanju, kao �to tvrde sinovi, ili o nasljednopravnom raspolaganju, kao �to to tvrde nasljednici?

7. * 7 Predmet: Tennessee mjenicaodluka njem. Vrhovnog suda od 4. 1. 1882. Tu�ba pred njemackim sudom zbog isplate vlastite mjenice (promissory note) izdane u dr�avi Tennessee, SAD. Na osnovi njem. kolizijskog prava na tu mjenicu treba primijeniti pravo dr�ave Tennessee, kao pravo mjesta izvr�enja ugovora - lex loci solutionis. Tu�eni je stavio prigovor zastare. Po njem. mpp zastara se prosuduje po legis causae, dakle po pravu te americke dr�ave, po kojem je pravu zastarni rok �est godina, s tim da je u Tennessee zastara institut procesnog prava. S druge strane, po njemackom pravu zastarni je rok samo tri godine, a zastara se kvalificira kao materijalnopravni pojam. Kako je po pravu dr�ave Tennessee zastara procesna ustanova, nastala je apsurdna situacija. Naime, sud, buduci da je mogao primijeniti samo svoje (njemacko) procesno pravo, nije primijenio procesno pravo dr�ave Tennessee kojim se odreduje zastara, a nije ni primijenio njemacko materijalno pravo, jer to pravo nije mjerodavno.

8. * 8 Institut zajednickog testamenta � testament kojim kojom vi�e osoba raspola�e u jednom pismenu. Je li sastavljanje zajednickog testamenta pitanje sposobnosti za sastavljanje testamenta ili pitanje oblika testamenta? Cl. 30. st. 2. ZRSZ � sposobnost za sastavljanje testamenta � lex patriae testatora Cl. 31. ZRSZ � oblik testamenta � lex loci actus � pravo mjesta sastavljanja testamenta

9. * 9 Predmet: Trust Kako ce crnogorski sud odrediti pravo mjerodavno za anglo-americki institut trust?

10. * 10 Problem u vezi s izborom okvirnog pojma, odredivanja pravog smisla kolizijskog pravila, u trenutku kada mjerodavno pravo jo� nije poznato i kada materijalna prava koja dolaze u obzir nude razlicita tumacenja spornog pojma ili se radi o pojmu koji je polaznom pravu nepoznat Problem se treba razrije�iti kako bi se moglo odabrati i primijeniti kolizijsko pravilo, koje ce onda uputiti na mjerodavno pravo

11. * 11 Kvalifikacija svakodnevno znacenje � odredivanje polo�aja, mjesta, necega ili nekoga u odredenom sustavu vrijednosti kvalifikacija u pravnom smislu � odredivanje mjesta cinjenicama u svijetu pravnih pravila � primjena prava cinjenice � donja premisa pravno pravilo � gornja premisa podvodenje cinjenica pod pravno pravilo kvalifikacija u mpp � podvodenje pravnorelevantnih cinjenica pod kategoriju vezivanja

12. * 12 Dilema oko izbora pravnog pojma, odredivanja pravog smisla kolizijskog pravila u trenutku kad mjerodavno pravo jo� nije poznato i kada materijalna prava, cija primjena dolazi u obzir, nude razlicita tumacenja spornog pojma Kako se opredijeliti za jedan sadr�aj pojma koji se koristi u kolizijskom pravilu, izmedu vi�e sadr�aja koji tom pojmu daju razlicita prava s kojima je taj pravni odnos u vezi i izmedu kojih kolizijsko pravilo treba odrediti mjerodavno pravo Po kojim ce se pravnim pojmovima (pojmovima kojeg prava) podvoditi cinjenice u trenutku kad se tek tra�i mjerodavno pravo

13. * 13 Granicna podrucja koja su cesti izvor problema kvalifikacije kategorije vezivanja � pod koju kategoriju vezivanja podvesti? obiteljsko i nasljedno � pr. Bartholo obiteljsko i obvezno � odnosi izmedu roditelja i izvanbracne djece nasljedno i obvezno � pr. Ibn Saud materijalno i procesno pravo � Tennessee mjenica oblik v. sadr�aj pravnog posla � zajednicki testament Kako odrediti kategoriju vezivanja � kod instituta kojeg domace pravo ne poznaje � npr. trust?

