mr. sc. Davor Pauković Centar za politološka istraživanja, cpi.hr

1. Stručni skup za voditelje stručnih vijeća politike i gospodarstva, sociologije i etike: “Suverenitet u doba globalizacije”Zagreb, 26. listopada 2009. mr. sc. Davor Pauković Centar za politološka istraživanja, www.cpi.hr

2. Struktura predavanja • Suverenitet • Globalizacija • Transformacija suvereniteta u doba globalizacije • Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj

3. Suverenitet • Suverenitet – vrhovna vlast na određenom teritoriju • Ideja koja legitimizira forme vrhovne vlasti na određenom području • Koncept suvereniteta – kontroverze • Jean Bodin (16. st.) – koncept apsolutne monarhije – suverenitet vladara - suverenost ja apsolutna i trajna (vječna) • Thomas Hobbes (17. st.) – rana verzija društvenog ugovora - suverenitet je dodijeljen vladaru od naroda – za uzvrat vladar njima osigurava sigurnost • Jean Jacques Rousseau (18. st.) – suverenitet pripada narodu, opća volja – nedjeljiv i neprenosiv • Vestfalski mir (1648.) kao ključna točka moderne suverenosti • moderno značenje: vrhovna vlast koja dolazi od naroda kao aktera suverenosti (J. J. Rousseau)

4. Globalizacija • Pojam (proces) globalizacije u posljednjih petnaestak godina predstavlja središnju temu debate unutar društvenih znanosti • Globalizacija – ekonomska liberalizacija i integracija, porast međunarodne trgovine, globalna ekonomija, povećani značaj međunarodnih i nadnacionalnih organizacija (MMF, Svjetska banka, WTO, EU), informacijsko društvo, brzi protok i dostupnost informacija, smanjenje moći nacionalnih država, multikulturalnost... • Neoliberalna ideologija kao glavni pokretač procesa globalizacije – propagatori neoliberalne globalizacije tvrde da je ona neizbježna, da je pod kontrolom zakona tržišta, da je na dobrobit sviju, da pospješuje širenje demokracije • Kritičari neoliberalanog modela – ideologiju propagiraju vlasnici kapitala i institucije u kojima je koncentrirana njihova moć, politički projekt, smanjenje prava radnika, komercijalizacija gotovo svih društvenih odnosa, globalizacije nije u interesu većine, sve veći problem siromaštva, povećanje nejednakosti između bogatih i siromašnih

5. Globalizacija • U sociološkom smislu – stvaranje “društva rizika” (U. Beck, A. Giddens), “umreženog društva” (M.Castells) i “globalnih gradova” (S. Sassen), novi socijalni pokreti pod utjecajem novih informacijskih tehnologija • Globalno civilno društvo • Globalizacija podrazumijeva da je “lokalno” i “nacionalno” podređeno “globalnom” • Politička interaktivnost između lokalnog, nacionalnog i globalnog – globalizacija politike • Globalizacija se često povezuje s homogenizacijom (kulturnom, ekonomskom, socijalnom, političkom), lokalizacijom, regionalizacijom i multikulturalizmom • Dimenzije globalizacije – ekonomska, kulturna, socijalna, ekološka i politička

6. Transformacija suvereniteta u doba globalizacije • Suverenitet u doba globalizacije poprima novo značenje – post-nacionalno – udruženi, prenosivi i kozmopolitski suverenitet • Suverenitet na više razina – lokalno, nacionalno i globalno • Transformacija suverenosti kao posljedica globalizacije politike • Relativizacija teritorijalne suverenosti • Informacijske tehnologije stvaraju “virtualni prostor tijekova” (M. Castells) koji umanjuje važnost fizičkog prostora državne suverenosti • Raskorak između suverenosti de iure i de facto • odrednica transformacije suverenosti → globalno gospodarstvo • multinacionalne tvrtke, globalni igrači poput Svjetske banke, MMF-a i WTO-a ruše suverenost država oduzimajući im mogućnost odlučivanja

