UVOD: POČECI FILOZOFIJE

1. UVOD: POČECI FILOZOFIJE

2. - prva tumačenja čovjeka o njegovom postanku i postanku svijeta bila su u obliku mitova, a ne kritičkog mišljenja usmjerena prema spoznaji i kada se javlja filozofija, ona se ne razvija iz mita, nego protiv mita, kao nastojanje dosljedna mišljenja da racionalno pronikne tajne svijeta i života

3. - filozofija se javlja krajem 7. i početkom 6. stoljeća stare ere u Grčkoj, gdje se tada bila razvila bogata materijalna i duhovna kultura - trguju s mnogim narodima, izmjenjujući spoznaje, a reformama donekle je osigurana i sloboda kao bitan preduvjet za razvoj filozofije uopće, grčki duh se oslobodio mitskih predodžbi tradicije i usmjeruje se slobodnu istraživanju - oni su prvi spoznaji i znanju dali znanstveno obilježje

4. F i l e i n = grč. voljeti i s o p h i a= mudrost, znanje (filozofija = ljubav spram znanju, mudrosti). Filozofija je znanost o čovjekovom duhovnom stvaralaštvu vođeno težnjom za spoznajom cjeline svijeta i njegovog smisla.

5. Čovjek je biće koje se neprestano pita i traži odgovore. Zato se filozofija pojavila kao znanost kod starih Grka u 7. st. pr. kr. u maloaziskom dijelu kad mit više nije davao zadovoljavajuće odgovore u objašnjenju svijeta, kad se traži svijet utemeljen na logosu (grč. zakon, znanje, riječ, znanost, logika…). Mit je bio duhovni izraz jednog vremena kad je čovjek pokušavao iz kaosa (grč. ne-red) uspostaviti kozmos (grč. red).

6. Prvo filozofsko pitanje je: što je bitak? Što jest? Biće (biće – od biti - postojeće) je sve ono o čemu se može reći da jest (da postoji). Bit (suština) je ono po čemu je jest baš to što jest (po čemu je čovjek – čovjek? Po čemu je svijet – svijet?). Bitak je ono po čemu jest sve što jest (po Bogu, slučajnosti?). O n t o l o g i j a – filozofska disciplina (ontos = bitak, grč; logos – znanje, nauka, riječ) bavi se bitkom.

7. Filozofija se može dijeliti prema raznim kriterijima. Stara je podjela s obzirom je li bitak jedan ili više njih:M o n i z a m (mono=jedan) sve je u osnovi jedno, jedan je temelj svega (npr. tu spadaju sve monoteističke religije) D u a l i z a m (duo=dva) temelj svega su dva međusobno nevidljiva samostalna različita načela (vatra – voda; dobro - zlo)P l u r a l i z a m (plural=više) u temelju svega je više načela (grčki filozof Empedokle učio da je sve iz 4 elementa: vode, zemlje, zraka i vatre).

8. Podjela filozofije prema tome je li bitak materijalistički ili idealistički:M a t e r i j a l i s t i č k a filozofija (materija= tvar) prednost daje materiji, ona je prije svega, na početku svega, ona je neuništiva, ali je promjenjiva i proizvodi ideju, svijest, nematerijalno, čovjek stvara ideju o duši, bogovima…).I d e a l i s t i č k a filozofija (idea= nematerijalno) – prednost daje ideji, nematerijalnom, ideja i duh, duša ili bog su primarni, vječni i neuništivi, proizvode i stvaraju materiju, svijet, čovjeka.

9. Filozofija ima svoje uže discipline:O n t o l o g i j a (ontos = bitak, ono što jest) G n o s e o l o g i j a (gnosis=grč. spoznaja) izučava mogućnost ljudske spoznaje E t i k a (filozofska disciplina koja izučava moral)E s t e t i k a – izučava lijepo, područje umjetnosti, filozofiju umjetnosti

10. Jedno od temeljnih pitanja filozofije je i pitanje o mogućnosti ljudske spoznaje. S obzirom na to razlikujemo: E m p i r i z a m (empiria=grč. iskustvo) iskustvo je izvor znanja, spoznaje (ovdje spada i senzualizam koje se temelji na osjetima)R a c i o n a l i z am (ratio=razum) znanje je utemeljeno na razumu, intelektuK r i t i c i z a m sintetizira empirizam i racionalizamI r a c i o n a l i z a m se temelji na neracionalnosti (ovdje spada voluntarizam - volja je važnija od razuma; i misticizam znanje utemeljeno na ekstazi, sjedinjenu s apsolutnim)Agnosticizam: odricanje od mogućnosti svake spoznaje.