14. * 14 Situacije koje mogu dovesti do problema u odredivanju okvirnog pojma (kategorije vezivanja) kolizijskog pravila sistemske razlike izmedu domaceg i stranog materijalnog prava sistemske praznine unutar domaceg materijalnog prava sistemske razlike izmedu domaceg materijalnog i domaceg medunarodnog privatnog prava

15. * 15 Sistemske razlike izmedu domaceg i stranog materijalnog prava 1. Jedan pravni institut (tocnije: jedan u biti istovjetan pravni sadr�aj) polazno materijalno pravo i strano materijalno pravo ureduju u razlicitim dijelovima svojih pravnih sustava predmet Bartholo al�irsko pravo � mat. pravila o nasljedivanju malte�ko pravo � mat. pr. o bracnoimovinskim odnosima predmet Ibn Saud nizozemsko pravo � mat. pr. za ugovorne obveze saudi-arabijsko pravo � mat. pr. o nasljedivanju predmet Tenessee mjenica njemacko pravo � zastara � materijalnopravni institut pravo Tenessee � zastara � procesnopravni institut

16. * 16 2. Sistemskoj razlici materijalnog prava odgovaraju okvirni pojmovi koji se koriste u razlicitim kolizijskim pravilima polaznog mpp predmet Bartholo kolizijsko pravilo za nasljednopravni statut kolizijsko pravilo za bracnoimovinski statut predmet Ibn Saud kolizijsko pravilo za ugovorni statut kolizijsko pravilo za nasljedni statut Postoji vi�ak kolizijskih pravila u polaznom mpp

17. * 17 Sistemske praznine unutar domaceg materijalnog prava 1. Jednom pravnom institutu (tocnije: pravnom sadr�aju) stranog materijalnog prava ne odgovara niti jedan pravni institut (tocnije: niti jedan u biti istovjetan pravni sadr�aj) polaznog materijalnog prava. Strani pravni institut je polaznom /domacem/ pravu �nepoznat� i zbog toga se govori o �sistemskim prazninama vlastitog materijalnog prava� institut trust

18. * 18 2. Ne postoji samostalno kolizijsko pravilo polaznog mpp; takvo pravilo se tek mora naciniti i to bilo pro�irenjem nekog od postojecih ili stvaranjem nekog novog kolizijskog pravila treba stvoriti kolizijsko pravilo za trust Postoji manjak kolizijskih pravila

19. * 19 Sistemske razlike izmedu domaceg materijalnog i medunarodnog privatnog prava Pravni institut (tocnije: pravni sadr�aj) postoji u polaznom materijalnom pravu i ureden je u jednom odredenom njegovom dijelu. Taj pravni institut podvodi se pod kolizijsko pravilo polaznog medunarodnog privatnog prava koje sadr�i, kao svoju kategoriju vezivanja, drugi okvirni pojam npr. sklapanje braka putem punomocnika u materijalnom pravu kao pitanje forme (formalna pretpostavka) a u mpp kao materijalnopravna pretpostavka za sklapanje braka

20. * 20 Rje�avanje problema Potrebno je odrediti sadr�aj okvirnog pojma (kategorije vezivanja) koji se nalazi u kolizijskom pravilu Potrebno izvr�iti kvalifikaciju � podvesti pravno relevantne cinjenice pod odgovarajucu kategoriju vezivanja kolizijskog pravila Kvalifikacija daje odgovor na pitanje ispunjava li donja premisa, tj. konkretno pravno pitanje za koje se mjerodavno pravo tra�i kriterije koje postavlja gornja premisa, tj. odredena kategorija vezivanja

21. * 21 U trenutku kvalifikacije nalazimo se na �nicijoj zemlji�, tek se tra�i put do mjerodavnog prava Javlja se posebna dilema, po kojem pravu odrediti sadr�aj okvirnog pojma (kategorije vezivanja), kako odrediti statut kvalifikacije - tj. pravni pravni poredak kojem ce se povjeriti kvalifikacija? Potrebno razlikovati statut kvalifikacije od prava koje ce se primijeniti nakon izvr�ene kvalifikacije

22. * 22 Metode kvalifikacije Materijalnopravna kvalifikacija po nacionalnom pravu kvalifikacija po polaznom pravu (lex fori) kvalifikacija po mjerodavnom pravu (lex causae) Poredbenopravna kvalifikacija � kvalifikacija autonomnim pojmovima Stupnjevita kvalifikacija � kvalifikacija u dva stupnja

23. * 23 Kvalifikacija po polaznom pravuKvalifikacija lege fori Statut kvalifikacije � pravo dr�ave suda od cijih se kolizijskih pravila polazi zastupnici: Bartin i Kahn Okvirni pojmovi koji se nalaze u polaznom kolizijskom pravilu znace one pravne sadr�aje koji se po materijalnim pravilima polaznog prava podvode pod taj okvirni pojam Okvirni pojmovi koji se nalaze u polaznom kolizijskom pravilu znace isto ono �to ti pojmovi znace u materijalnom pravu polaznog prava

24. * 24 Razlozi u prilog kvalifikacije lege fori Pravno pravilo treba tumaciti s gledi�ta prava kojem to pravno pravilo pripada (eius est interpretari, cuius est condere) pojmovi koji se nalaze u kolizijskim pravilima prava suda, a koji imaju razlicita znacenja u razlicitim pravima, trebaju se tumaciti po pravu dr�ave suda u cijim se kolizijskim pravilima nalaze Logicki argument � izbjegavanje nesavr�enog kruga Sjedi�te suda jedina objektivna poveznica u trenutku kvalificiranja