7. Transformacija suvereniteta u doba globalizacije • ilegalne migracije, globalizirani kriminal, trgovina ljudima, ekološki problemi • države se ne mogu same nositi s globalnim problemima • kao rješenje nudi se koncept globalnog upravljanja (global governance) • Terorizam – napad na SAD – traženje međunarodne potpore u borbi protiv terorizma – povratak nacionalne sigurnosti – legitimizacija vojne intervencije u drugim državama – “rat protiv terora” • Sve države nisu “jednako” suverene

8. Transformacija suvereniteta u doba globalizacije • Pojavni oblici globalizacije, poput makroregionalnih integracija (primjer EU) dovode u pitanje državnu suverenost • EU stvara nadnacionalnu suverenost – smanjenje suverenosti nacionalnih država – delegiranje na institucije EU • Europski regionalizam kao specifična forma europske politike – prekogranična suradnja, pitanja jurisdikcije, smanjivanje važnosti granica nacionalnih država • Moguća nova značenja suvereniteta: socijalna pravda, paradigma ekološkog suvereniteta

10. Zaključak • Druga modernizacija svijeta putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija transformira sve društvene arene, pa tako i onu političku. Politička arena doživljava transformaciju, pri čemu suverenost kao ključni element politike doživljava radikalne promjene.

11. Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj • 1990.- izgradnja nacionalne države (raspad Jugoslavije, rat, politička tranzicija) – suverenitet dominantna tema političkih aktera – državni suverenitet glavni cilj • Političke odluke opravdavane su zaštitom nacionalnih interesa i suvereniteta • 2000.- ubrzanje globalizacijskih i integracijskih procesa

12. Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj • Približavanje EU: • Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) • SSP je 14. svibnja 2001. godine parafiran u Bruxellesu, a potpisan je 29. listopada 2001. godine u Luxembourgu – ratifikacija – stupio na snagu 1. veljače 2005. • 18. prosinca 2002. - Hrvatski sabor prihvatio Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji • 21. veljače 2003. - Hrvatska podnijela Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji • 14. travnja 2003. - Vijeće Europske unije dalo mandat Europskoj komisiji da izradi mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji • 10. srpnja 2003. - Europska komisija predala Hrvatskoj Upitnik s 4560 pitanja • 9. listopada 2003. - RH uručila Europskoj komisiji odgovore na Upitnik • 20. travnja 2004. - Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU • 18. lipnja 2004. - Republika Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji • 6. listopada 2004. - Europska komisija objavila Pretpristupnu strategiju za Republiku Hrvatsku

13. Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj • Približavanje EU: • 17. prosinca 2004. - Europsko vijeće odredilo datum početka pristupnih pregovora s Republikom Hrvatskom • 19. siječnja 2005. - Hrvatski sabor usvojio dokumente za EU - Izjava o zajedničkom djelovanju Vlade i Sabora - Deklaracija o temeljnim načelima pregovora - Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Hrvatsku • 3. listopada 2005. - otvoreni pristupni pregovori između Republike Hrvatske i Europske unije- pregovara se o uvjetima pod kojim država kandidatkinja pristupa Europskoj uniji, a koji se nakon završetka pregovora utvrđuju međunarodnim ugovorom između država članica Europske unije i države kandidatkinje – tzv. Ugovorom o pristupanju

14. Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj • 2000. - Hrvatska postaje članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) • 2009. – Hrvatska postaje članicom NATO saveza • Opravdanja prijenosa državnog suvereniteta: EU: osigurava stabilnost, ekonomski prosperitet, demokratske vrijednosti, zaštita nacionalnog identiteta NATO: zaštita suvereniteta, zajedničke vrijednosti Ekonomske integracije: integriranje u svjetsko tržište, ekonomski prosperitet, liberalizacija trgovine je pozitivna • Ipak postoje konfliktne linije vezane za suverenitet: ZERP, granični spor sa Slovenijom, Haag