25. * 25 Razlozi protiv kvalifikacije lege fori mogucnost neopravdanog pro�irenja podrucja primjene domaceg prava mo�e dovesti do zloupotreba stvara se pravna nesigurnost NE DAJE RJE�ENJE ZA KVALIFIKACIJU PRAVNOG PITANJA KOJE DOMACE PRAVO NE POZNAJE

26. * 26 Izuzeci od primjene kvalifikacije lege fori konvencijska kolizijska pravila � autonomna (poredbena) kvalifikacija strano kolizijsko pravilo � materijalnopravna kvalifikacija po stranom pravu

27. * 27 Kvalifikacija po mjerodavnom pravu Statut kvalifikacije � strano pravo koje je pozvano na primjenu zastupnici: Despagnet i Wolf Okvirni pojmovi koji se nalaze u polaznom kolizijskom pravilu znace sve one pravne sadr�aje koji se po materijalnim pravilima prava na koje je polazno kolizijsko pravilo uputilo mogu podvesti pod taj okvirni pojam

28. * 28 Razlog za kvalifikaciju po mjerodavnom pravu Omogucuje kvalifikaciju pravnih instituta koji nisu poznati polaznom pravu strano pravo kojem se u tom slucaju povjerava kvalifikacija jest pravni poredak s kojim je privatnopravna situacija za koju se treba odrediti mjerodavno pravo u vezi, i kojemu je materijalnopravno taj pravni institut poznat nije odredeno primjenom kolizijskog pravila ako se na taj nacin ne mo�e odrediti okvirni pojam sadr�an u polaznom kolizijskom pravilu, sudac mora stvoriti kolizijsko pravilo za predmet u kojem odlucuje

29. * 29 Razlog protiv kvalifikacije po mjerodavnom pravu logicki argument � nastajanje nesavr�enog kruga

30. * 30 Poredbenopravna kvalifikacija Kritika materijalnopravne kvalifikacije po samo jednom nacionalnom pravu Kvalificirati treba autonomnim pojmovima koji su neovisni o nacionalnim pravima zastupnik: Rabel Okvirni pojam koji se nalazi u polaznom kolizijskom pravilu obuhvaca one pravne institute koji uporednopravno slu�e istom pravnopolitickom cilju, svrsi, premda se u pojedinom pravu ti pravni instituti mogu drugacije tumaciti Autonomni pojmovi bi se trebali stvarati u medunarodnim sporazumima ili bi ih sud pronalazio poredbenopravnim istra�ivanjima

31. * 31 Razlozi u prilog poredbenopravne kvalifikacije u skladu s internacionalistickim zadacima medunarodnog privatnog prava pogodna u primjeni medunarodnih ugovora i pojmova koji oni sadr�e Razlozi protiv poredbenopravne kvalifikacije upitna prakticna ostvarljivost izuzetna slo�enost neekonomicnost

32. * 32 Stupnjevita kvalifikacija Dva stupnja kvalifikacije Prvi stupanj � po polaznom pravu Drugi stupanj � po mjerodavnom pravu

33. * 33 Stupnjevita kvalifikacija Kvalifikacija u prvom stupnju � podvodenje pod polazno kolizijsko pravilo po polaznom pravu s gledi�ta materijalnih pravila polaznog prava daje pravna ocjena privatnopravne situacije za koju se treba odrediti mjerodavno pravo pravna ocjena podvodi se pod odgovarajuci okvirni pojam sadr�an u polaznom kolizijskom pravilu

34. * 34 Stupnjevita kvalifikacija Kvalifikacija u drugom stupnju � podvodenje pod kolizijsko pravilo stranog prava samo kad kolizijsko pravilo polaznog prava sveobuhvatno upucuje na strano pravo po stranom pravu (lex causae) s gledi�ta materijalnih pravila polaznog prava daje se pravna ocjena privatnopravne situacije za koju se treba odrediti mjerodavno pravo pravna ocjena mo�e biti razlicita od pravne ocjene dane po pravu suda pravna ocjena podvodi se pod odgovarajuci okvirni pojam sadr�an u stranom kolizijskom pravilu zbog razlicite pravne ocjene mo�e doci do podvodenja pod kolizijsko pravilo koje sadr�i okvirni pojam razlicit od okvirnog pojma koji je bio sadr�an u polaznom kolizijskom pravilu

35. * 35 Kvalifikacija � ZRSZ Cl. 9. ZRSZ Pravo strane dr�ave primjenjuje se prema smislu i pojmovima �to ih sadr�i. arg. ex contrario � pravo CG primjenjuje se prema svojem smislu i pojmovima kvalifikacija u dva stupnja